Mi našu stvarnost doživljavamo preko svojih pet osjetila; vida, njuha, sluha, opipa i okusa.
Prema službenoj znanosti elektromagnetskih spektar obuhvaća samo 0,005% svega onoga što u svemiru postoji. Na grafu elektromagnetnog spektra vidljiva svjetlost predstavlja samo malu sićušnu točkicu, to je sve ono što nam naša osjetila omogućuju da vidimo.
U tu malu točkicu stane sav naš Svijet, odnosno doživljaj tog Svijeta, sve ostalo je čovječanstvu nevidljivo. Najbanalniji primjer je zvuk, gdje smo limitirani na određenu frekvenciju koju čujemo, dok sluh našeg kućnog ljubimaca ima pristup puno širem spektru i on čuje nešto što mi ne možemo.
S obzirom na našu ograničenost, postavlja se pitanje što se nalazi u onom nama nepristupačnom dijelu, dijelu kojeg naša osjetila ne mogu dosegnuti.
Probajte zamisliti kakav “vatromet” se nalazi “iza zavjese” kad mi ovako ograničeni doživljavamo pregršt zvukova, okusa, mirisa i blještavilo boja.
Postoje ljudi koji su uspjeli zaviriti na drugu stranu. Svi oni koji su se “vratili” nakon kliničke smrti, pričaju o nevjerojatnom iskustvu. Kad maknemo fokus s našeg tijela i naših pet osjetila, svijest dobiva uvid i u ostale svjetove.
To se može pokazati na primjeru dvije radio postaje. Iako one svoj program emitiraju istovremeno, mi možemo čuti samo jednu. Da bi čuli drugu stanicu, moramo promijeniti frekvenciju. Tako je i s našom svijesti, dok vibrira u tijelu na određenoj frekvenciji doživljavamo našu stvarnost, kad napusti tijelo i promjeni vibraciju može istražiti i ostale dimenzije.
Znanost napreduje nevjerojatnom brzinom i mnoge tajne se otkrivaju, ali isto tako nailazimo na nove nepoznanice. Čovjek otvorenog uma na osnovu promatranja i nekih logičkih razmišljanja može doći do određenih pretpostavki i spoznaja, ali onaj konačni zaključak što se nalazi s one strane “zavjese” svaki pojedinac će morati donijeti za sebe.
Kažu da je istina voda duboka, tako da ćemo nekad morati i dublje zaroniti da bi došli do jasnijih spoznaja.
Bitno je ne sputavati svijest na tom istraživačkom putu.
Došlo se i do spoznaje da u našem tijelu postoji jedna mala sitna žlijezda koja je spona između ovozemaljskog i ostalih svjetova. Pinealna žlijezda epifiza luči hormon melatonin, poznatiji kao “hormon sreće”, koji je praktički vodič naše svijesti kroz onaj dio elektromagnetnog spektra nevidljiv našim osjetilima.
Funkcija epifize je na jako niskoj razini kod većine ljudi, određenim stimulativnim sredstvima može se pokrenuti njezin kapacitet, nakon čega se svjesni horizonti šire do neslućenih daljina.
Kaže se da su naše oči prozor u svijet, međutim na tom prozoru su za sada debele zavjese.
Probajte ih za početak samo malo pomaknuti, pa ćete uvidjeti da s onu stranu prozora postoji neki misteriozan, zanimljiv, neistražen svijet.
Svijet iza zavjese.
