Američki dolar prošlog je tjedna zabilježio najveći pad u tri godine, što je rezultat eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine te sve snažnijeg odlijeva kapitala iz američkih državnih obveznica.

Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je 3 posto, na 99,78 bodova. To je njegova najniža razina od 2021. godine. Paralelno s tim, euro je ojačao 3,6 posto, na 1,1355 dolara, dok je japanski jen ojačao 2,3 posto, a dolar zaronio na 143,50 jena.

Trgovinski rat potresa tržišta

Glavni uzrok pada dolara leži u sve neizvjesnijoj trgovinskoj politici SAD-a, gdje predsjednik Donald Trump izmjenjuje najave i odgode carina, dok u pozadini i dalje povećava pritisak na kineski uvoz.

Nedavno je ukupna carinska stopa na kinesku robu povećana na 145 posto, dok je Kina odgovorila vlastitim carinama od 125 posto na američke proizvode.

Ta je eskalacija povećala zabrinutost zbog mogućih poremećaja u opskrbnim lancima, inflacije, usporavanja rasta globalnog gospodarstva, pa čak i početka recesije.

Pad dolara u nesigurnim vremenima – presedan?

Uobičajeno se smatra da je dolar sigurno utočište u vremenima tržišne nestabilnosti. Međutim, ovaj put se kapital seli u druge ‘sigurne’ valute, poput japanskog jena i švicarskog franka. Tečaj ‘švicarca’ prema dolaru dosegao je najvišu razinu u više od deset godina.

Rasprodaja američkih obveznica

Istovremeno, sve je jača prodaja američkih državnih obveznica, što dodatno pritišće dolar. Prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli su 4,5 posto, uz tjedni skok od 40 baznih bodova – najveći od 2001.

Analitičari upozoravaju da tržište možda kažnjava SAD zbog protekcionističke politike i nesigurnih ekonomskih poruka.

“Očigledan je egzodus iz američke imovine”, kaže Win Thin, valutni strateg iz tvrtke Brown Brothers Harriman. “Riječ je o padu povjerenja u dolar i u kredibilitet američkih politika.”

Dolar više nije neprikosnoveni siguran izbor

Za razliku od ranijih kriza kada je dolar jačao, sada slabi unatoč globalnim rizicima. To analitičari vide kao znak da ulagači više ne vide američku valutu kao stabilnu luku, već traže alternativu u drugim jakim valutama.

Nova ekonomska stvarnost: Trump okreće leđa EU i Kini, gradi savez s Rusijom i Indijom

Signal skandal: Američki dužnosnici otkrili planove napada – novinar sve pročitao

Trumpova agenda bez milosti: Tko će se prilagoditi, a tko propasti?

The post Dolar na najnižoj razini u tri godine: Trgovinski rat i pad povjerenja potresaju tržišta first appeared on Dijalog.hr.

Iz HOK-a upozoravaju da su uvjeti nabave za male trgovine znatno nepovoljniji, što bi moglo rezultirati situacijom u kojoj bi trgovci morali prodavati proizvode po maloprodajnim cijenama nižim od nabavnih ili ih potpuno povući iz prodaje.

“Svjesni smo kako ni takvo rješenje nije idealno jer će mali trgovci zbog viših ulaznih cijena u maloprodaji višim cijenama ugroziti svoj tržišni položaj u odnosu na konkurenciju velike trgovine, ali barem neće biti prisiljeni poslovati protuzakonito ili protivno ekonomskoj logici poslovanja s gubitkom”, izjavio je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Uz prijedlog ograničavanja marži, HOK traži izuzimanje mikro poduzetnika s do 10 zaposlenih iz obveze provođenja odluke o kontroli cijena, kako bi zaštitili gotovo 9.000 malih trgovina koje su često ključne za opskrbu na selima i otocima.

Ministarstvo gospodarstva do kraja mjeseca planira predstaviti novu listu proizvoda s ograničenim cijenama, koja bi trebala obuhvatiti oko 50 artikala, uključujući kruh, najavio je ministar Ante Šušnjar.

Kako prenosi Dnevnik.hr, ove promjene mogle bi imati značajan utjecaj na male trgovce diljem zemlje.

The post HOK Ministarstvu gospodarstva: Zaštitite male trgovce od ograničenja cijena first appeared on Dijalog.hr.

Cijena barela na londonskom tržištu dosegnula je 79,76 dolara, što je povećanje od 4,2 posto, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,5 posto, na 76,57 dolara. To su najviše razine u posljednja tri mjeseca, nakon što su cijene početkom godine krenule snažno rasti.

Sankcije usmjerene na rusku industriju

Najveći skok cijena zabilježen je u petak, kada je Washington odlučio sankcionirati ruske naftne gigante poput Gazprom Nefta i Surgutneftegaza. Američka ministrica financija Janet Yellen izjavila je kako ove mjere imaju za cilj ograničiti ruske financijske mogućnosti u ratu protiv Ukrajine.

„Sankcije će izazvati pad izvoza ruske nafte i poskupiti je”, istaknuo je Giovanni Staunovo, analitičar UBS-a, dok Reuters navodi da bi mjere mogle ozbiljno poremetiti isporuke ruske nafte prema Indiji i Kini.

Zima potiče potražnju za energentima

Osim sankcija, cijene nafte potaknulo je i hladno vrijeme u SAD-u i Europi, što je povećalo potražnju za lož uljem. Analitičari JPMorgana procjenjuju da će globalna potražnja za naftom u prvom kvartalu ove godine rasti za 1,6 milijuna barela dnevno, posebno zbog povećane potrošnje lož ulja, kerozina i plinskog ulja (LPG).

Kako prenosi tportal, ovaj rast cijena nafte dolazi u osjetljivom trenutku za globalnu ekonomiju, koja se već suočava s inflatornim pritiscima i energetskom nesigurnošću.

The post Rast cijena nafte: Nove sankcije kao glavni razlog first appeared on Dijalog.hr.

Nizozemski TTF terminski ugovori za prirodni plin, referentni za trgovanje plinom u Europi, porasli su u Amsterdamu za čak 4% u ranoj trgovini u četvrtak, prije nego što su izgubili dio dobitaka te zabilježili rast od 1% do 10:00 sati po lokalnom vremenu.

Dana 31. prosinca istekao je ugovor o opskrbi ruskog plina Europi putem Ukrajine, a isporuke su prekinute 1. siječnja, nakon što je Ukrajina objavila da neće tražiti produljenje sporazuma o tranzitu.

U 5:00 sati na Novu godinu, ruski plinski div Gazprom zaustavio je isporuke plina putem cjevovoda, a posljednje članice EU koje su do 31. prosinca još uvijek primale plin iz Rusije – Austrija, Slovačka i Mađarska – izgubile su taj izvor opskrbe.

Mađarska će nastaviti primati ruski plin putem plinovoda TurkStream preko Turske i Balkana, dok su Austrija i Slovačka osigurale opskrbu prirodnim plinom iz drugih izvora.

Proruska separatistička regija Transnistrija u Moldaviji prekinula je opskrbu kućanstava grijanjem i toplom vodom nakon što je Rusija početkom godine obustavila tranzit prirodnog plina preko Ukrajine.

Moldavija pokušava smanjiti potrošnju energije za najmanje 33% kako bi se nosila s prestankom isporuka plina iz Rusije. Za tu zemlju jedina alternativa su uvoz iz susjedne Rumunjske i, prema planovima, lokalni vjetar i solarna energija.

Kraj opskrbe ruskog plina srednjoj Europi preko Ukrajine poklopio se s pripremama zapadne Europe za ono što se krajem ovog tjedna očekuje kao najhladniji val zime do sada.

Temperature u velikim europskim prijestolnicama, Londonu, Berlinu i Parizu, očekuje se da će pasti ispod nule i ispod prosjeka za posljednjih 30 godina, prema vremenskim prognozama koje prenosi Bloomberg.

The post Rusija prekinula isporuku plina Europi preko Ukrajine – istekao petogodišnji ugovor first appeared on Dijalog.hr.

Presuda sutkinje Kathaleen McCormick slijedi njezinu odluku iz siječnja kojom je taj paket nazvala pretjeranim i poništila ga, iznenadivši ulagače, te dovela u neizvjesnost Muskovu budućnost u najvrednijem proizvođaču automobila na svijetu.

U objavi na X-u nakon odluke suda Musk je rekao da “dioničari trebaju kontrolirati glasove tvrtke, a ne suci”.

Tvrtka Tesla je na X-u objavila: “Presuda je pogrešna i žalit ćemo se”, dodajući da je sutkinja nadglasala uvjerljivu većinu dioničara.

Musk i Tesla mogu se žaliti Vrhovnom sudu Delawarea čim McCormick objavi presudu što bi se moglo dogoditi već ovaj tjedan.

Razmatranje žalbe moglo bi trajati godinu dana.

Tvrtka Tesla je u sudskim podnescima napisala da bi sud trebao priznati lipanjsko glasanje njegovih dioničara u korist paketa isplate za Muska, pokretačke snagu tvrtke koji je odgovoran za mnoge njezine napretke i odobriti tu naknadu za njegov rad.

McCormick je rekla da Teslin odbor nije imao pravo to učiniti kako bi se na stol vratio Muskov financijski paket.

“Kada bi sud dopustio poraženim stranama da stvaraju nove činjenice u svrhu revizije presuda, parnice bi postale beskrajne”, napisala je u obrazloženju na 101 stranici.

Po sutkinji se glasovanje poput onoga koje je primijenila Tesla moralo provesti prije suđenja i da tvrtka ne može potvrditi transakciju koja uključuje nadzornu osobu, a utvrdila je da Musk kontrolira pregovore o plaćama.

Također je rekla da je Tesla u postupku pred sudom počinila više materijalnih pogreški u vezi s glasovanjem i da ne može tvrditi da je glasovanje “lijek za sve” kako bi opravdala vraćanje Muskovog paketa isplate.

Muskov paket uključivao je dioničke opcije ako tvrtka postigne zadane ciljeve.

Paket je izvorno bio procijenjen na 56 milijardi dolara, no Tesline dionice porasle su 42 posto od 5. studenog, kada je republikanski kandidat Donald Trump, uz podršku Muska, pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u.

Nakon tog porasta, njegov paket bi vrijedio oko 101 milijardu dolara.

The post Sud zaustavio Muskov milijardski paket first appeared on Dijalog.hr.

“Artikulirali smo probleme i ponudili rješenja sektorske krize koja međutim ne ovise o našem, nego o njemačkom tržištu. Riječ je o dubljoj i široj krizi. Čuli smo i o nepopularnim mjerama koje će doći kao posljedica elementarne nepogode koja je prošle godine pogodila spačvansku šumu koje će rezultirati isporukom znatno manjih količina sirovine”, rekao je  po završetku kongresa direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran.

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se godišnje posiječe oko 6,5 milijuna prostornih metara drva koje se prerađuje u nešto više od 400 pilana.

“Izvozno smo orijentiran sektor koji u ukupnom izvozu sudjeluje između osam i deset posto i sada nastaje problem ako idete na tržišta Njemačke i Italije jer tamo morate dijeliti sudbinu njihovih proizvođača i loše konjukture koja se ogleda u manjem broju građevinskih dozvola. To znači da se manje gradi, a ako se manje gradi manje je i podova, prozora i vrata”, izjavio je Karvan.

Dodaje kako bi u vrlo skoroj budućnosti kao posljedica krize u drvoprerađivačkom sektoru u Hrvatskoj moglo biti otpuštanja radnika.

Kaže da se kriza pojavila prije godinu dana, a od sajmova u Njemačkoj početkom godine očekivala se promjena, ali to se nije dogodilo i uslijedilo je otkazivanje poslova i smanjivanje narudžbi.

“Na udaru će ponajprije biti male i srednje tvrtke. Do 40 posto takvih tvrtki bi u Hrvatskoj moglo propasti. Međutim, njihovi poslovi neće nužno biti izgubljeni kao ni sirovina, jer će ih preuzeti veliki sustavi koji i dalje ulažu ulažu unatoč krizi”, kaže Kavran.

Član Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić podsjeća na olujno nevrijeme koje je lani zadesilo Slavoniju, u kojem je uništeno oko četiri milijuna prostornih metara drvne mase.

“Pozitivno je što je ove godine bio vrlo dobar urod žira tako da smo otkupili oko tri milijuna kilograma i njime ćemo krenuti u sanaciju poharanih područja”, rekao je.

Sudionici kongresa obišli su postrojenja kogeneracije Uni Viridas u Babinoj Gredi, Bjelin Spačva u Vinkovcima te Spačvansku šumu.

The post Drvoprerađivači iz Hrvatske i zemalja iz okruženja u strahu od otkaza first appeared on Dijalog.hr.

I oni će uskoro doći pod povećalo poreznika.

Prošle godine, porezna uprava otkrila je čak 2.000 kratkoročnih iznajmljivača koji nisu prijavljeni u porezni sustav.

Kako su to postigli? Zahvaljujući Direktivi DAC7, koja omogućuje povezivanje poreznih tijela s online platformama za iznajmljivanje.

Digitalne platforme omogućuju prekogranične usluge, što je stvorilo složene uvjete za provedbu poreznih pravila. Vrijednosti neprijavljenih prihoda su značajne, a porezne uprave diljem EU nisu imale dovoljno informacija za točno praćenje prihoda ostvarenih putem ovih platformi.

Zato je EU donio DAC7, Direktivu o administrativnoj suradnji u području poreza, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2023., a u potpunosti će zaživjeti do 2025. godine.

Prema DAC7, platforme će morati izvještavati o komercijalnim aktivnostima svojih korisnika, uključujući najam nekretnina, osobne usluge, prodaju robe i najam vozila. U našoj zemlji, fokus je prvenstveno na online platformama za najam nekretnina, koje će sada morati poreznoj upravi dostavljati sve podatke o svojim klijentima.

Prošle godine, porezna uprava je od Bookinga zatražila podatke i dobila informacije o manje od 30.000 korisnika. Od toga, prema 19.000 poreznih obveznika pokrenute su aktivnosti, dok su 30% njih prekršili zakonske obveze vezane za PDV na provizije platformi.

U 2024., zahvaljujući DAC7, prikupljeno je 50.000 podataka sa 111 platformi, uključujući i 13 domaćih. Oko 20% tih podataka sadrži nelogičnosti, dok se u 2.000 slučajeva sumnja na neprijavljene djelatnosti.

Iako se direktiva ove godine još uvijek djelomično provodi, od 2025. očekuje se puna primjena DAC7. To znači da će sve države članice EU imati potpunu kontrolu nad platformama i da će poreznici imati pristup svim potrebnim podacima.

Unatoč izazovima, mnogi pozdravljaju dolazak DAC7. Ova regulativa će omogućiti veću transparentnost i legalnost na tržištu, što će pozitivno utjecati na sve koji posluju u skladu sa zakonom.

Legalni iznajmljivači konačno će dobiti jednaku šansu na tržištu, a oni koji su radili na crno više neće moći izbjeći porezne obveze, osim ako će kao nekada davno stajati na autobusnim kolodvorima i uz cestu s kartonima na kojima piše – rooms, Zimmer frei – prenosi Bloomberg Addria.

Bačić: Porez na nekretnine se donosi zbog priuštivog stanovanja

Apartmani u Barceloni zatvaraju svoja vrata turistima

Naši susjedi su prvi kada je u pitanju kupovina nekretnina u Hrvatskoj

The post Nema više iznajmljivanja apartmana na crno – stiže DAC7 ! first appeared on Dijalog.hr.

Tržišta dionica od Tokija do Frankfurta i New Yorka pala su nakon što su podaci o američkom tržištu rada u petak prestrašili globalne ulagače, iako stručnjaci kažu da se vjerojatno radi o korekciji tržišta, a ne padu.

Japanski indeks Nikkei 225 pao je u ponedjeljak više od 12%, što ga čini za više od 20% nižim od rekordno visoke razine iz srpnja, dok je vodeći njemački indeks, DAX pao oko 3% do sredine jutra.

EURO STOXX 50 u eurozoni pretrpio je slične gubitke, dok je na Wall Streetu Dow Jones pao gotovo 3% na početku trgovanja, dok je Nasdaq-100 pao za više od 4%.

CBOE indeks volatilnosti u New Yorku, koji mjeri intenzitet fluktuacija na burzi, dosegao je razine neviđene od prvih mjeseci pandemije koronavirusa 2020. 

Američki ulagači zabrinuti su da je američka središnja banka predugo čekala prije nego što je smanjila kamatne stope, ostavljajući zemlju u opasnosti od recesije, dok eskalacija napetosti na Bliskom istoku dodatno pridonosi pesimističnom raspoloženju.

Tehnološke dionice također su pale u ponedjeljak nakon loših rezultata tehnoloških divova u drugom tromjesečju, a neki promatrači sugeriraju da su zbog pompe oko umjetne inteligencije (AI) neke tvrtke precijenjene.

Posebnu zabrinutost izazvalo je izvješće da proizvođač čipova Nvidia odgađa lansiranje novih AI čipova zbog problema u dizajnu.

Nvidia je nedavno bila pokretačka snaga globalnog uspona burze, ali je pala za gotovo 14% u New Yorku u početku trgovanja u ponedjeljak prije nego što se oporavila.

Tržišni stručnjak Daniel Saurenz s investicijskog portala Feingold Research rasprodaju je objasnio time da međunarodne burze sada moraju uračunati rizik od recesije.

“DAX, NASDAQ i Nikkei trgovali su na rekordnim razinama prije samo nekoliko tjedana, a Japanci pokazuju kako brzo zabava može završiti”, rekao je Saurenz.

Budući da ulagači s obje strane Atlantika izbjegavaju rizična ulaganja, vrijednost kriptovaluta poput Bitcoina u ponedjeljak je pala.

U međuvremenu, zlato i valute koje se smatraju sigurnim utočištima, poput japanskog jena i švicarskog franka, profitirali su od neizvjesnosti.

The post U cijelom svijetu pale dionice zbog straha od recesije u SAD-u first appeared on Dijalog.hr.

Libertas je inspirativna i edukativna konferencija koja je, uz brojne stručnjake, okupila i više od dvije stotine zainteresiranih gostiju za tradicionalni, tj. klasični pristup idejama i konceptima slobodnog tržišta. Bio je to dosad najveći događaj ekonomske tematike u organizaciji Matice hrvatske, a sa sličnim aktivnostima planirano je nastaviti i u budućnosti.

Naziv konferencije inspiriran je poznatim službenim sloganom i simbolom Dubrovačke Republike, za koju je sloboda bila jedna od najvećih životnih vrijednosti i koja najbolje simbolizira vrijednosni okvir konferencije.

Konferenciju su otvorili Velimir Šonje (Arhivanalitika), Aleksandar Musić (III d.o.o.) i Ivica Šola sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. “Činjenice i brojke ne pokreću promjene. Borba za srca i umove traje oduvijek!”, istaknuo je Aleksandar Musić u svojem izlaganju, dok je Velimir Šonje naglasio da su ekonomske slobode ključne da Hrvatska dostigne prosjek EU i da se trend iseljavanja zaustavi.

Na prvoj panel raspravi s temom „Kako Hrvatsku učiniti zemljom investicija?“ sudjelovali su Vedrana Pribičević (ZŠEM), Hrvoje Stojić (HUP) i Krešo Vugrinčić (Intercapital) uz moderiranje Marka Perožića. Nenad Bakić govorio je o jednom od gorućih problema modernih društava – demografiji, kao izazovu liberalnim politikama.

Završni blok započeo je izlaganjem Andreja Grubišića koji je prikazao deset ekonomskih mitova u koje vjeruju mnogi građani te objasnio zašto su ti mitovi daleko od istine. „Poduzeća ne snose teret poreza – sve poreze na kraju snose građani“, zaključuje Grubišić.

Konferencija je završila panel raspravom o ulozi nevladinih organizacija u kreiranju ekonomskih politika, na kojem su sudjelovali Davor Huić (Udruga Lipa), Matej Hittner (Centar za ekonomske analize i javne politike), Hrvoje Bujas (Udruga Glas poduzetnika), te Stjepo Bartulica (Centar za obnovu kulture).

Izlagači su nastojali povezivati klasični pristup ekonomiji s različitim kvalitetnim moralnim, povijesnim, kulturnim, filozofskim, pravnim, znanstvenim, teološkim, identitetskim i političkim aspektima kako bi zaokružili ovaj složeni fenomen i dali mu širi i relevantniji kontekst.

Izvor: matica.hr

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Foto: Marin Škarica

Sigurna primanja i smještaj najvažniji prilikom odabira sezonskog posla

Valamar Riviera kreće s najvećom investicijom za hrvatski turizam

Najveće plaće imaju ‘Cloud’ inženjeri – u prosjeku više od 3.100 eura!

The post Na konferenciji Libertas Matice hrvatske: Jesmo li ekonomski tigar ili patuljak? first appeared on Dijalog.hr.

Zastupnički dom usvojio je zakon s 360 glasova za i 58 glasova protiv. Zakon sada ide u Senat gdje će u narednim danima doći na izglasavanje. Predsjednik Joe Biden prethodno je rekao da će potpisati zakon.

Potez uključivanja TikToka u širi paket pomoći stranim zemljama mogao bi ubrzati proces potencijalne zabrane nakon što je raniji izdvojeni prijedlog zakona bio zapeo u Senatu.

“Neumjesno je da Zastupnički dom još jednom koristi pokriće važne inozemne i humanitarne pomoći da još jednom progura zakon o zabrani koji bi pogazio prava slobodnog govora 170 milijuna Amerikanaca”, priopćio je TikTok.

Mnogi američki zastupnici iz Republikanske i Demokratske stranke, kao i Bidenova administracija, tvrde da TikTok predstavlja nacionalni rizik jer Kina može primorati tvrtku da podijeli podatke svojih 170 milijuna američkih korisnika. TikTok inzistira da nikad nije dijelio američke podatke i da nikad i neće.

Demokratski senator Mark Warner, predsjednik Obavještajnog odbora Senata, rekao je u nedjelju da bi kineska vlada mogla koristiti TikTok kao propagandni alat.

“Mnogi mladi ljudi dolaze do vijesti na TikToku, pomisao da bismo Komunističkoj stranci dali ovakav propagandni alat, kao i mogućnost uzimanja osobnih podataka 170 milijuna Amerikanaca, predstavlja nacionalni sigurnosni rizik”, rekao je CBS Newsu.

Neki progresivni demokrati također su izrazili zabrinutost zbog slobode govora ako bi se zabranio TikTok i umjesto toga su tražili postrožavanje regulativa o privatnosti podataka.

Zastupnik iz redova demokrata, Ro Khanna, rekao je u nedjelju da smatra da zabrana TikToka neće preživjeti pravno propitkivanje na sudovima, navodeći ustavnu zaštitu slobode govora.

“Mislim da to ne može proći kraj Prvog amandmana”, rekao je u intervjuu ABC Newsu. Zastupnički dom glasao je 13. ožujka da omogući ByteDanceu šest mjeseci da proda svoj američki udio ili da se suoči sa zabranom. Zakon izglasan u subotu daje rok od devet mjeseci koji se može produžiti za dodatna tri mjeseca ako se predsjednik mreže odluči na prodaju.

TikTok je također bio tema razgovora između Bidena i kineskog predsjednika Xi Jinpinga ranije ovaj mjesec. Bijela kuća kaže da je Biden izrazio američku zabrinutost glede vlasništva aplikacije.

Plenković TikTok influencer: Loptu oko kažiprsta, građane oko malog prsta!

TikToku u SAD-u prijeti zabrana, Kina osudila ‘nasilničke metode’

Telegram bi uskoro mogao premašiti milijardu korisnika

The post TikTok zabrinut nakon što je Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio zakon kojim bi ga zabranili first appeared on Dijalog.hr.