Lažne dojave o bombama u osječkim centrima

Dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u dva trgovačka centra na području Osijeka, koje je u srijedu zaprimila policija, bile su lažne, doznaje se u osječko-baranjskoj Policijskoj upravi.

Dojave su zaprimljene u srijedu, nešto poslije 12 sati. Pregledom objekata, koji je obavila osječka Regionalna protueksplozijska jedinica, utvrđeno je da se radi o lažnim dojavama, navode u policiji.

Neslužbeno se doznaje da su se dojave odnosile na trgovački centar Portanova, za koji je policija lažnu dojavu o postavljenoj bombi zaprimila i 21. travnja. Druga dojava odnosila se na trgovački centar Supermarket u središtu Osijeka.

Policija nastavlja kriminalističko istraživanje radi otkrivanja počinitelja ovih kaznenih djela. Lažne dojave o bombama posljednjih su tjedana zabilježene i u drugim dijelovima Hrvatske, što dodatno opterećuje sigurnosne službe.

Građanima se poručuje da svaku sumnjivu dojavu shvate ozbiljno i odmah je prijave policiji, ali i da ostanu mirni dok stručne službe provjeravaju informacije.

Policija potvrdila kako su dojave o bombama bile lažne

Plenković: ‘Provjereno je 50 škola od 70 dojava, sve su bile lažne’

Više škola u Hrvatskoj dobilo iste dojave o eksplozivnim napravama, sve su lažne

The post Policija: Dojave o bombama u Osijeku bile lažne first appeared on Dijalog.hr.

Novi početak s Mađarskom i spor s MOL-om

Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio „novi početak” u odnosima s Mađarskom pod njezinom novom vladom, uključujući pitanje Ine čija je prodaja MOL-u bila „najveća strateška pogreška”. Okružni sud američkog saveznog disktrikta Columbija u ožujku je odbio hrvatsku žalbu na raniju odluku da Hrvatska nije poštivala odredbe ugovora o plinskom poslovanju sklopljenog s MOL-om. Sud je odredio da Hrvatska mađarskoj kompaniji plati odštetu koja je u međuvremenu s kamatama narasla na 236 milijuna dolara.

Ministarstvo gospodarstva 10. ožujka je objavilo da Hrvatska u tom sporu još nije iscrpila sva pravna sredstva. N1 je objavio da je isti sud u utorak potvrdio svoju presudu. Zbog kamata je odšteta, prema tom navodu, u međuvremenu narasla na 286 milijuna dolara.

Plenković je na marginama skupa Inicijative triju mora u Dubrovniku rekao da je vlada „nažalost naslijedila taj spor”. Zato smatra logičnim da će država iscrpiti sve dostupne pravne lijekove kako bi se ta odluka, na koju se može žaliti, osporila. Premijer je, međutim, naglasio da to pitanje „želi staviti u sasvim drugi kontekst”, odnosno u „veliku političku promjenu” koja se dogodila u Budimpešti.

Peter Magyar, čelnik stranke Tisza, članice Europske pučke stranke kojoj pripada i HDZ, u travnju je premoćnom pobjedom okončao 16 godina vlasti premijera Viktora Orbana. Nova vlada trebala bi stupiti na vlast u svibnju. Plenković je najavio pripremni sastanak, a potom i susrete na najvišoj razini s novom vladom u Budimpešti, što će „označiti novi početak” u odnosima dviju država.

Tada će se, kako je rekao, „svakako staviti na stol sva otvorena pitanja”, pa i situacija s Inom i MOL-om. Ta tema ostaje jedno od ključnih neriješenih pitanja između Zagreba i Budimpešte.

„Najveća strateška pogreška” i lekcija za budućnost

Premijer je rekao da je odluka o privatizaciji Ine na taj način bila „najveća strateška pogreška”. Naglasio je da je riječ o „lekciji naučenoj zauvijek”. Što se njega tiče, više se nikad neće prodavati nacionalne kompanije iz energetskog sektora.

Plenković je podsjetio da je vlada MOL-u iskazala namjeru da otkupi njegove dionice hrvatske nacionalne kompanije. No mađarska tvrtka nije pristala na „jasno artikuliranu” i „adekvatno evaluiranu” ponudu Zagreba. Umjesto toga, tražila je nešto na što se, prema riječima premijera, nije moglo pristati.

S novom vladom u Budimpešti stvorio se „prostor za novi početak”. Premijer smatra da je moguće doći do rješenja koje bi zatvorilo dugogodišnji spor oko Ine. Pritom računa na političku bliskost u okviru Europske pučke stranke i na spremnost Mađarske na redefiniranje odnosa.

Plenković očekuje da će razgovori s novom mađarskom vladom voditi na novim temeljima. Cilj je razriješiti dugotrajne prijepore i zaštititi hrvatske interese u energetici.

Plenković: SAD ostaje ključni partner Europe

Plenković: ‘Magyar je prilika za novi početak’

Plenković o gorivu, sportu, prosvjedu i Ivani Kekin

The post Plenković: Prodaja Ine bila je najveća pogreška first appeared on Dijalog.hr.

Meta pod istragom zbog djece na društvenim mrežama

Europska komisija je u srijedu preliminarno utvrdila da Metine platforme Instagram i Facebook krše Akt o digitalnim uslugama. Razlog je što, prema ocjeni Komisije, nisu učinile dovoljno da ograniče mlađima od 13 godina pristup tim društvenim mrežama.

Meta je sama odredila pravila po kojima osobe mlađe od 13 godina ne mogu pristupiti Instagramu i Facebooku. Međutim, Komisijina istraga pokazuje da se ta pravila lako zaobilaze.

„Primjerice, pri izradi računa maloljetnici mlađi od 13 godina mogu unijeti lažni datum rođenja, bez uspostavljenih učinkovitih kontrola za provjeru točnosti datuma rođenja koji su sami prijavili. Metin alat za prijavljivanje maloljetnika mlađih od 13 godina na platformi teško je koristiti i nije učinkovit“, navodi Komisija.

Akt o digitalnim uslugama traži od tehnoloških tvrtki da učine više na uklanjanju nelegalnih i štetnih sadržaja na svojim platformama. Poseban naglasak stavlja se na zaštitu maloljetnika.

Komisija navodi da 10 do 12 posto djece mlađe od 13 godina u Europi koristi Facebook i Instagram. „Naši preliminarni nalazi pokazuju da Instagram i Facebook čine vrlo malo kako bi spriječili djecu mlađu od ove dobi da pristupe njihovim uslugama“, rekla je izvršna potpredsjednica za tehnologiju Henna Virkkunen.

Moguće visoke kazne za Metu

Meta sada može odgovoriti na preliminarne nalaze Komisije i poduzeti mjere za otklanjanje zamjerki. Tvrtka je najavila da će surađivati s regulatorima i braniti svoje postupke.

Ako se preliminarni nalazi potvrde, Komisija može izreći novčanu kaznu razmjernu povredi. Kazna ne smije premašiti 6 posto ukupnog godišnjeg prometa pružatelja usluga na svjetskoj razini.

Komisija može izreći i periodične novčane kazne kako bi prisilila platformu na usklađivanje. To znači da bi Meta mogla trpjeti financijski pritisak sve dok ne dokaže da je svoje sustave prilagodila zahtjevima Akta o digitalnim uslugama.

Slučaj se uklapa u širi napor EU-a da strože regulira velike platforme i digitalne gigante. Fokus je na transparentnosti, sigurnosti i zaštiti ranjivih skupina, osobito djece.

Meta je već ranije bila pod povećalom zbog načina na koji postupa s podacima i sigurnošću maloljetnika. Ovaj postupak mogao bi dodatno promijeniti način na koji društvene mreže provjeravaju dob korisnika u Europi.

Maloljetnici putem društvene mreže dogovorili tuču dviju škola u Splitu: policija brzo reagirala

Danska zabranjuje društvene mreže mlađima od 15 godina

Društvene mreže glavni su izvor informiranja u SAD-u

The post Metine društvene mreže krše akt o digitalnim uslugama first appeared on Dijalog.hr.

Mullally, prvu ženu duhovnu predvodnicu 85 milijuna anglikanaca u svijetu, dočekao je Lav, prvi vrhovni poglavar iz SAD-a 1,4 milijarde katolika u svijetu, u svojem službenom uredu u raskošnoj vatikanskoj Apostolskoj palači.

Njih dvoje, koji vode kršćanske denominacije koje su se razišle u gorčini 1534. godine, sastali su se privatno prije nego što su zajedno otišli u kapelu iz 17. stoljeća gdje su uglas molili.

U službenom obraćanju Lavu, Mullally je zahvalila na njegovu novom, energičnom stilu govora na turneji po četiri afričke države kada je oštro osudio rat i despotizam, a koji je izazvao gnjev američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Svijetu je trebala ta poruka u ovo vrijeme – hvala Vam”, rekla je nadbiskupica. “Podsjetila nas je da usprkos našim patnjama ljudi čeznu za životom u svoj njegovoj punini te da bezbrojni ljudi svakodnevno rade za ovu viziju općeg dobra.”

Lav je rekao Mullally da je postignut napredak u približavanju Katoličke Crkve i Engleske Crkve, ali je izrazio žaljenje što su se “posljednjih desetljeća pojavili novi problemi”, ne precizirajući o čemu je riječ.

“Ne smijemo dopustiti da nas ovi stalni izazovi spriječe u korištenju svake prilike da zajedno naviještamo Krista svijetu”, rekao je Papa. 

Mullally je povijesna promjena za anglikance

Mullally, koja ovaj tjedan boravi u Rimu, ustoličena je za novu nadbiskupicu Canterburyja u ožujku, u povijesnoj promjeni koja je izazvala podijeljene reakcije unutar globalne anglikanske zajednice, osobito među konzervativnijim provincijama u Africi i Aziji.

Prije sastanka, Mullally je za ITV News izjavila da se osjeća “vrlo ponizno i vrlo privilegirano” što se susreće s papom Lavom.

“Između Anglikanske Crkve i Rimokatoličke Crkve postoji dugačak odnos i zajedništvo … nastavit ćemo graditi na tom odnosu”, rekla je.

Engleska Crkva odvojila se od Katoličke Crkve 1534. godine, što je potaknula odluka pape Klementa VII. da odbije zahtjev kralja Henrika VIII. za poništenje braka s Katarinom Aragonskom.

Dvije su se denominacije stoljećima snažno protivile jedna drugoj, ali su se posljednjih desetljeća približile.

Njihova učenja podudaraju se u mnogim važnim pitanjima, iako Katolička Crkva ne zaređuje žene i općenito ne dopušta svećenicima da se žene.

Mullally je u svom obraćanju Papi u ponedjeljak obećala da će ostati sjedinjena s njim u molitvi.

“Jedni od drugih primamo darove koje ne možemo sami stvoriti: dubinu u molitvi, hrabrost u svjedočenju, ustrajnost u patnji i vjernost u služenju”, rekla je.

Kralj Karlo III., vrhovni upravitelj Engleske Crkve, boravio je u državnom posjetu Vatikanu u listopadu.

On i papa Lav tom su se prigodom zajedno molili u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, što je bilo prvo takvo zajedničko bogoslužje jednog pape i britanskog monarha još od vladavine Henrika VIII.

Papa Benedikt XVI. prorok našeg doba i njegova baština

Papa njemačkim biskupima: ne slažemo se…

The post Papa i nadbiskupica Canterburyja zajedno molili first appeared on Dijalog.hr.

Predsjednik SAD-a cilja na dugotrajnu blokadu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump kazao je svojim suradnicima da se pripreme za produljenu blokadu Irana, objavio je list The Wall Street Journal (WSJ) u utorak, pozivajući se na američke dužnosnike.

U nedavnim sastancima Trump je odlučio nastaviti pritiskati iransko gospodarstvo i izvoz nafte. Njegov plan je sprječavanje brodskog prometa prema i iz iranskih luka. Time želi dodatno ograničiti mogućnosti Teherana da izvozi naftu i puni državnu blagajnu.

U izvješću se navodi da Trump smatra kako druge opcije nose veći rizik. Riječ je o nastavku bombardiranja Irana ili potpunom odustajanju od sukoba. U usporedbi s tim, održavanje blokade vidi kao manje rizičan, ali dugotrajan oblik pritiska.

Reuters nije mogao odmah potvrditi navode iz izvješća. Agencija se pozvala na svoje izvore, ali dodatne potvrde zasad nema. Diplomatima i analitičarima to otežava procjenu daljnjeg razvoja krize.

Iran: ‘SAD više ne diktira našu politiku’

Trump: Iran je u kolapsu, traže otvorenje Hormuz

Trump odbio iranski prijedlog za kraj rata

The post WSJ: SAD planira dugotrajnu blokadu Irana first appeared on Dijalog.hr.

Donald Trump žestoko napao Merza

Nakon oštrih kritika njemačkog kancelara Friedricha Merza zbog američke ofenzive na Iran, američki predsjednik Donald Trump odgovorio je žestokim verbalnim napadom.

“On nema pojma o čemu priča! Da Iran ima nuklearno oružje, cijeli bi svijet bio talac“, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social. “Trenutno radim nešto s Iranom što su druge države ili predsjednici trebali učiniti davno”, dodao je. „Nije ni čudo što Njemačka stoji tako loše, i ekonomski i inače!“

Optužio je Merza da se slaže s idejom da Iran treba posjedovati nuklearno oružje i hvalio je vlastiti pristup. Njemački kancelar i američki predsjednik nekoć su imali dobre odnose. Merz se dugo smatrao jednim od rijetkih političara s izravnim pristupom Trumpu. Nekoliko je puta posjetio Bijelu kuću, a sastanci su protekli bez incidenata.

Međutim, nedavno je Merz promijenio retoriku i javno kritizirao Washington. Optužio je američku vladu da nema strategiju izlaska iz rata s Iranom. Po njemu, problem nije samo u ulasku u sukob. Ključno je znati i kako iz njega izaći.

„Iranci su očito jači nego što se očekivalo, a Amerikanci očito nemaju ni uistinu uvjerljivu strategiju u pregovorima“, rekao je. „Problem s takvim sukobima uvijek je sljedeći: ne morate samo ući, već morate i izaći. To smo vrlo bolno vidjeli u Afganistanu, tijekom 20 godina. Vidjeli smo to i u Iraku.“

Merz kritizira strategiju SAD-a

Amerikanci su, smatra Merz, ušli u rat u Iranu bez jasnog plana. „Amerikanci su očito ušli u ovaj rat u Iranu bez ikakve strategije“, rekao je. Po njemu, zato je sada još teže okončati sukob.

„Pogotovo jer su Iranci očito vrlo vješti u pregovaranju, odnosno, zapravo, vrlo su vješti u tome da ne pregovaraju“, naglasio je Merz. „Cijelu naciju ponižava iransko vodstvo.“ Njegove izjave odjeknule su i u Washingtonu i u europskim prijestolnicama. Kritike dolaze u trenutku dok rat još traje.

Bivši njemački kancelar Olaf Scholz odgovorio je na Trumpov napad na svog nasljednika. Poručio je da je transatlantska suradnja dovoljno jaka da izdrži razlike u mišljenjima. Takve razlike ne bi trebale ometati suradnju, poručio je socijaldemokrat Scholz u New Yorku, gdje mu je dodijeljena medalja Leo Baeck.

Njegova poruka bila je poziv na smirenje tenzija. Naglasio je važnost suradnje između SAD-a i Njemačke. Time je pokušao ublažiti dojam dubokog raskola unutar zapadnog savezništva.

Trump: Iran je u kolapsu, traže otvorenje Hormuz

Merz: Ukrajina bi možda mogla izgubiti dio teritorija

Trump odbio iranski prijedlog za kraj rata

The post Trump opleo po Merzu zbog njegove izjave o ratu u Iranu first appeared on Dijalog.hr.

Danijel Grgičin rođeni je Zagrepčanin koji je završio prirodoslovno-matematičku gimnaziju, diplomirao fiziku te doktorirao biofiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Riječ je o znanstveniku kojeg se može svrstati među one koji se usuđuju propitivati ustaljene okvire i izlaziti izvan dogmatskih narativa kojima je, kako kaže, često ograničen prostor moderne znanosti.

Široj javnosti postao je poznat 2022. godine kada je objavio svoju prvu knjigu “Cijepanje cjepivom: dualnost – podjela mišljenja o benefitu i štetnosti”, u kojoj analizira službene podatke, rezultate znanstvenih studija, istraživanja proizvođača te regulatorne okvire vezane uz pedijatrijska cjepiva. Potom je objavio i drugu knjigu pod naslovom “Koronaobmana”, kojom dodatno produbljuje svoje istraživanje i kritički pristup suvremenim medicinskim i društvenim temama.

Na početku izlaganja dr. sc. Danijel Grgičin jasno naglašava da se neće obraćati struci, nego isključivo roditeljima. Kao razlog navodi vlastito desetogodišnje iskustvo postavljanja niza konkretnih pitanja nadležnim institucijama. Na ta pitanja, nažalost nikada nije dobio ozbiljne i potpune odgovore. Upravo tu šutnju stručnih tijela vidi kao dokaz da ih ne zanima istina. Posljedično, ne zanima ih ni zdravlje građana i njihove djece.

Grgičin ističe da se u izlaganju oslanja isključivo na dva službena domaća dokumenta. Prvi je izvještaj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “Rak u Hrvatskoj u 2023. i 2024. godini”. Drugi je dokumentacija HALMED‑a o cjepivu Gardasil, koje se priprema uvesti kao obvezno za djecu. Grgičin želi pokazati kako se usporedbom osnovnih brojki dolazi do zaključka da HPV cjepivo za hrvatsku populaciju nije sigurno. Također da nije dokazano ni kao učinkovito u smislu u kojem roditelji to razumiju.

Hrvatski podaci o raku vrata maternice

Osnovni statistički oslonac njegova izlaganja je HZJZ‑ov izvještaj o raku u Hrvatskoj. Grgičin se fokusira na tablicu s umrlima od raka po dobi i spolu, posebno na rak vrata maternice. Izvlači dvije ključne točke koje u nastavku više puta ponavlja.

U dobnoj skupini koju obuhvaća školski program cijepljenja protiv HPV‑a nije zabilježena nijedna smrt od raka vrata maternice. Riječ je o djeci otprilike do 14 ili 15 godina starosti. U toj populaciji, prema navedenom izvještaju, smrtnost od raka vrata maternice je nula. U dobnoj skupini od 20 do 39 godina u promatranom razdoblju bilježi se jedan smrtni slučaj od raka vrata maternice. Te brojke za njega su polazište za daljnje zaključke.

Na temelju tih podataka Grgičin tvrdi da je smrtnost u mlađim dobnim skupinama vrlo niska. Zbog toga smatra da je za dokaz stvarne koristi cjepiva u smislu spašavanja života do 40. godine potrebna iznimno velika i dugotrajna studija. Po njemu, proizvođač i regulator, ako tvrde da je cjepivo “sigurno za hrvatske građane”, moraju dokazati nešto strogo. Morali bi pokazati da do četrdesete godine života cjepivo ne uzrokuje ni jednu dodatnu smrt u odnosu na necijepljene.

Ako bi se pojavila i jedna smrt koja se može pripisati cjepivu više nego što ih ima u necijepljenoj skupini, zaključuje, “lijek je gori od bolesti”. Dr. sc. Grgičin smatra da je u tako niskoj osnovnoj smrtnosti i jedna dodatna smrt previše.

Nepovoljan omjer i izostanak dugotrajnog praćenja

Grgičin procjenjuje da se u hrvatskoj populaciji svake godine cilja na cijepljenje protiv HPV-a oko 40 000 petnaestogodišnjaka. U taj broj ubraja i dječake i djevojčice, jer je program predviđen za oba spola.

Da bi se mogao procijeniti učinak cjepiva na smrtnost do 40. godine, Dr. sc. Grgičin ističe da istu generaciju treba pratiti 25 godina. Ako se svake godine cijepi oko 40 000 petnaestogodišnjaka, tijekom 25 godina u program bi ušlo približno milijun ljudi. U istom razdoblju, za dobnu skupinu 20–39 godina, prema navedenim podacima, bilježi se tek jedan smrtni slučaj od raka vrata maternice.

U idealnom slučaju da je cjepivo potpuno učinkovito, kaže, na milijun cijepljenih možda bi se spasio jedan život. I to pod uvjetom da cjepivo ne prouzroči ni jednu smrt. Ovakvu kombinaciju male osnovne smrtnosti i velike ciljne populacije Grgičin predstavlja kao argument da je omjer koristi i rizika nepovoljan. Pritom dodatno naglašava da, dugoročnu sigurnost cjepiva nitko ozbiljno nije pratio.

Dr. sc. Grgičin upozorava da je omjer tako postavljen da milijun ljudi koji bi trebali primiti cjepivo portiv HPV-a, da se spasi jedan život, ako uopće. Upravo tu postavlja pitanje opravdanosti uvođenja obveznog cijepljenja protiv HPV‑a u Hrvatskoj.

HALMED, Gardasil i pojam “sigurnosti”

Drugi dio izlaganja dr. sc. Grgičina bila dokumentacija HALMED‑a za cjepivo Gardasil. Grgičin navodi da je regulator odobrio cjepivo na temelju sedam kliničkih ispitivanja. Od tih sedam, šest studija bilo je placebo kontrolirano. U njima je sudjelovalo ukupno 10 088 ispitanika. Taj broj naziva stotinu puta manjim od broja koji bi bio potreban.

Grgičin navodi da takav broj ispitanika nije dovoljan da se za hrvatske uvjete dokaže sigurnost. Konkretno, misli na sigurnost u smislu odsutnosti dodatnih smrti do četrdesete godine. Posebno problematičnim vidi način na koji su praćene nuspojave, jer nije jasno navedeno koliko je dugo trajalo praćenje sudionika.

Iz priložene dokumentacije ne vidi se jesu li ispitanici praćeni nekoliko dana, mjeseci ili godina. Nigdje se ne spominje razdoblje od 25 godina, koje drži nužnim minimumom. Uz to, dr. sc. Grgičin navodi da se od proizvođača traži tek da pokaže kako novo cjepivo nije statistički lošije od starog. Umjesto toga, po njemu, trebalo bi tražiti dokaz da je novo cjepivo statistički manje štetno.

Na temelju svega toga Grgičin zaključuje da nije moguće govoriti o stvarno dokazanoj dugoročnoj sigurnosti Gardasila za hrvatsku djecu. Te ističe dodatnu sumnju u opravdanost uvođenja obveznog cijepljenja.

“Placebo s adjuvansom” i definicija učinkovitosti

Grgičin se osvrnuo na način koji su klinička ispitivanja dizajnirana. Naglašava da se roditeljima, kad im se kaže da je cjepivo sigurno, sugerira jedno. Sugerira se da je sigurnost provjerena usporedbom s potpuno necijepljenom, neutralnom kontrolnom skupinom. U dokumentaciji za Gardasil, piše da je kontrolna skupina primila placebo s adjuvansom.

Grgičin kaže da se tu radi o oksimoronom. Ako pripravak sadrži adjuvans, odnosno dodatne tvari koje pojačavaju imunološki odgovor, više ne može biti riječ o klasičnom placebu. Kod Gardasil 9 cjepiva dodatno ističe da je kao kontrola korišteno starije cjepivo Gardasil. Umjesto da primaju fiziološku otopinu, ispitanici su primili drugo cjepivo. Iz toga zaključuje da niti jedno od tih cjepiva nije testirano na pravoj placebo skupini.

Slično je, ističe dr. sc. Grgičin, i s pojmom učinkovitosti. Roditelji, kada čuju da je cjepivo “učinkovito”, očekuju smanjenje smrtnih slučajeva od raka vrata maternice. To uvjerenje pojačava javna komunikacija, u kojoj se rak vrata maternice često veže uz status cijepljenja. No, prema definiciji u dokumentaciji, učinkovitost se odnosi na smanjenje učestalosti određenih premalignih promjena.

Riječ je o lezijama poput CIN 2, CIN 3 i AIS, koje su predstadiji raka. Kliničke studije na kojima se ta učinkovitost temelji trajale su pretežno tri do četiri godine. Grgičin upozorava da je to premalo da bi se promjene na stanicama povezale s realnim smanjenjem smrtnosti. Rak vrata maternice, podsjeća, u pravilu se razvija desetljećima. Dr. sc. Grgičin kaže kako proizvođač i regulator tehnički govore o jednoj vrsti učinkovitosti, dok javnosti sugeriraju drugu.

Prijedlog jednostavnog eksperimenta i poruka roditeljima

Umjesto sadašnjeg složenog sustava ispitivanja, Grgičin predlaže puno jednostavniji model kliničkog istraživanja. Dovoljno je formirati dvije velike skupine, cijepljenu i necijepljenu. Zatim treba pratiti samo tvrde ishode, prije svega broj umrlih u svakoj skupini kroz dulji niz godina. Dr. sc. Grgičin ne smatra nužnim opterećivati sustav skupim laboratorijskim i molekularnim testovima.

Smrt kao ishod je, teško pogrešno evidentirati. Iako je moguće i tu manipulirati, to je daleko teže nego s mekanim ishodima.Dr. sc. Grgičin je siguran kako bi nakon nekoliko godina već bilo jasno postoji li razlika u preživljenju između cijepljenih i necijepljenih. Nakon deset ili dvadeset godina, kaže, dobili bismo neupitnu sliku omjera koristi i rizika.

Grgičin dodatno predlaže tehničko rješenje oslonjeno na postojeći sustav. Kako liječnici i onako moraju unositi dijagnoze u digitalne kartone, isti podaci mogli bi se automatski slijevati i u bazu HALMED‑a. Tamo bi se anonimno analizirali ishodi poput smrti, invaliditeta ili broja rođene djece kod cijepljenih i necijepljenih. Građani bi tada, mogli sami vidjeti gdje je veća šansa preživljavanja i mogli bi donijeti informiranu odluku.

Na kraju izlaganja dr. sc. Grgičin postavlja pitanje zašto se takav sustav ne uvodi ako je sve tako jednostavno. Smatra da se kompliciranjem studija zamračuje istina i stvara dojam da je tema preteška za običnog čovjeka. Time se građane odvraća od postavljanja pitanja i razumijevanja podataka. Svoje izlaganje završava pozivom roditeljima i mladima da mu se izravno jave s pitanjima te porukom da je istina jednostavnija nego što se prikazuje.

Dr. sc. Danijel Grgičin: U drugoj godini pandemije, kad smo dobili cjepivo i Remdesivir u Hrvatskoj je umrlo 5698 ljudi više nego 2020!

Obvezno HPV cijepljenje: druga strana medalje

Genetika ne može biti uzrokom povećanja pojavnosti bolesti

The post Dr. sc. Grgičin: HPV cjepivo i šutnja struke su opasna za djecu first appeared on Dijalog.hr.

Iranska poruka SAD‑u i status pregovora

Iran je u utorak poručio da Sjedinjene Države više nisu u poziciji krojiti politiku drugim zemljama, dok Washington razmatra novi prijedlog Teherana za deblokadu Hormuškog tjesnaca.

Iran je blokirao taj strateški pomorski put od početka rata sa SAD-om i Izraelom 28. veljače. To je uzdrmalo svjetska tržišta energije i dovelo tjesnac u središte pregovora o okončanju sukoba.

“Sjedinjene Države više nisu u poziciji nametati svoju politiku neovisnim nacijama”, ustvrdio je glasnogovornik iranskog Ministarstva obrane Reza Talaei-Nik. To je prenijela državna televizija.

Washington se mora odreći svojih “nezakonitih i iracionalnih zahtjeva”, dodao je.

Pokušaji obnove pregovora o trajnom prekidu neprijateljstava i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca koji su počeli prije više od dva tjedna u Pakistanu dosad su bili neuspješni. Ipak, prekid vatre na snazi je već gotovo tri tjedna.

Novi iranski prijedlog je “u procesu razmatranja”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. To je rekla nakon medijskih izvješća da je Teheran iznio novu ponudu s ciljem otvaranja tjesnaca.

Poruke o suradnji unutar Šangajske organizacije za suradnju

Iran je, osim toga, “spreman podijeliti svoje vojne obrambene kapacitete s neovisnim zemljama, posebno s državama članicama Šangajske organizacije za suradnju” (SCO), nastavio je Reza Talaei-Nik uoči sastanka ministara obrane SCO-a u Kirgistanu.

Pored Irana, SCO okuplja deset zemalja — uključujući Kinu, Indiju i Rusiju — te se postavlja kao protuteža SAD-u.

“Spremni smo s ostalim članicama organizacije podijeliti naše iskustvo u porazu Sjedinjenih Država”, dodao je.

Trump: Iran je u kolapsu, traže otvorenje Hormuz

Trump odbio iranski prijedlog za kraj rata

Iran objavio svoje prijedloge za pregovore, čeka se reakcija Bijele kuće

The post Iran: ‘SAD više ne diktira našu politiku’ first appeared on Dijalog.hr.

Američki predsjednik Donald Trump u utorak je objavio kako je Iran rekao da je u kolapsu i kako želi da Sjedinjene Države otvore Hormuški tjesnac dok ne sredi stvari sa svojim vodstvom.

Iran želi otvaranje Hormuškog tjesnaca

Iz Trumpove objave na društvenim mrežama nije jasno na koji je način Iran uspio prenijeti tu poruku, a nije dostupan ni komentar iranske strane.

“Iran nas je upravo obavijestio da su u ‘stanju kolapsa’. Žele da ‘otvorimo Hormuški tjesnac’ što je prije moguće, dok pokušava shvatiti svoju situaciju s vodstvom (što vjerujem da će uspjeti učiniti!)”, objavio je Trump na društvenim mrežama.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev da komentira objavu na Trumpovoj mreži Truth Social.

Američki je predsjednik nezadovoljan najnovijim iranskim prijedlogom o rješenju dvomjesečnog rata, rekao je Reutersu američki dužnosnik, što smanjuje nade u rješenje sukoba koji je poremetio globalnu opskrbu energijom, potaknuo inflaciju i pobio tisuće ljudi.

Trump odbio iranski prijedlog za kraj rata

Učitelj iz Kalifornije optužen za pokušaj atentata na Trumpa

Trump poručio Iranu: Nazovite ako želite mir

The post Trump: Iran je u kolapsu, traže otvorenje Hormuz first appeared on Dijalog.hr.

Čelnici Hrvatske, Poljske i Slovačke na samitu Inicijative triju mora u Dubrovniku poručili su da Sjedinjene Države ostaju najvažniji strateški partner Europe, unatoč povremenim „turbulencijama” u javnoj komunikaciji, te istaknuli energetske i infrastrukturne projekte s Washingtonom kao temelj dugoročnog savezništva.

SAD kao ključni partner i uloga Inicijative triju mora

Sjedinjene Države ostaju najvažniji strateški partner Europe, naglasili su u utorak premijer Andrej Plenković i predsjednici Poljske i Slovačke na samitu Inicijative triju mora.

Plenković, Karol Nawrocki i Peter Pellegrini održali su konferenciju za medije na kraju prvog dana samita Inicijative triju mora (3SI) u Dubrovniku koji se nastavlja u srijedu poslovnim forumom.

Poljska i Hrvatska suosnivačice su tog formata, a Slovačka njime predsjeda iduće godine.

Nawrocki, konzervativni političar koji je predsjednik postao prošle godine pa mu je skup u Dubrovniku prvi put da predstavlja svoju zemlju na samitu Tri mora, u više je navrata tijekom skupa spominjao odnos Europe i SAD-a.

Varšava se smatra jednim od najbliskijih saveznika Washingtona na Starom kontinentu.

Inicijativa triju mora je „pokretački mehanizam za transatlantsku suradnju”, rekao je poljski predsjednik na konferenciji za medije uz hrvatskog premijera i slovačkog kolegu.

Poljsku, pozvanu na samit G20 koji će se ove godine održati u Miamiju, prozvao je glasnogovornikom Triju mora na tom skupu.

Samu pozivnicu nazvao je „priznanjem za cijelu regiju” i za članice Inicijative koja bi, da je država, bila sedmo najveće gospodarstvo na svijetu.

Američke investicije i „novi impuls” za Hrvatsku

Plenković je rekao da su „određene turbulencije” koje postoje u javnoj komunikaciji između SAD-a i Europe „prolaznog karaktera” i izrazio uvjerenost da će obje strane Atlantika „poduzeti napore” da partnerstvo bude snažno.

Hrvatski premijer slaže se da Europa mora jačati stratešku autonomiju, no naglasio je da je ključno zadržati partnerske odnosa sa SAD-om.

Privrženost SAD-a srednjoj Europi pokazuje i velika američka delegacija koja je stigla u Dubrovnik – treća po veličini nakon hrvatske i poljske.

Ondje je stigao i američki ministar energetike Chris Wright, a Hrvatska i SAD su potpisali niz sporazuma za koje je član Trumpove vlade kazao da „vrijede milijarde”.

Između ostalog riječ je o sporazumu o Južnoj plinskoj interkonekciji te o izgradnji podatkovnog centra u Topuskom.

Plenković je rekao da su te investicije „novi impuls za Hrvatsku i BiH”, dodajući da je i ranije bilo američkih investicija, no da „dosad nismo svjedočili ovako ambicioznim projektima”.

Poruke o poljsko‑američkim odnosima i lojalnosti SAD-a Europi

Nawrocki je na konferenciji komentirao tekst poljskog premijera i svog političkog suparnika Donalda Tuska koji je u Financial Timesu propitkivao odanost Washingtona Europi.

Poljski je predsjednik rekao da „ne razumije taj narativ” i da mu je cilj „očito uzdrmati poljsko-američke odnose” koje je opisao kao „gotovo simbiotske prirode”.

Slovački predsjednik također je odbacio tvrdnje da SAD nije lojalan Europi, dodajući da je „logično” da će Washington, ako ulaže na kontinent, mariti i za njegovu obranu.

To neće činiti samo kao partner u NATO-u, nego i kao država koja ulaže u zaštitu svojih interesa, rekao je Pellegrini.

Njegova tvrdnja na tragu je riječi ministra Wrighta koji je dan ranije naglasio da energetska partnerstva stvaraju „najtrajnija savezništva”.

Plenković: ‘Do 190 Hrvata blokirano u Hormuškom tjesnacu’

Plenković o gorivu, sportu, prosvjedu i Ivani Kekin

Plenković: ‘Magyar je prilika za novi početak’

The post Plenković: SAD ostaje ključni partner Europe first appeared on Dijalog.hr.