Šteta je, ističe, mogla biti i kudikamo veća da se nije pristupilo obnovi katedrale krajem 1990. godine.
Zagrebačka katedrala bila je najviša zgrada u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, napominje i dodaje kako je visina južnoga tornja do potresa iznosila 108,20 m, a visina sjevernog 108,16 m.
Lom vrha južnog tornja dogodio se na visini od 92 m. Srušio se gornji dio zvonika u visini od 10,30 m, na čijem vrhu je bio pričvršćen pozlaćeni križ s gromobranskim šiljkom visine 3,20 m.
Križevi koji su bili postavljeni na vrhu zvonika ne bi mogli sami svojom težinom odolijevati udarcima vjetra pa ih je Herman Bollé usidrio posebnim željeznim kuglama koja svaka teži točno 1450 kilograma.
Tornjevi
Četiri godine nakon potresa, zbog potrebe sanacije, kamen s oba tornja katedrale privremeno je razgrađen, a tornjevi su danas visine oko 80 metara.
Dio kamenja vrha južnog tornja pao je na skelu oštetivši je, napominje i dodaje kako su kameni elementi pali i na krov katedrale. Dijelovi kamenja probili su i krov Nadbiskupskog dvora, a sam vrh, ”jabuka”, pronađen je na tavanu dvora, dodaje.
Metalni pozlaćeni križ koji je obnovljen i postavljen 2013. raspao se u brojne dijelove budući da je izrađen od ploča debljeg bakrenog lima s metalnom potkonstrukcijom.
Dijelovi križa pronađeni su raspršeni na skeli, na krovu katedrale, a dio dijelova je pronađen ispod kamena na dvorištu.
Zbog oštećenja i na sjevernom zvoniku 17. travnja 2020. kontroliranom eksplozijom odvojio se vrh sjevernog zvonika koji je dizalicama spušten na tlo, ističe Tiskovni ured i dodaje kako je tim činom za duže vrijeme zagrebačka katedrala izgubila ”titulu” najviše crkve jugoistočno od Beča.
Oštećena zvona katedrale
Napominje i kako se do potresa iz tornjeva katedrale čulo osam zvona, a do daljnjeg će se koristi samo zvono Sv. Mihaela.
Zapadna fijala s treće galerije katedrale odlomila se i pala na skelu južnog tornja, a odlomila se i jedna od rigalica na trećoj galeriji južnog tornja, ističe i dodaje kako je na ”novom” glavnom portalu, ulazu u katedralu, postavljenu 1901., a obnovljenu 14. prosinca 2006. godine srušen kameni križ samog vrha.
Na samom ulazu u katedralu s desne strane kipu sv. Katarine odlomila se lijeva šaka s mačem, koji se spuštao uz bok svetice sve do stopala.
Ulaskom u katedralu zateklo se na podu puno žbuke koja je otpala sa svodova. Među žbukom pronašlo se i nekoliko komada kamenih rebara, a uočene su jače pukotine svoda.
Na koru gdje se nalaze orgulje zagrebačke katedrale, koje je izradio Eberhard Friedrich Walcker iz Ludwigsburga u Njemačkoj, također je pronađeno mnogo žbuke i prašine. Orgulje zagrebačke katedrale ubrajaju se među pet najboljih ostvarenja tvrtke “Walcker”.
Freske
Na vanjskoj strani svetišta katedrale srušila se balustrada iznad apside, a vrhovi baldahina kontrafora koji se nisu srušili u potresu su naknadnim radovima uklonjeni. Učena su i veća oštećenja svodova iznad apside, kao i puknuća zidova. .
Najznačajnija umjetnička ostvarenja u samoj katedrali nalaze se u sakristiji katedrale. Sakristija pripada najstarijim i najbolje sačuvanim dijelovima katedrale. Na dijelovima fresaka koje se nalaze na svodu sakristije primijeti tanka naslaga prašine nastala u vrijeme potresa. Freske su slučajno otkrivene nakon potresa iz studenog 1880.
Iz sakristije prema Riznici katedrale od 1870. vode kamene stube. Na stubištu se vidi napuknuće zida koje se nastavlja cijelom visinom do krovišta.
Od predmeta u Riznici najteže je oštećeno raspelo s bjelokosnim korpusom iz 18. st.
Četiri godine od zagrebačkog potresa: 3000 obnovljenih zgrada i kuća
Otvorena izložba radova ‘Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac’
