Brojka od 16 355 rođenih dječaka i 15 815 djevojčica, najmanja je u desetogodišnjem periodu od 2014. do 2023., navodi se u izvještaju DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva.

Najviše se djece u navedenom razdoblju, njih 39 566, rodilo 2014.godine. Od 2015. do 2021. broj rođenih kretao se između 35.8 i 37.5 tisuća, da bi 2022.godine pao ispod 34, a godinu poslije ispod 33 tisuće.

Kada je riječ o broju umrlih, manje nego lani, bilo je samo 2014. (50 839). Najviše je ljudi izgubilo život u 2021. (62 712), a to je jedina godina u kojoj je broj preminulih premašio 57,1 tisuća.

Prirodni je prirast u svim godinama negativan. Najlošiji je bio u 2021., kada je iznosio -26 204. Rezultati veći od -20 tisuća zabilježni su i 2020. i 2022.godine.

Detaljnijii pregled podataka o broju rođenih u 2023. pokazuje da najviše ima prvorođene djece (45.1 posto). Drugorođena djeca čine 34 posto, a trećerođena i ostala djeca 20.9 posto.

Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina. Primjerice, 1968. godine iznosila je 22.8 godina, dok je u 2023. porasla na 29.7 godina. Malo više od 53 posto rođene djece u 2023. (17 266) rodile su žene između 30 i 39 godina.

Stopa totalnog fertiliteta iznosila je u istoj godini 1.46, što je mnogo ispod razine jednostavne reprodukcije od 2.1, navodi DZS.

Što se tiče obrazovne strukture majki, najviše je onih koje su završile diplomski sveučilišni studij, 10 428, i strukovnu školu u trajanju od četiri ili više godina, 8679.

Gledajući kategoriju bračnost djeteta, u braku je rođeno 23 788 djece, a broj izvanbračno rođene djece iznosi 8382. 

Pregled po županijama ocrtava podjelu na one koje slove kao liberalne sredine naprema onim konzerzvativnim. Tako najveći udio izvanbračno rođene djece ima Međimurska županija, 522.1 na 1000 živorođenih. Slijede ju Istarska (429.4), Varaždinska (428.2) i Primorsko-goranska županija (411.5). Blizu 400 je još Sisačko-moslavačka županija (386).

Posljednja na ovoj ljestvici je Splitsko-dalmatinska županije (125.7). Manje od 200 izvanbračne djece na 1000 živorođenih bilježe još Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Dubrovačko-neretvanska i Brodsko-posavska županija.

Žene žive sedam godina duže nego muškarci  

Statistika o preminulima pokazuje da su muškarci u pretprošloj godini prosječno umirali sa 73.7 godina, a žene su živjele sedam godina dulje, odnosno umirale su s prosječnih 80.7 godina

U 2023., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34.5 posto muškaraca i 43.3 posto žena).

Kada je riječ o brakovima, u Hrvatskoj ih je u toj godini sklopljeno 17 306, što je za 4.2 posto manje nego u 2022. Manje brakova u periodu 2014.-2023., sklopljeno je samo 2020.godine, malo više od 15 tisuća.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23.1 godinu, a ženika 26.7 godina. U 2023. prosječna starost nevjeste bila je 29.7 godina, a ženika 32 godine.

Građanski brak sklopilo je 48.5 posto parova, a vjerski 51.5 posto. Veći udio građanskih brakova u odnosu na vjerske ima šest županija, to su Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska, Istarska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska županija.

S druge strane, evidentirano je 4407 pravomoćno razvedenih brakova, odnosno 254.7 na 1000 sklopljenih, što je najmanje od 2014. godine. Pretprošla godina je ujedno i treća godina zaredom u kojoj je zabilježeno manje od 300 razvoda na 1000 sklopljenih brakova.

Najviše razvedenih brakova, 31 posto, okončano je nakon 20 ili više godina trajanja, a prosječeno trajanje razvedenih brakova iznosilo je 15.2 godine.

Djeca rođena u braku koji je okončan razvodom povjerena su na čuvanje i odgoj ženi u 81.1 posto slučajeva, mužu u 11.6 posto, a u 6.8 posto slučajeva i mužu i ženi.

The post Hrvatice žive duže od Hrvata, a brakovi se sklapaju sve kasnije first appeared on Dijalog.hr.

Prema rezultatima ankete koju je MDC proveo u 156 muzeja, u 2023. muzeji su imali 4.397.405 posjetitelja, svega 16 posto manje u odnosu na pretpandemijsku 2019. i njenih 5,2 milijuna.

Devetu godinu zaredom najposjećeniji je Arheološki muzej Istre s 558 tisuća posjetitelja, pod kojim su izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i nedavno rekonstruirano Malo rimsko kazalište ostvarili porast od 9,6 posto, približivši se 2019. kada je muzej posjetilo samo 17 tisuća više posjetitelja. Osim Arene, za visoke brojke zaslužno je i 19 realiziranih izložbi.

Na drugom mjestu su Dubrovački muzeji s rekordnih 413 tisuća posjeta. “Za golem rast posjećenosti ove muzejske kuće čijih 9 od 10 posjetitelja čine stranci – 75 posto u odnosu na prošlu godinu, zaslužan je porast broja turističkih noćenja koji je u Dubrovačkoj županiji prema podacima eVisitora u 2023. narastao za 484 tisuće”, kažu iz MDC-a.

Na trećem mjestu su Muzeji Hrvatskog zagorja s 312 tisuća posjeta, slijedi Tehnički muzej Nikola Tesla s 259 tisuća posjeta, dok je na petome mjestu Muzej grada Splita koji je s Dioklecijanovim podrumima imao 252 tisuće posjetitelja.

Stranih turista u muzejima 68 posto više

Prema pojedinačnim kategorijama najveći je porast zabilježen kod posjeta stranih turista, za 68 posto, na 1 milijun i 532 tisuće. Od toga gotovo dvije trećine otpada na  Arheološki muzej Istre, Dubrovačke muzeje i Muzej grada Splita. 

Velik skok zabilježen je i u kategoriji posjeta stalnim postavima – za 31,5 posto, na 2 milijuna i 752 tisuće posjetitelja, te kod posjeta učenika osnovnih i srednjih škola koji su u odnosu na 2022. godinu za 21,8 posto više posjećivali muzeje ostvarivši 610 tisuća posjeta. 

Najaktivniji u radu s mladima opet su bili Muzeji Hrvatskog zagorja koje je posjetilo 79 tisuća djece, a samo je Muzej krapinskih neandertalaca u protekloj godini održao 1400 stručnih obilazaka za učenike iz Hrvatske i Slovenije.

Slijede Muzej vučedolske kulture u čijim je programima sudjelovalo 52 tisuće djece te Mjesto Sjećanja vukovarska bolnica 1991. s 46 tisuća djece.

Po gradovima na prvom mjestu je Pula čiji su Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre i Muzej suvremene umjetnosti Istre, ostvarili 752 tisuće posjeta. “Tako je najveći istarski grad, kojemu je ne tako davno prijetila gospodarska stagnacija, pokazao kako se oživljavanjem bogatog nasljeđa Rimskog Carstva i korištenjem Austro-Ugarske fortifikacijske baštine može napraviti kvalitativan skok prema održivom turizmu”, ističe se. 

Na drugom mjestu je Zagreb sa 712 tisuća posjeta, a na trećem Dubrovnik, sa 621 tisućom, čija je Umjetnička galerija ostvarila rekordnu posjećenost sa 74 tisuće korisnika.

Od manjih gradova izvan turističkih regija velik oporavak pokazuje Vukovar čiji su Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture privukli 128 tisuća posjetitelja, dok je velik broj posjeta ostvarilo i Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991., s 97 tisuća posjetitelja.

Spomen područje Jasenovac posjetilo je 17 tisuća posjetitelja (10.574 stranci), a samo 1600 učenika osnovnih i srednjih škola. U pretpandemijskoj 2019. ukupan broj njihovih posjetilaca bio je oko 12 tisuća, od toga hrvatskih učenika 670, a 2017. tek 82. Prošle godine broj školskih grupa iz Hrvatske porastao je na 38, a uz njih učenici 11 škola iz inozemstva (Italija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Francuska, SAD, Nizozemska, Švedska).

MDC je proveo anketu među 156 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u RH , uz ustanove koje nisu registrirane, ali imaju postave, poput Kuće o batani, Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, Kuće Petra Preradovića ili Mjesta sjećanja – Vukovarska bolnica.

Po riječima Ivana Guberine iz MDC-a, za brojke koje nas polako približavaju 2019. djelomično je zaslužan porast stranih turista, kao i promjena odnosa prema posjetiteljima, revitalizacija brojnih povijesnih lokaliteta kojima muzeji upravljaju, unaprjeđivanje iskustava, primjena interaktivnosti i multimedije u promociji kulturnog nasljeđa.

“Ako uzmemo u obzir da je polovica zagrebačkih muzeja zatvoreno zbog sanacije ili konstruktivne obnove nakon potresa, te da se još desetak muzeja diljem Hrvatske nalazi u raznim etapama energetske obnove ili izrade novih stalnih postava, porast posjećenosti od 27 posto zapravo je odličan rezultat”, zaključio je Guberina.

HNK ostvario rekordan broj pretplatnika zahvaljujući digitalizaciji

The post Hrvatski muzeji uz petinu zatvorenih u 2023. ipak imali više posjetitelja! first appeared on Dijalog.hr.