Studija Sveučilišta New South Wales (UNSW) u Sydneyju i Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) u Canberri detektirala je “zastarjele” pretpostavke o umjetnoj inteligenciji kod 125 sudionika. Među njima je bilo i osoba odabranih upravo zbog “iznimne sposobnosti prepoznavanja lica”.

Prethodnih godina generirane fotografije su odavali očiti nedostaci poput neobične kose, pretjerano zaglađenih crta lica i drugih pokazatelja. No brz napredak tehnologije doveo je do stvaranja sve realističnijih prikaza ljudi, piše agencija dpa. 

Istraživači navode kako su se čak i takozvani “super-prepoznavatelji” pokazali tek neznatno vještijima od prosječne osobe.

“Ono što se pokazalo dosljednim jest uvjerenost ljudi u vlastitu sposobnost uočavanja AI lica – čak i kada to samopouzdanje nije utemeljeno na njihovoj stvarnoj uspješnosti”, rekao je James Dunn s UNSW-a. Pojasnio je kako lica stvorena najnaprednijim sustavima više nije tako lako otkriti.

S obzirom na to da su prijevare temeljene na AI tehnologiji rastući problem, znanstvenici upozoravaju da kombinacija teško uočljivih lažnih slika i “neutemeljenog samopouzdanja” ostavlja pojedince i tvrtke ranjivima na manipulacije prevaranata i zlonamjernih aktera.

Umjesto traženja očiglednih bizarnosti poput neobičnih anatomskih pogrešaka, ljudi bi trebali biti na oprezu kada vide prikaze koji su “gotovo predobri da bi bili istiniti”.

“Najnaprednija AI lica ne odaju ono što je na njima pogrešno, već ono što je ‘previše ispravno'”, rekla je Amy Dawel s ANU-a. Pojasnila je da AI prikazi, umjesto očitih grešaka, teže tome da budu neobično prosječni – izrazito simetrični, skladnih proporcija i statistički tipični.

“Kako generirani identiteti postaju sve prisutniji u svakodnevnom životu, razumijevanje tko ih i kako može otkriti bit će od ključne važnosti za kognitivnu znanost i društvenu otpornost”, zaključili su istraživači u radu objavljenom u veljači u časopisu British Journal of Psychology.

Crna Gora zalijepila na avione reklamu kako bi još više propagirala ulazak u EU

Sabor organizira kviz za osmaše „Koliko poznaješ Hrvatski sabor“

Znanstvenici otkrili soj bakterije star 5000 godina otporan na antibiotike

The post Istraživanje pokazalo porast prevara uz pomoć AI-a, dok ljudi previše vjeruju u vlastitu sposobnost first appeared on Dijalog.hr.

Anketna tvrtka Ipsos zamolila je 9000 ljudi da poslušaju dva isječka glazbe koju je stvorila umjetna inteligencija i jedan isječak glazbe koju su kreirali ljudi u sklopu istraživanja provedenog za francusku streaming platformu Deezer.

“Devedeset sedam posto nije ih uspjelo razlikovati glazbu koju je u potpunosti stvorila umjetna inteligencija od glazbe koju su kreirali ljudi”, stoji u objavi Deezera.

Anketa je provedena između 6. i 10. listopada u osam zemalja: Brazilu, Velikoj Britaniji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, Nizozemskoj i Sjedinjenim Državama.

Iz Deezera su rekli kako se više od polovine ispitanika osjećalo nelagodno jer nisu uspjeli prepoznati razliku.

Gotovo polovica ispitanika vjeruje da im umjetna inteligencija može pomoći u otkrivanju novih pjesama, ali su pesimističniji u pogledu posljedica glazbe generirane umjetnom inteligencijom.

Anketari su postavljali i šira pitanja o utjecaju umjetne inteligencije, pri čemu je 51 posto ispitanika reklo da će tehnologija rezultirati širenjem veće količine glazbe niže kvalitete na streaming platformama, a gotovo dvije trećine (64 posto) vjeruje ih da će prouzročiti gubitak kreativnosti u glazbenoj produkciji.

“Rezultati ankete jasno pokazuju da je ljudima stalo do glazbe i da žele znati slušaju li pjesme koje je stvorila umjetna inteligencija ili ih je kreirao čovjek”, rekao je izvršni direktor Deezera Alexis Lanternier.

Iz Deezera kažu da ne samo da je zamijećen porast sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom koji se prenosi na njihovu platformu, nego i da pronalazi slušatelje.

U siječnju je svaka deseta pjesma koje su se svakodnevno ‘streamale’ bila u potpunosti generirana umjetnom inteligencijom. Deset mjeseci kasnije taj je postotak porastao i radilo se o svakoj trećoj pjesmi ili gotovo 40.000 dnevno.

Osamdeset posto ispitanika izrazilo je želju za tim da glazba generirana umjetnom inteligencijom bude jasno označena za slušatelje.

Deezer je jedina velika platforma za streaming glazbe koja sustavno označava sadržaj generiran umjetnom inteligencijom za svoje korisnike.

Problem je dobio na važnosti u lipnju kad je bend pod nazivom The Velvet Sundown iznenada postao viralan na Spotifyju i tek sljedeći mjesec se potvrdilo da se zapravo radi o sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom. Najpopularnija pjesma AI grupe streamana je više od tri milijuna puta.

Stoga je Spotify, i sam više puta optuživan za nedostatak transparentnosti u pogledu umjetne inteligencije, u rujnu najavio više mjera kako bi bi potaknuo umjetnike i izdavače da budu transparentniji te da bi se otkrila upotreba umjetne inteligencije u glazbenoj produkciji.

Kazahstan zabranio LGBT propagandu na internetu i u medijima

Plavi dijamant ‘Mellon Blue’ prodan za 25,6 milijuna dolara

Dupin zalutao u Veneciju: Talijani se brinu za njegovu sigurnost

The post Istraživanje pokazalo: ljudi više ne mogu razlikovati glazbu koju je stvorio AI od one koju je stvorio čovjek first appeared on Dijalog.hr.

Leksikografi Collinsova rječnika prate Collinsov korpus od 24 milijarde riječi, koji ih crpi iz niza medijskih izvora, uključujući društvene medije, kako bi sastavili godišnji popis novih i značajnih riječi koje odražavaju razvoj jezika.

Za riječ godine izabrali su termin vibrakodiranje (eng. vibe coding) zbog golemog povećanja korištenja tog izraza od njegove prve pojave u veljači. Moglo bi se prevesti kao kodiranje prema osjećaju, ‘vibri’. Na hrvatskom se kaže i vibe kodiranje.

Termin je osmislio Andrej Karpathy, bivši direktor AI odjela u Tesli i jedan od inženjera osnivača OpenAI-a, kako bi opisao kako umjetna inteligencija može omogućiti nekome da izradi novu aplikaciju “zaboravljajući da kod uopće postoji”.

Na Collinsovu popisu novih popularnih riječi je i biohakiranje, koje se definira kao aktivnost promjene prirodnih procesa u tijelu ne bi li se poboljšalo zdravlje i dugovječnost.

Tu je i clanker, pogrdna riječ za računala, robote i AI sustave, platforme ili alate, popularizirana u animiranoj televizijskoj seriji Ratovi zvijezda: Ratovi klonova. Izraz se može prevesti kao zveckalo ili kanta, u smislu lošeg, starog, bučnog i neupotrebljivog uređaja.

Riječ je postala viralna na društvenim medijima i često se koristi za izražavanje frustriracije AI-jem, chatbotovima i platformama.

Ove je godine popularan bio i engleski glagol “to glaze” u smislu pretjeranog i neopravdanog hvaljenja nekoga ili laskanja mu, glancanja, laštenja, poliranja, odnosno dizanja u nebesa.

Francuz kopao vrt pa pronašao blago vrijedno 700.000 eura

Japan poslao vojsku na medvjede zbog napada na lokalne stanovnike

Preminuo najstariji muškarac u Njemačkoj u 110. godini

The post Vibrakodiranje proglašena je Collinsovom riječi 2025. godine first appeared on Dijalog.hr.

“Emotivni dokumentarni film, u produkciji Miss Art i režiji Eduarda i Dominika Galića, autora ‘Šestog autobusa’, tako postaje pionirsko djelo koje spaja povijesne činjenice s jakim emocijama koje su, kroz gotovo stvarno okruženje i lica, ponovo vraćene korištenjem mogućnosti umjetne inteligencije”, ističe se u najavi filma koji od 13. studenog kreće u redovitu kino distribuciju.

Kako se dodaje, kada su producenti počeli rekonstruirati rani život zapovjednika obrane Sajmišta, suočili su se s jakim emocijama same priče te gotovo nemogućim zadatkom – kako “vratiti u život” mladića o kojem postoje tek rijetke fotografije.

Tomislav Josipović, direktor tvrtke Chroma studio koja je kreirala AI generirani sadržaj i postprodukciju slika za film, rekao je kako su, koristeći kombinaciju više AI modela, stvorili realistične i dosad neviđene kadrove Sokola i njegova okruženja, vraćajući gledatelje u rane devedesete, “u Vukovar kakav pamtimo, no kakav nismo mislili da ćemo ikad više vidjeti.”

Objasnio je kako su povijesne likove i prostore rekonstruirali u igranim sekvencama pomoću AI alata, stvarajući filmski doživljaj koji briše granicu između stvarnosti i digitalne kreacije, od autentičnih odora i vojnih vozila do kapljica blata i oštećenja na uniformama, od osmijeha do tuge i dubokih osjećaja koje je tada nosio Sokol.

Dominik Galić je rekao kako je to bio izazovan proces, svaka scena, svaki kadar nastajao je uz desetke iteracija i vizualnih korekcija. „AI generiranje je poput režije s gluhonijemom filmskom ekipom, sve moraš ponavljati dok ne uspiješ uhvatiti onu jednu emociju, jaku, snažnu, iznimnu koja nosi i govori sve, koja ostavlja bez riječi”, dodao je.

AI tehnologija vraća emociju i budi sjećanje

AI tehnologija ovdje nije tu radi efekta, već sredstvo koje nadopunjuje i vraća emociju, bude sjećanje na važne trenutke hrvatske povijesti, snažnu osobnu priču i tehničko divljenje.

“Cilj nije bio stvoriti savršen digitalni svijet, nego ponovno udahnuti život čovjeku i vremenu koje je izgradilo našu slobodu, trenutke u kojima danas živimo”, dodao je Eduard Galić.

Autori filma ističu da je ovakva primjena umjetne inteligencije pionirska i u svjetskim razmjerima, jer dok ostali koriste AI tek za vizualne skice ili kratke elemente, ovdje se stvara cjelovite igrane scene u stvarnom povijesnom okruženju i time otvara potpuno novo poglavlje u hrvatskoj i svjetskoj kinematografiji.

„Uz snažnu emociju koju nosi sama Sokolova priča, primjena umjetne inteligencije razlog je više da pogledate film jer “Sokol – Nezaustavljiv kao sudbina” nije samo film o prošlosti, odvažnosti, o slobodi i ljubavi, nego i stvarni pogled u budućnost kinematografije”, poručuju.

Po njihovim riječima, film poziva gledatelje da zajedno prožive priču o čovjeku koji je postao simbol otpora, ali i da svjedoče rađanju nove ere hrvatskog filma,
“one u kojoj će umjetna inteligencija i čovjek stajati rame uz rame u stvaranju emocije, a hrvatska filmska industrija rame uz rame ili čak iznad svjetske”.

Hrvatski film Fiume o morte! osvojio je AFA nagrade za najbolji film, režiju i scenarij

U sklopu Human Rights Film Festivala otvoren fotografski natječaj na temu ‘Kultura pod napadom’

Dobitnik Nobelove nagrade stiže na 31. Sa(n)jam knjige u Istri

The post Dokumentarni film ‘Sokol – Nezaustavljiv kao sudbina’ prvi je hrvatski film kojim je AI-om oživljen lik stvarnog heroja first appeared on Dijalog.hr.

Naziv Grokipedia potječe od xAI-jeva chatbota Groka, za koji Musk tvrdi da “traži maksimalnu istinu”.

Verzija 0.1 od ponedjeljka navečer već je imala više od 885.000 definicija u usporedbi s više od sedam milijuna na engleskoj verziji Wikipedije.

U poruci objavljenoj na X-u Musk je obećao skori dolazak verzije 1.0, “deset puta bolje” od 0.1, koja je već i ovakva “po njegovu mišljenju bolja od Wikipedije”.

Prije tjedan dana poduzetnik je odlučio odgoditi pokretanje Grokipedije za nekoliko dana, premda je bilo najavljeno krajem rujna te je odgodu opravdao potrebom za “dodatnim radom na čišćenju propagande”.

Poput republikanskih dužnosnika i Elon Musk već nekoliko godina kontinuirano kritizira Wikipediju. Godine 2024. napisao je da stranicu “kontroliraju ekstremno lijevi aktivisti” te je pozvao ljude da prestanu donirati toj platformi.

“Cilj Groka i (Grokipedije) je istina, istina i ništa osim istine”, istaknuo je najbogatiji čovjek na svijetu, dodavši da je softver enciklopedije otvorenog koda. “Svatko ga može koristiti za bilo što, besplatno”, pojasnio je. 

Sustavna pristranost

Sadržaj nekih članaka na Grokipediji odražava pristranost, jednako kao i stranica posvećena Elonu Musku.

U uvodnim odlomcima sažetka platforma piše da je šef Tesle i SpaceX-a “utjecao na raspravu” o nekoliko tema, zaradivši “kritike mainstream medija koji naginju lijevo orijentiranom izvještavanju”.

Kada je posrijedi pokret za građanska prava Black Lives Matter, Grokipedia piše da je “mobilizirao milijune ljudi”.

“Ipak, ovi su prosvjedi rezultirali neredima, (…) najskupljim u povijesti osiguranja od štete na imovini”, nastavlja Grokipadia, ne spominjući, kao što to čini Wikipedia, da se “velika većina prosvjeda organizirana 2020. održala u mirnom ozračju”.

Sadržaj Grokipedije generira umjetna inteligencija (AI) i generativni AI asistent Grok, ali se na svakoj stranici navodi više izvora.

U travnju je tadašnji, a danas bivši američki državni odvjetnik u Washingtonu Ed Martin, poslao zahtjev za dokumentima Zakladi Wikimedia, koja ima ovlasti nad Wikipedijom.

Pojasnio je da želi utvrditi ima li Wikimedia pravo na porezno oslobođenje koje se dodjeljuje zakladama. Odvjetnik kojega je svojedobno imenovao aktualni predsjednik Donald Trump osudio je “manipulaciju informacijama” za koju je Wikipedia, prema njegovim riječima, kriva, platformu koja nastoji “skriti propagandu”.

Pokretanje Grokipedije pozdravilo je više visoko rangiranih desničara, među kojima i ruski ultranacionalistički ideolog Aleksander Dugin, koji je članak o sebi nazvao “neutralnim, objektivnim i pravednim”, dok je onaj objavljen na Wikipediji ocijenio “klevetničkim”.

Grok je još prije nekoliko mjeseci izazvao kontroverze nakon što je iznio antisemitske izjave, koje je Muskova tvrtka pripisala neispravnom programiranju.

Trump srušio istočno krilo Bijele kuće radi gradnje luksuzne plesne dvorane

Nova istraživanja otkrivaju kako dinosauri nisu izumrli prije udara asteroida, već su napredovali

Njemačka policija uhitila lopove koji su tražili milijunske iznose za lažne Picassove slike

The post Elon Musk pokrenuo Grokipediju first appeared on Dijalog.hr.

Međunarodno istraživanje analiziralo je tri tisuće odgovora na pitanja o vijestima postavljena najpoznatijim AI asistentima – softverskim aplikacijama koje koriste umjetnu inteligenciju za razumijevanje prirodnog jezika i obavljanje zadataka za korisnika.

Procijenjeni su AI asistenti na 14 jezika prema kriterijima točnosti, navođenja izvora i sposobnosti razlikovanja mišljenja od činjenica, među kojima su ChatGPT, Copilot, Gemini i Perplexity.

Ukupno je 45 posto analiziranih AI odgovora sadržavalo barem jednu ozbiljnu pogrešku, dok je 81 posto imalo neki oblik problema, pokazalo je istraživanje.

Reuters je kontaktirao tvrtke uključene u istraživanje kako bi zatražio njihov komentar o rezultatima istraživanja.

Gemini, Googleov AI asistent, ranije je na svojoj internetskoj stranici naveo da pozdravlja povratne informacije korisnika kako bi se platforma mogla nastaviti poboljšavati i postati korisnija.

OpenAI i Microsoft su prethodno izjavili da su takozvane “halucinacije”, situacije u kojima AI model generira netočne ili zavaravajuće informacije zbog, primjerice, nedostatka podataka – problem na kojem aktivno rade kako bi ga otklonili.

Perplexity na svojoj stranici navodi da jedan od njegovih načina rada, nazvan “Deep Research”, ima točnost od 93,9 posto u pogledu činjenica.

Pogreške u navođenju izvora

Trećina odgovora AI asistenata pokazala je ozbiljne pogreške u navođenju izvora, poput izostanka izvora, pogrešnog ili netočnog navođenja, navodi se u istraživanju.

Čak 72 posto odgovora Geminija, Googleova AI asistenta, imalo je značajne probleme s izvorima, u usporedbi s manje od 25 posto kod svih ostalih asistenata.

Problemi s točnošću utvrđeni su u 20 posto svih analiziranih odgovora, uključujući slučajeve zastarjelih informacija.

Primjeri navedeni u istraživanju uključuju situaciju u kojoj je Gemini pogrešno naveo izmjene zakona o jednokratnim e-cigaretama te slučaj kada je ChatGPT nekoliko mjeseci nakon smrti pape Franje i dalje navodio da je on aktualni papa.

U istraživanju je sudjelovalo 22 javna medijska servisa iz 18 zemalja, među kojima su Francuska, Njemačka, Španjolska, Ukrajina, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.

Kako AI asistenti sve više zamjenjuju tradicionalne internetske tražilice u pristupu vijestima, javno povjerenje moglo bi biti ozbiljno narušeno, upozorio je EBU.

“Kada ljudi više ne znaju čemu mogu vjerovati, na kraju ne vjeruju ničemu, a to može obeshrabriti sudjelovanje u demokratskim procesima”, izjavio je direktor EBU-a za medije Jean Philip De Tender.

Prema Digital News Reportu 2025. Reutersova instituta, oko sedam posto svih korisnika interneta koji prate vijesti i čak 15 posto onih mlađih od 25 godina koristi AI asistente za informiranje o aktualnostima.

Novo izvješće poziv je AI kompanije na veću odgovornost i poboljšanje načina na koji njihovi asistenti odgovaraju na pitanja povezana s vijestima.

Najsigurnije ceste u Europi imaju Švedska i Danska, Hrvatska lošija od europskog prosjeka

Indonezija gradi zid dug 535 kilometara duž obale

Svemu jednom dođe kraj: gasi se MTV

The post Istraživanje pokazalo da se AI ne može vjerovati prilikom prikazivanja vijesti first appeared on Dijalog.hr.

ChatGTP i ostali alati umjetne inteligencije (AI) omogućili su dekodiranje dijelova pisma, ali sada je nemoguće pronaći Lindu, koja je tražila odgovor od onoga tko bocu s porukom pronađe.

Malte Bayer i njegova obitelj iz njemačke regije Schwarzwald pronašli su bocu i pismo ukrašeno crtežima šarenih riba, morskih konjića i brodićima dok su šetali plažom.

“Uspio sam razumjeti dvije riječi – Engleska i grad”, iz kojeg je poslana, rekao je. Potom su Bayerovi pronađenu bocu spremili među školjke u košaru, kao uspomenu s odmora.

No Bayera je supruga nedavno podsjetila na bocu i pismo, a s obzirom na to da se on bavi radom na umjetnoj inteligenciji, odlučio je još jednom pokušati s dešifriranjem.

Budući da je znao kako umjetna inteligencija može dešifrirati i hijeroglife, Malte je otkrio napisanu poruku: “Tko god ovo pronađe, neka mi piše”, a potom je slijedila adresa: 5 Roslyn Crescent, Reading, Engleska.

Tvrtka koja trenutno ima sjedište na toj adresi nema saznanja o Lindi. Sukladno analizi smatraju da je, kad je napisala poruku i poslala bocu, djevojka bila u ranoj tinejdžerskoj dobi.

Stručnjak za umjetnu inteligenciju Michael Hanisch za dpa je rekao da bi skeniranje i analiza mogli ponovno učiniti i ostale stare tekstove razumljivima i čitljivima.

Novi ‘veliki jezični modeli’ (LLM) bolji su kada je posrijedi dešifriranje konteksta od starih jer tekstove i slike vide kao isti element. Novi modeli u stanju su i popuniti dijelove koji nedostaju, kazao je Hanisch. 

“Kada umjetna inteligencija jednom vidi poruku u boci ili nešto slično, može izvoditi zaključke”, a to uključuje i tekst i adrese.

Akrobatkinja pala s trapeza s visine od oko pet metara tijekom cirkuske predstave i poginula

Gitara slomljena u noći raspada Oasisa ide na dražbu

Oko 46 posto vlasnika pasa osjeća tjeskobu kada svog ljubimca ne povedu na odmor

The post AI alati dešifrirali poruku u boci staru 18 godina first appeared on Dijalog.hr.

AI, nazvana Diella – što na albanskom znači “sunce” – uključena je u vladu premijera Edija Rame nakon parlamentarnog glasanja njegove većine u Socijalističkoj stranci, unatoč kritikama oporbe.

Premda se Diella ne pojavljuje kao ministrica na službenom popisu kabineta predsjednika Bajrama Begaja, u dokumentu se navodi da je Rama odgovoran za “uspostavu i rad virtualne ministrice za umjetnu inteligenciju ‘Dielle'”.

Prije chatbot na vladinim internetskim stranicama, Diella je vizualno predstavljena kao žena u tradicionalnoj albanskoj odjeći, po uzoru na glumicu Anilu Bishu, prema albanskim medijima.

Rama je rekao da će AI “okupiti najbolje talente zemlje, Albance u dijaspori i strane stručnjake” te “transformirati institucije u platforme za razvoj umjetne inteligencije”.

Tijekom parlamentarne sjednice, Diella je govorila putem videa, predstavljajući se kao “državna ministrica za umjetnu inteligenciju”, rekavši da je njezina misija olakšati svakodnevni rad vlade.

Stručnjaci i oporbeni političari smatraju problematičnim što je umjetna inteligencija sada postavljena za donošenje administrativnih odluka.

Rusija održala vlastiti Eurosong koji potječe iz sovjetskog doba

Talijani uvode zatvor zbog lažnih AI fotki – kazna i do 5 godina!

Suosnivač popularnog sladoleda Ben & Jerry’s nakon svađe i zbog društvenog aktivizma napušta tvrtku

The post Albanija i službeno predstavila virtualnu ministricu za borbu protiv korupcije first appeared on Dijalog.hr.

Mjera, koju su podržala oba doma parlamenta, usmjerena je na pojedince i tvrtke koje distribuiraju fotografije ili videozapise stvorene umjetnom inteligencijom bez dopuštenja.

U slučajevima takozvanih deepfakeova, može se činiti da je netko rekao ili učinio nešto što zapravo nikada nije.

Zakonodavci su djelovali nakon niza nedavnih slučajeva koji uključuju pornografske videozapise generirane umjetnom inteligencijom, u kojima su žene, uključujući javne osobe, često bile žrtve.

Prema vladi u Rimu, Italija je prva članica EU-a koja je uspostavila nacionalni pravni okvir koji uključuje nove smjernice Europske unije o umjetnoj inteligenciji.

Zakon utvrđuje opća načela za korištenje umjetne inteligencije i nalaže vladi da izradi detaljne propise o korištenju sustava umjetne inteligencije.

ABC gasi popularnu emisiju Jimmyja Kimmela koji je dao izjave vezane uz ubojstvo Charlieja Kirka

Suosnivač popularnog sladoleda Ben & Jerry’s nakon svađe i zbog društvenog aktivizma napušta tvrtku

Medijska tvrtka Penske tuži Google zbog sažetaka generiranih umjetnom inteligencijom

The post Talijani uvode zatvor zbog lažnih AI fotki – kazna i do 5 godina! first appeared on Dijalog.hr.

Penske – izdavač Rolling Stonea, Billboarda i Hollywood Reportera – tvrdi da AI sažeci smanjuju promet na njegovim web stranicama pružajući korisnicima gotove odgovore, bez potrebe za posjetom originalnim izvorima.

Tvrtka je izjavila da ova praksa prijeti izdavačima besplatnog sadržaja koji se oslanjaju na prihode od oglasa pri posjetu stranicama.

U tužbi podnesenoj sudu u Washingtonu navodi se da Google koristi svoju dominaciju kako bi prisilio izdavače da pružaju sadržaj za AI značajke bez zasebnog pristanka ili plaćanja, pritom kršeći američke zakone o zaštiti tržišnog natjecanja. Prošle godine je isti sud utvrdio da Google ima monopol u pretraživanju.

“Ako se ne kontroliraju, ove antikonkurentske prakse uništit će poslovni model koji podržava neovisno novinarstvo”, stoji u tužbi.

Glasnogovornik Googlea rekao je da AI sažeci pomažu korisnicima da brže pronađu informacije i stvaraju nove mogućnosti za otkrivanje online sadržaja.

“Google svakodnevno usmjerava milijarde klikova na druge stranice, a AI sažeci mogu proširiti tu distribuciju”, navodi tvrtka.

Tužba dolazi usred rastućeg nadmetanja konkurenata koji nude alate pokretane umjetnom inteligencijom koji pružaju izravne odgovore umjesto povezivanja na web stranice.

The post Medijska tvrtka Penske tuži Google zbog sažetaka generiranih umjetnom inteligencijom first appeared on Dijalog.hr.