Nove arheološke nalaze u srijedu je na tiskovnoj konferenciji i obilasku gradilišta predstavila ravnateljica Gradskog muzeja Maja Cepetić Rogić u društvu gradonačelnice Valentine Čanađije.

                                                                      

Zidovi su otkriveni na dubini od oko 2,5 metra, ispod zgrade muzeja, a prate ih i ostaci renesansnog kaštela iz 15. stoljeća koji su, prema povjesnim izvorima, obnavljali talijanski graditelji.

“Nismo očekivali zidove iz 13. stoljeća. To otkriće potvrđuje da je Čazma bila biskupsko i političko središte znatno ranije nego što se dosad pretpostavljalo”, rekla je ravnateljica Cepetić Rogić.

Osim zidova, pronađeni su i brojni drugi nalazi poput ukrašenih pećnjaka, nakita, keramičkog i staklenog posuđa te životinjskih kostiju. 

“Nađeni pećnjaci pokazuju da je prostor bio grijan, što govori o visokoj razini svakodnevice. Sve se nalazi na vrlo ograničenom prostoru, što dodatno potvrđuje važnost lokaliteta”, navela je Cepetić Rogić. Dodala je da su svi nalazi dokumentirani prema pravilima struke i bit će izloženi u budućem stalnom postavu. Gradonačelnica Čazme Valentina Čanađija istaknula je da projekt ima značaj koji nadilazi samu obnovu zgrade. 

“Zahvaljujući obnovi muzeja dobivamo izravan uvid u srednjovjekovnu prošlost Čazme. To nije samo građevinski projekt, već potvrda našeg identiteta”, istaknula je.
Gradski muzej Čazma smješten je u zgradi vojnokrajiške kurije iz 18. stoljeća, podignutoj na ruševinama biskupskih objekata. Konstrukcijska obnova provedena je 2022. i 2023. godine, a sredinom 2024. započela je nova faza u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ukupna vrijednost projekta prelazi dva milijuna eura. Radovi obuhvaćaju i energetsku obnovu zgrade i pripremu za stalni muzejski postav koji će prvi put cjelovito predstaviti srednjovjekovnu povijest Čazme. Završetak projekta predviđen je na proljeće 2026. godine.

Ante Marin donosi “Južinu” kao prvi film 72. Pulskog filmskog festivala u Areni

Zagrebačko ljeto uz Histrione i urnebesnu komediju o dvostrukom životu Uber-vozača

Supermanov novi film stiže u kina diljem svijeta

The post Tijekom obnove muzeja u Čazmi pronađeni zidovi stari čak 800 godina first appeared on Dijalog.hr.

Muzej Sveučilišta u Pennsylvaniji i egipatski arheolozi objavili su otkriće grobnice sedam metara ispod zemlje, u drevnoj nekropoli planine Anubis. To je drugo otkriće grobnice nekog staroegipatskog faraona od početka ove godine.

Grobna komora otkrivena u siječnju u Abidu, važnom gradu u starom Egiptu koji se nalazi oko 10 kilometara od rijeke Nil, bila je prazna, odnosno davno su je opljačkali pljačkaši grobova. Ime kralja koji je nekoć bio pokopan unutra izvorno je zabilježeno u hijeroglifskim tekstovima na ožbukanoj opeci na ulazu u komoru uz oslikane scene koje prikazuju sestre božice Izidu i Neftidu.

“Njegovo je ime bilo u natpisima, ali nije preživjelo pljačkaše drevnih grobnica. Neki kandidati uključuju kraljeve po imenu Senaiib i Paentjeni, koje poznajemo sa spomenika u Abidu – vladali su u to doba, ali čije grobnice nisu pronađene”, rekao je u četvrtak profesor egipatske arheologije Sveučilišta Pennsylvania Josef Wegner, jedan od voditelja radova na iskapanju.

Osim ukrašenog ulaza, grobna komora sadržavala je niz drugih prostorija natkrivenih pet metara visokim svodovima načinjenim od glinene opeke.

Grobnica datira iz vremena poznatog kao Drugo međurazdoblje, koje je trajalo od 1640. prije Krista do 1540. pr. Kr., a premošćivalo je doba Srednjeg i Novog kraljevstva, kada su egipatski faraoni bili među najmoćnijim osobama u regiji.

“Politička povijest tog doba je fascinantna i nije u potpunosti shvaćena, to je svojevrsno razdoblje ‘zaraćenih država’, koje je u konačnici rodilo egipatsko Novo kraljevstvo”, rekao je Wegner.

Među njima je bila dinastija Abid, koju je činio niz faraona koji su vladali dijelom Gornjeg Egipta, odnosno južnim dijelom egipatskog kraljevstva.

“Egipat je bio rascjepkan na čak četiri suparnička kraljevstva, uključujući Hikse iz delte Nila. Dinastija Abydos bila je jedna od njih. Kako se raspao i zatim ponovno ujedinio Egipat uključuje važna pitanja društvenih, političkih i tehnoloških promjena”, rekao je Wegner.

Grobnica neidentificiranog kralja izgrađena je unutar većeg kompleksa grobnica ranijeg moćnog faraona po imenu Neferhotep I. Njezina arhitektura pokazuje veze s ranijim kraljevskim grobnicama Srednjeg kraljevstva i kasnijeg Drugog srednjeg razdoblja, dodao je Wegner.

Iskapanja se nastavljaju.

Drugo međurazdoblje započelo je gotovo cijelo tisućljeće nakon izgradnje visokih piramida u Gizi izvan Kaira, u kojima su grobnice određenih faraona Starog kraljevstva. Mnogi faraoni Novog kraljevstva pokopani su u Dolini kraljeva u blizini Luksora, uključujući Tutankamona, čija je grobnica iz 14. stoljeća prije Krista otkrivena 1922. godine.

Nova trendi riječ ‘gigil’ najbolje opisuje neopisivo slatku situaciju

Proveo 46 godina nevin u zatvoru, pa pušten na slobodu s 217 milijuna jena odštete

Mozak beba pamti od prve godine, ali sjećanja brzo blijede

The post Arheolozi u Egiptu otkrili grobnicu neidentificiranog staroegipatskog faraona first appeared on Dijalog.hr.

Vinar je svoje otkriće prijavio austrijskom Saveznom uredu za spomenike, nakon čega su arheolozi s Austrijske akademije znanosti (ÖAW) započeli s iskopavanjima sredinom svibnja.

Kosti mamuta pronađene su u austrijskom gradu Gobelsburgu, sjeverozapadno od Beča.

Prema ÖAW-u, ostaci mamuta predstavljaju “najznačajnije otkriće ove vrste u više od 100 godina”.

Arheolozi su pronašli nekoliko slojeva ostataka, što upućuje na da vjerojatno pripadaju najmanje trima mamutima koji su živjeli tijekom ledenog doba.

“Toliko ogroman sloj kosti mamuta je rijedak”, rekla je arheologinja Hannah Parow-Souchon.

Istraživači su rekli da je nalazište možda služilo kao mjesto kamo su ljudi iz kamenog doba gonili ogromne životinje u zamke kako bi ih kasnije usmrtili.

Nadaju se da će otkriti nove tragove o tome kako su ljudi organizirali lov na životinje u drevnim vremenima.

Prema ÖAW-u, prije 150 godina, također u vinskom podrumu u Gobelsburgu, otkriven je gust sloj kostiju uz kulturne slojeve s artefaktima, nakitom, fosilima i ugljenom.

Nakon što arheolozi pregledaju novo otkriće, kosti će predati Prirodoslovnom muzeju u Beču radi restauracije.

Virtualna obdukcija egipatskog faraona Tutankamona

Venus Williams i Mary Fowler među devet sportašica s Barbie lutkom

Rubikova kocka slavi pola stoljeća

The post Renovacija podruma otkrila mamutske kosti iz ledenog doba first appeared on Dijalog.hr.

Jalžabetska Gomila, drevna grobnica koja se prostire na površini 65 puta osam metara, jedan je od najvrjednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u Europi, a zahvaljujući Varaždinskoj županiji taj vrijedan lokalitet bit će očuvan i prezentiran javnosti. Kreće se u realizaciju projekta Posjetiteljskog centra Gomila, a u srijedu je predan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

„Budući Posjetiteljski centar Gomila planiramo graditi u tri faze. Prvo će se krenuti u rekonstrukciju drevne grobnice, potom će uz nju biti izgrađena zgrada centra za posjetitelje, a u posljednjoj etapi će niknuti prapovijesno naselje iz toga doba”, rekao je župan Anđelko Stričak.

Kompleks će se prostirati na površini od 8,79 hektara, od čega će više od pet hektara zauzimati zelene površine

„Grobnica posljednjeg jalžabetskoga kralja bit će rekonstruirana tako da će njezina unutrašnjost biti pretvorena u izložbeni prostor, u kojem će biti prezentiran sam lokalitet i arheološka istraživanja. Površina zatvorenog izložbenog prostora s rekonstrukcijom grobne komore i tehničkim prostorom bit će oko 800 četvornih metara. Vanjski dio grobnice će biti vraćen u izvorni oblik, prema uputama arheologa”, naveo je Stričak.

Posjetiteljski centar bruto površine 475 četvornih metara bit će prizemni objekt koji se sastoji od više odvojenih volumena povezanih prostranom nadstrešnicom. Uredit će se i poučne staze koje će voditi do svih sadržaja, pa tako i do prapovijesnog naselja.

„Budući da su istraživanja potvrdila postojanje naselja halštatske kulture, u budućem kompleksu Gomila bit će rekonstruirano povijesno naselje i život ljudi iz toga doba, kojima je potok Bistričak bio glavni izvor pitke vode i hrane”, otkrio je Stričak.

U sklopu prezentacije halštatske kulture bit će uređeni dodatni sadržaji poput edukativno-zabavnog adrenalinskog parka te parkirališta za autobuse i automobile.

Milanović u podcastu kod Mavrovića – zadivio ga znanjem o boksu!

U 95. godini preminuo Peter Higgs, glasoviti fizičar i nobelovac

Mate Rimac najavio suradnju svoje tvrtke i kultnog BMW-a!

The post Novi posjetiteljski centar na nalazištu Gomila first appeared on Dijalog.hr.

Nova analiza je potvrdila da slojevi sedimentnih stijena koji okružuju kameno oruđe, iskopani na arheološkom nalazištu u Korolevu na zapadu Ukrajine blizu granice s Rumunjskom, datiraju otprije 1,4 milijuna godina.

Dosad se vjerovalo da je najranije naseljeno mjesto u Europi Atapuerca u Španjolskoj nekih 200.000 do 300.000 godina kasnije.

Istraživači su rekli da otkrića podupiru hipotezu po kojoj su rani hominini kolonizirali Europu s istoka ili jugoistoka.

“Analiza prikladnosti staništa ukazuje na to da su rani hominini iskorištavali topla međuledena razdoblja da bi se raspršili na više geografske širine i relativno kontinentalna mjesta, poput Koroleva, puno prije tranzicije srednjeg pleistocena”, kaže se u studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Međunarodni tim je upotrijebio nove metode za analizu slojeva sedimenta oko usitnjenog kamenja iskopanog iz Koroleva sedamdesetih godina prošlog stoljeća, uključujući i metode datiranja ukopa s pomoću kozmogenih radionuklida, koji nastaju kada je površina stijene izložena kozmičkim zrakama.

“Naš najraniji predak, Homo erectus bio je prvi među homininima koji je napustio Afriku prije otprilike dva milijuna godina, a krenuo je prema Bliskom istoku, istočnoj Aziji i Europi”, rekao je glavni autor istraživanja Roman Garba s Instituta za nuklearnu fiziku Češke akademije znanosti (CAS).

“Radiometrijsko datiranje prve ljudske prisutnosti na nalazištu Korolevo ne samo da popunjava veliku prostornu prazninu između nalazišta Dmanisi u Gruziji i Atapuerce u Španjolskoj, već i potvrđuje hipotezu po kojoj je prvi impuls širenja hominina u Europu došao s istoka ili jugoistoka”, kazao je Garba.

Kultna lutka Barbie 9. ožujka proslavlja 65 godina

Arktik bi u sljedećih nekoliko godina mogao doživjeti dane ‘bez leda’

UN-ova agencija: El Nino slabi ali temperature će i dalje biti visoke

The post Oruđe pronađeno u Ukrajini najstariji dokaz ljudske prisutnosti u Europi first appeared on Dijalog.hr.