Uz svjetske vođe i monarhe, procjenjuje se da se oko 400.000 ljudi okupilo u subotu na posljednjem ispraćaju argentinskog pape u Vatikanu i na ulicama Rima.

Gomila je dokaz popularnosti Franje, energičnog reformatora koji se zalagao za najsiromašnije i najranjivije.

Mnogi od onih koji oplakuju pokojnog papu, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, izrazili su zabrinutost oko toga tko će ga naslijediti.

“Transformirao je Crkvu u nešto normalnije, ljudskije”, rekla je Romina Cacciatore (48), argentinska prevoditeljica koja živi u Italiji.

“Zabrinuta sam zbog onoga što dolazi.”

U ponedjeljak ujutro u 9 sati kardinali će održati peti sastanak od papine smrti, na kojem se očekuje da će objaviti datum konklave.

Izbor pape, koji se održava iza zaključanih vrata u freskama oslikanoj Sikstinskoj kapeli, stoljećima je predmet javne fascinacije.

Kardinali-elektori glasat će četiri puta dnevno dok jedan kandidat ne osigura dvotrećinsku većinu, rezultat koji se objavljuje svijetu paljenjem papira koji ispuštaju bijeli dim.

Luksumburški kardinal Jean-Claude Hollerich prošli je tjedan rekao da očekuje da će se konklava održati 5. ili 6. svibnja,  nakon devetodnevne žalosti koja završava 4. svibnja.

Njemački kardinal Reinhard Marx rekao je novinarima u subotu da će konklava trajati samo “nekoliko dana”.

Ostavio je svoj trag

Franjin sprovod održan na Trgu svetog Petra uz snažno proljetno sunce, bio je mješavina svečane ceremonije i izljeva emocija za prvog latinoameričkog papu.

Mnoštvo se očekuje i u nedjelju kada javnost može početi posjećivati ​​njegovu jednostavnu mramornu grobnicu u bazilici svete Marije Velike, njegovoj omiljenoj crkvi u Rimu.

Franjo je pokopan u niši crkve, postavši prvi papa u više od stoljeća koji je pokopan izvan Vatikana.

U propovijedi na sprovodu kardinal Giovanni Battista Re istaknuo je papinu obranu migranata, neumoljive pozive na mir i uvjerenje da je Crkva “dom za sve”.

Mnogi ožalošćeni izrazili su nadu da će sljedeći papa slijediti njegov primjer, u vrijeme raširenog globalnog sukoba i rastućeg desničarskog populizma.

“Zabrinuti smo; nadamo se da će papa nastaviti na temeljima koje je ostavio papa Franjo”, rekla je Evelyn Villalta, 74-godišnjakinja iz Gvatemale.

„Bio je papa koji je ostavio traga na našoj generaciji“, dodala je Marine De Parcevaux, 21-godišnja francuska studentica koja je prisustvovala misi.

Kardinal Marx je rekao da je rasprava o sljedećem papi otvorena, dodajući: „Nije pitanje konzervativnosti ili progresivnosti… novi papa mora imati univerzalnu viziju.“

Molimo se za sebe

Više od 220 od 252 kardinala bilo je na subotnjem sprovodu, a ponovno će se okupiti u nedjelju poslijepodne u bazilici svete Marije Velike kako bi odali počast na Franjinom grobu.

U nedjelju će se u bazilici sv. Petra u 10:30 održati misa, koju će predvoditi Pietro Parolin, državni tajnik za vrijeme Franje i glavni je kandidat za sljedećeg papu.

Samo kardinali mlađi od 80 godina imaju pravo glasa u konklavi, a trenutno ih ima 135 – većinu ih je Franjo sam imenovao.

No, stručnjaci ne pretpostavljaju da će odabrati nekoga poput njega.

Franjo, bivši nadbiskup Buenos Airesa koji je volio biti među svojim stadom, bio je vrlo drukčiji od svog prethodnika Benedikta XVI., njemačkog teologa kojemu su više odgovarale knjige nego ljubljenje beba.

Benedikt je pak bio značajna promjena u odnosu na poljskog prethodnika, karizmatičnog, atletskog i iznimno popularnog Ivana Pavla II.

Neki kardinali priznali su težinu odgovornosti koja se nalazi pred njima pri odabiru novog poglavara 1,4 milijarde katolika u svijetu.

„Osjećamo se vrlo malima“, rekao je Hollerich prošli tjedan.

„Moramo donositi odluke za cijelu Crkvu, pa se stvarno moramo moliti za sebe.“

The post Nakon pokopa pape Franje sve oči uprte u konklavu first appeared on Dijalog.hr.

Oko 250 tisuća ljudi okupilo se na grandioznom Trgu svetog Petra u čijem je središtu tijekom sprovodne mise ležao skromni drveni lijes Franje, rodnim imenom Jorgea Marija Bergoglia, prvog pape iz Južne Amerike. 

Stiglo je i oko 130 svjetskih delegacija sa šezdesetak čelnika država i organizacija, posjednutih s desne strane Franjinog lijesa.

Među njima su bili američki predsjednik Donald Trump, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, francuski predsjednik Emmanuel Macron, španjolski kralj Filip VI., ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, između ostalih.

Hrvatsku su predstavljali predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. 

S lijeve strane lijesa sjedili su kardinali koji će na konklavi idući mjesec odabrati Franjinog nasljednika, odlukom koja će odrediti hoće li Crkva nastaviti Argentinčevim stopama „otvorenosti” ili se vratiti tradicionalnijem papinstvu. 

Oko sat i pol dugu sprovodnu misu vodio je 91-godišnji Giovanni Battista Re, talijanski kardinal i dekan kardinalskog zbora.

On je hvalio Franju kao papu bliskog narodu koji je htio Crkvu „kao kuću za sve”. Isticao je njegovo zalaganje za najugroženije skupine i istupanje protiv rata.

„Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba”, rekao je Re. 

Zagovarao je Crkvu koja brine o problemima koji razdiru suvremeni svijet, koja će se „privinuti nad svakim čovjekom, bez obzira na vjeru i životne okolnosti”, dodao je Talijan. 

Dekan kardinalskog zbora ponovio je Franjin poziv da se grade mostovi, a ne zidovi i time poslao poruku o važnosti mira. 

„Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije. Rat je uvijek bolan i tragičan poraz za sve”, poručio je dekan kardinalskog zbora pred pedesetak svjetskih čelnika koji su stigli u Vatikan pozdraviti se od Franje. 

Zborovi su tijekom ceremonije pjevali pjesme na latinskom, a molitve su izgovorene na različitim jezicima poput talijanskog, kineskog, španjolskog, portugalskog i arapskog, pokazujući raznovrsnost pripadnika katoličke vjere.

Franjino tijelo potom je posljednji put nakratko ušlo u baziliku svetog Petra koja ga je zvonjavom ispratila na konačno putovanje u baziliku svete Marije Velike, njegovu omiljenu rimsku crkvu. 

Pogrebna povorka u preuređenom papamobilu putovala je od Vatikana do papinog konačnog odredišta uz pozdrave tisuća vjernika okupljenih na rimskim ulicama. Policija je procijenila da je procesiju pratilo do 150 tisuća ljudi. 

Duž rute duge oko 5,5 km od Trga svetog Petra povorka je prolazila pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Koloseum.

Pred bazilikom svete Marije Velike dočekalo ga je četrdeset pripadnika marginaliziranih skupina koji su odali posljednju počast Franji: migranti, beskućnici, zatvorenici i transrodne osobe.

Franjo je pokopan bez očiju javnosti u jednostavan grob u podu bazilike, između dviju kapela. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora uklesano je samo ime Franciscus.  

Sada u Vatikanu slijedi devet dana žalosti, poznatih pod nazivom ‘novendiali’, a kardinali iz cijelog svijeta u tom će se periodu promišljati o tome koga izabrati za Franjina nasljednika. 

Konklava sa 135 kardinala izbornika, među kojima će biti Josip Bozanić i Vinko Puljić, ne može početi prije 6. svibnja. 

Kardinal Turkson ponovno među favoritima: Je li Crkva spremna za afričkog papu?

Kardinal Bozanić o papi Franji: ‘Duh Sveti već je odabrao novog papu’

Počeo posljednji ispraćaj pape Franje – Trg sv. Petra pun ljudi

The post Papa Franjo ispraćen uz tisuće vjernika i svjetske čelnike, pokopan u bazilici svete Marije Velike first appeared on Dijalog.hr.