Mnoge zemlje NATO-a znatno su povećale vojnu potrošnju posljednjih godina, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i zahtjeva predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa europskim saveznicima da više ulažu u vlastitu obranu.

Procjene saveza u četvrtak pokazale su da je još prošle godine više od 10 od 32 članice NATO-a bilo ispod cilja od 2 posto, koji je dogovoren 2014. godine.

Podaci za 2025. pokazali su da su svi saveznici postigli taj cilj, pri čemu sedam ima minimalnih 2,0%, a nekoliko drugih tek neznatno više.

Članica saveza koja najveći udio svog gospodarstva troši na obranu je Poljska s 4,48 posto, a slijede je Litva s 4 posto i Latvija s 3,73 posto, prema podacima.

Jedine su to članice saveza koje u ovom trenutku premašuju novi cilj obrambenih troškova od 3,5 posto BDP-a koji su čelnici NATO-a dogovorili na samitu u Haagu u lipnju.

Naime, u završnoj deklaraciji samita u lipnju navodi se obveza članicama od pet posto BDP-a do 2035., podijeljenih u dvije kategorije ulaganja. Od tog cilja, 3,5 posto godišnje odlazit će za temeljne obrambene zahtjeve za postizanje ciljeva NATO-a o vojnim sposobnostima, dok će se preostalih 1,5 posto odnositi na zaštitu kritične infrastrukture, osiguranje civilne spremnosti i otpornosti, pokretanje inovacija i jačanje obrambene industrijske baze.

Sjedinjene Države su na 3,22 posto, što je blagi pad ove godine u usporedbi s prethodnim godinama, ali daleko ispred svih ostalih zemalja Sjevernoatlantskog saveza u apsolutnom iznosu.

Govoreći na otvorenju tvornice streljiva u Njemačkoj u srijedu, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pohvalio je veće obrambene troškove članica saveza, ali i dodao da je važno pretvoriti dodatni novac u vojne sposobnosti.

“Novac sam po sebi ne pruža sigurnost”, rekao je u tvornici u gradu Unterluessu u vlasništvu njemačke tvrtke za proizvodnju oružja Rheinmetall. “Odvraćanje ne dolazi od 5%. Odvraćanje dolazi od sposobnosti… borbe protiv potencijalnih neprijatelja.”

Trump se obratio čelnicima NATO-a nakon sastanka s Putinom

SAD i NATO pripremaju plan za slanje oružja Ukrajini

NATO: ‘Računamo da će Hrvatska ostati vrijedan saveznik Ukrajini’

The post NATO: Samo tri članice dostižu dugogodišnji cilj izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu first appeared on Dijalog.hr.

Glavni tajnik NATO-a u četvrtak je objavio godišnje izvješće za 2023. s detaljnim podacima o izdvajanju država članica za obranu.

Prošla je godina bila deveta uzastopna u kojoj su članice ukupno gledajući povećale vojne proračune i rekordna po povećanju od jedanaest posto.

NATO procjenjuje da će europske članice NATO-a u 2024. investirati ukupno 470 milijardi američkih dolara u obranu, što je ravno iznosu od dva posto njihova ukupnog BDP-a i da će prvi put dvije trećine članica dosegnuti cilj od dva posto.

Hrvatska je od 2014. do 2023., prema cijenama iz 2015., povećala svoj obrambeni proračun s 892 milijuna američkih dolara na milijardu i 136 milijuna, što je povećanje od 27,5 posto.

To je jedno od manjih povećanja među članicama. Litva je u proteklih devet godina povećala troškove za obranu za čak 302 posto, Mađarska 213 posto, Latvija za 208 posto i Poljska 190 posto.

Poljska najviše izdvaja za obranu u odnosu na svoj BDP – 3,92 posto, ispred Sjedinjenih Država 3,24 posto, Grčke 3,05 posto. Najmanje izdvajaju Luksemburg 1,01 posto, Španjolska 1,24 posto i Portugal 1,48 posto.

Hrvatska je najbliže cilju od dva posto bila 2021. kada je plaćena najveća tranša za nabavu borbenih zrakoplova Rafale – 1, 97 posto BDP-a. Sljedeće, 2022. to je palo na 1,79 posto.

Hrvatska je po glavi stanovnika 2014. izdvajala 210 američkih dolara za obranu (po cijenama iz 2015.), a 2023. procjenuje se da će to dosegnuti 291 dolar.

Najviše po glavi stanovnika izdvajaju Amerikanci 2101 dolar (procjena za 2023.), zatim Norveška 1445 dolara, Danska 1208, Finska 1146, Velika Britanija 1077 američkih dolara.

U pogledu strukture troškova za obranu, Hrvatska zadovoljava kriterij da se najmanje 20 posto od obrambenog proračuna izdvaja za opremu. Prema procjeni za 2023., za nabavu opreme Hrvatska je izdvojila 23,9 posto svoga obrambenog proračuna. Najveći postotak izdvojile su Poljska – 53,6 posto i zatim Finska 50,8 posto, pokazuju podaci NATO-a.

Hrvatska se nalazi pred ozbiljnim sigurnosnim izazovom!

Djevojke i mladići stigli u Požegu na dragovoljnu obuku

The post Hrvatska prošle godine na obranu trošila 1,75 posto BDP-a first appeared on Dijalog.hr.

“Rast BDP-a u 2023.  godini je 2,8 posto i to je već dvanaesti kvartal zaredom da BDP raste. Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-a”, rekao je Plenković uoči zajedničkog koordinacijskog Odbora ministara Hrvatska-Italija.

Dodao je da je BDP realno u odnosu na četvrti kvartal pretpandemijske 2019. godine porastao za 15,5 posto te je to treći po snazi rast u EU-u nakon Irske i Malte.

Kao faktore koji su utjecali na rast istaknuo je rast potrošnje kućanstva i rast plaća te intenzivan nastavak investicija iz domaćih i europskih izvora.

“Ostvarili smo što smo i planirali”, to znači da smo dobro planirali ekonomske politike”, rekao je Plenković, podsjetivši da je vlada i prognozirala upravo 2,8 postotni rast, koji je, kako je dodao, pet puta veći od rasta u EU-u i europodručju, gdje se očekuje rast od 0,5 posto.

Smatra da će Hrvatska ovakvim tempom rasta dosegnuti više od 75 posto razvijenosti EU-a. Naime, kako je rekao, 2016. je BDP bio na 62, a ovakvim rastom će dosegnuti više od 75 posto prosjeka EU-a.

Ističe a je prema rastu BDP-a Hrvatske druga EU-u prema rastu BDP-a u 2023. u odnosu na 2022. godinu, odmah iza Malte, a hrvatski rast u četvrtom kvartalu za sada je najveći u EU-u.

Očekuje nastavak rasta u istom postotku i u 2024. godini i napominje da je to značajno više od prosjeka očekivanja za EU.

Smatra da su najnoviji podaci o rastu BDP-a potvrda pouzdanosti ekonomske i fiskalne politike i kontinuirane politike nakon pandemije covida 19.

Kaže da rast nije slučajan i da je na njih utjecao “rad radnika i gospodarstvenika”, kao i ostvarenje strateških vladinih ciljeva kao što su porezna reforma, ulazak u Schengen i eurozonu te dobri rezultati u turizmu.

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom lanjskom tromjesečju, već 12. kvartal zaredom, i to za 4,3 posto na godišnjoj razini, dok je u cijeloj prošloj godini ojačalo 2,8 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku.

To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.

Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na 3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,0 posto na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu.

Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 2,1 posto.

S druge strane, izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4 posto na godišnjoj razini, manje u odnosu na 8,5-postotni pad u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba pao za 8,7, dok je izvoz usluga porastao za 0,9 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je, pak, za 7,1 posto, znatno manje nego u prethodnom kvartalu, kada je potonuo za 12,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen za 9,0, dok je uvoz usluga porastao za 5,2 posto.

Ministarstvo kulture: Svi projekti obnove provedeni po pravilima i prošli kontrole

Grbina lani svi odbijali, sada se nadaju pozivu u savez

The post Plenković: Rast BDP-a među najvećima u EU-u first appeared on Dijalog.hr.

The post Većina NATO članica i dalje ne izdvaja 2 posto za obranu, među njima i Hrvatska first appeared on Dijalog.hr.

The post Stoltenberg: ove godine 18 članica NATO-a izdvajat će dva posto BDP-a na obranu first appeared on Dijalog.hr.

The post Hrvatska nema precizne podatke o tome koliko je stranih radnika u državi first appeared on Dijalog.hr.

U skladu s ovim trendom, nekoliko gospodarstava eurozone bilo je u recesiji ili su bili blizu bilježenja dva uzastopna kvartala pada, uključujući Njemačku, najveću ekonomiju EU. Inflacija u eurozoni je pala u posljednjim mjesecima, spustivši se sa 7% u travnju na 6,1% u svibnju, što je potaknulo spekulacije da bi Europska središnja banka (ECB) mogla biti blizu kraja svog ciklusa povećanja kamatnih stopa kako bi obuzdala brzi rast cijena.

Diego Iscaro, voditelj europske ekonomije u S&P Global Market Intelligence, izjavio je da se očekuje da će ECB, unatoč dokazima o tehničkoj recesiji, nastaviti s povećanjem kamatnih stopa na svojoj sljedećoj sjednici. Očekuje se da će stopa rasta zaposlenosti u eurozoni ostati niska, unatoč ubrzanju na 0,6% u prvom kvartalu 2023. godine, što je godišnji porast od 1,6%.

Kao članica eurozone, Hrvatska se također suočava s ovim ekonomskim izazovima. Međunarodni monetarni fond (MMF) je smanjio prognozu rasta hrvatske ekonomije za 2023. godinu na 5,9% sa 6,4%. S obzirom na ovu situaciju, od ključne je važnosti da Hrvatska pažljivo prati ekonomske trendove i poduzima odgovarajuće mjere kako bi se prilagodila okolnostima.
Ova situacija zahtijeva pažljivo praćenje i upravljanje kako bi se minimizirali negativni učinci na hrvatska kućanstva i poslovanje. U ovom ključnom trenutku, važno je da se vodeći ekonomski akteri u Hrvatskoj angažiraju na pravilan način kako bi podržali stabilnost i rast u zemlji.
Kako se razvija globalna ekonomska situacija, ostaje vidjeti kako će Hrvatska, kao mala, otvorena ekonomija, uspjeti navigirati kroz ove izazove i prilagoditi se promjenama. Bez obzira na to, jasno je da će pravovremena i učinkovita ekonomska politika biti ključna za minimiziranje negativnih učinaka ove recesije na hrvatske građane i poslovne subjekte.
Predviđanja za eurozonu i Hrvatsku su neizvjesna, a Hrvatskoj ne ide u prilog ni politička situacija opterećena stalnim aferama poput najnovijih saznanja o uključenosti ministra Filipovića u aferu Ina. Za očuvanje kakve takve stabilnosti potrebna je kombinacija pravovremenih monetarnih, fiskalnih i strukturnih aktivnosti koje nakon ulaska u Eurozonu najvećim dijelom više nisu u rukama Hrvatske. Za nadati se je da je eurozona opremljena alatima, znanjem i voljom da se suoči s ovim izazovima i osigura stabilan oporavak svojih ekonomija.

The post Eurozona klizi u recesiju first appeared on Dijalog.hr.