Prve konzultacije Berlina i Kijeva nakon nekoliko godina

Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kasnije u utorak posjetiti Berlin kako bi razgovarao s kancelarom Friedrichom Merzom.
To je potvrdio glasnogovornik njemačke vlade.

Posjet, koji označava prve službene njemačko-ukrajinske konzultacije u nekoliko godina, držao se u tajnosti iz sigurnosnih razloga.
Zelenskija će pratiti nekoliko ministara.

Očekuje se da će se razgovarati o financijskoj i vojnoj potpori Ukrajini.
Tema će biti i napori za obnovu zemlje te povratak ukrajinskih izbjeglica.

Strane bi trebale potpisati i nekoliko sporazuma, čime će dodatno formalizirati suradnju.
Merz i Zelenskij zatim bi trebali održati zajedničku konferenciju za novinare.

Zelenskij: ‘SAD predložio svoju državu za pregovore zbog rata na Bliskom istoku, Rusija odbila’

Zelenskij dolazi Macronu u Pariz

Zelenskij: ‘Spremni smo za nove pregovore, ali sav je fokus na Iranu’

The post Zelenskij stiže u Berlin na razgovore s Merzom first appeared on Dijalog.hr.

Policajci su koristili palete i štitove za suzbijanje nereda kako bi životinju istjerali van nakon što su ogradili trgovački centar u rubnom jugoistočnom naselju Koepenick, rekao je glasnogovornik.

Na mjesto događaja prvotno je upućen tim čuvara životinja i veterinar iz obližnjeg zoološkog vrta kako bi pomogli u operaciji, opremljeni puhaljkama, puškama za uspavljivanje i drvenim štitovima. Međutim, zaključili su da je životinju nemoguće uspavati “zbog rasporeda prostorija”, rekla je glasnogovornica zoološkog vrta.

Fotografija koju je berlinska policija objavila na platformi X prikazuje vepra kako šeće pored rashlađenih pića blizu blagajne trgovine unutar trgovačkog centra Allende-Center.

Policajcima i čuvarima životinja trebalo je oko tri sata da izbace životinju.

Lokalni dnevnik Tagesspiegel objavio je da su policajci od paleta izgradili put za bijeg kako bi usmjerili vepra napolje i u susjedni park. Dva su policajca potom ušla u trgovinu i istjerala životinju koristeći se velikim drvenim pločama.

Radnici su za Tagesspiegel rekli da se u trgovini, nakon što je vepar otišao, i dalje zadržao karakterističan miris.

Nije neuobičajeno susresti divlje svinje na periferiji Berlina, gdje ima mnogo parkova i šuma.

Fuchs objavio prve rezultate zabrane mobitela u hrvatskim osnovnim školama

Njemačka političarka nakon poraza na izborima obrijat će glavu

Ljetno računanje vremena kreće od 29. ožujka

The post Vepar prošetao berlinskim trgovačkim centrom first appeared on Dijalog.hr.

Nakon govora na njemačko-ukrajinskom gospodarskom forumu ranije tijekom dana Merz će se sastati sa Zelenskijem, a u ponedjeljak navečer pridružit će im se brojni europski čelnici, uključujući i čelnike Europske unije i NATO saveza, rekao je u petak glasnogovornik vlade Stefan Kornelius.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer trebali bi sudjelovati na sastanku u Uredu kancelara. Na pregovorima o mirovnom rješenju za Ukrajinu očekuju se i američki predstavnici, pokazuju podaci iz vladinih izvora koje je dobila na uvid novinska agencija dpa.

Hoće li se i kada pregovori održati u idućim danima, na primjer na savjetodavnoj razini, i dalje nije poznato.

Sastanak će se održati u proširenom formatu takozvane Washingtonske skupine, koja uključuje predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Antonija Costu, glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, kao i finskog predsjednika Alexandera Stubba, norveškog premijera Jonasa Gahr Størea, talijansku premijerku Giorgiju Meloni i poljskog premijera Donald Tuska.

Merz: ‘Mi slijedimo jasnu liniju – nema nikakve odluke o Ukrajini i Europi bez Ukrajinaca i bez Europljana’

Merz optužio Putina: ‘On vodi hibridni rat protiv nas’

Merz: ‘Europa nije u ratu, ali nije više niti u miru’

The post Merz potvrdio dolazak Zelenskog na sastanak s europskim čelnicima u Berlinu first appeared on Dijalog.hr.

Prema dostupnim podacima u glavnome gradu Njemačke danas ih je desetak i svi se nalaze u mirnim, zelenim dijelovima grada te uglavnom služe kao oaze mira u prometnim četvrtima, piše britanski Guardian.

Za razliku od Pariza ili New Yorka, gdje groblja tradicionalno zauzimaju golema područja na rubnim povijesnim dijelovima urbanog krajolika, berlinska groblja odavno su uklopljena u život lokalnih zajednica.

U posljednjih desetak godina sve se više novih kafića otvara upravo u sklopu groblja, čak i nedaleko od nekadašnjeg krematorija. Početni strahovi koji su mučili ugostitelje, poput onih da bi se njihovi gosti mogli osjećati neugodno, a žalošćeni uvrijediti, uglavnom su se pokazali neutemeljenima.

Kafić ‘Lisbeth’, smješten je u bivšoj župnoj dvorani koja je okružena stablima japanskih trešanja. Njegova vlasnica je Chiara de Martin Topranin, 30-godišnjakinja rođena u Italiji, a pronašla ga je putem prilično nejasno napisanog online oglasa u kojemu se tražio “netko tko bi vodio prekrasan lokal u četvrti Mitte s prekrasnim vrtom”.

“Za mene kao Talijanku isprva je to bilo u potpunosti nezamislivo, jer je za nas smrt nešto što treba skrivati. Kad sam izložila zamisao svojoj obitelji upitali su me jesam li sišla s uma. No što sam više o tomu razmišljala, bila sam sve sigurnija u to da moram ostvariti svoj naum”, ispripovijedala je Chiara. 

Ova studentica psihologije kaže kako je zamijetila da su gosti koji joj stižu u kafić “posebno empatični”, i da su “smireniji u odnosu na goste u uobičajenim gradskim kafićima”. Njezin kafić posluje uz poštovanje prema ožalošćenima i zabranjuje bučne proslave i vjenčanja. Ističe kako nastoji pronaći delikatnu ravnotežu kada su posrijedi njezini gosti, poštujući pritom one koji pate, a da pritom ne odbije i one druge koji traže ugodno, mirno, premda neobično mjesto za uživanje u pauzi za ručak.

Stručnjaci smatraju da ovakvi projekti pridonose očuvanju zapuštenih prostora blizu i unutar groblja i omogućuju ekonomsku održivost u vrijeme smanjenog broja tradicionalnih pokopa.

Gosti ovakvih kafića kažu da oni nude “jedinstven spoj mira, prirode i refleksije”. Sada ovaj fenomen, pokrenut u Berlinu, potiče interes i u ostalim njemačkim gradovima, gdje razmatraju pokretanje sličnih inicijativa. 

Najstarija Volkswagenova Buba na svijetu ponovno je u voznom stanju

Muzej Cristiana Ronalda posjetilo je više od milijun ljudi

Labud zapeo na najprometnijem željezničkom kolodvoru u Škotskoj i izazvao pomutnju

The post U Berlinu je sve veći trend otvaranja kafića u sklopu groblja first appeared on Dijalog.hr.

Kako je javlja Katolička novinska agencija (KNA) na temelju vlastitih istraživanja, samo u Berlinu je preko 2.500 osoba promijenilo spol i identitet na temelju zakona kojeg je donijela bivša vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala i koji je 1. studenog prošle godine stupio na snagu.

Iz upita koje je KNA poslala većim gradovima, proizlazi da je razmjerno velik broj prijava, oko tisuću, podnesen i u Leipzigu te Koelnu s oko 700.

I u ostalim većim gradovima broj zahtjeva za unosom promjene spola i identiteta se kreće u troznamenkastom iznosu.

Prema informaciji gradova, koji jedini vode statistike o ovim promjenama, najveći broj prijava podnesen je odmah nakon stupanja zakona na snagu prošle godine.

U nekom gradovima poput Berlina je sedam osoba nakon promjene zatražilo povratak na stari identitet.

Prema novom zakonu o samoodređenju osoba koja želi unijeti promjenu spola u službene spise može postaviti jednostavan zahtjev kod nadležnog matičara u kojem traži promjenu spola.

Pritom su dozvoljeni sljedeći spolovi: muški, ženski, razno, a moguće je i izostaviti definiciju spola.

Do stupanja ovog zakona na snagu su, za unos promjene spola u dokumente, bila potrebna dva psihijatrijska vještačenja te sudska odluka kojom se odobravala promjena identiteta.

Tadašnja oporbena demokršćanska Unija CDDU/CSU je kritizirala uvođenja zakona, a nakon preuzimanja vlasti je u samom koalicijskom sporazumu Unije i socijaldemokrata najavljeno preispitivanje ovog zakona „najkasnije do kraja 2026.“.

Ovaj zakon je izazvao i međunarodnu pozornost nakon što je neonacist Sven Liebich uoči odlaska u zatvor službeno promijenio spol kako bi kaznu proveo u ženskom odjelu zatvora.

Kako je LGBT propaganda ušla na mala vrata u nogomet?

Stranka Možemo! financira LGBT udruge, svoje namjere otkrila u ideji ‘Karte seksalice’

VEM odbacio zahtjev za sankcioniranje portala Narod.hr zbog govora mržnje prema LGBTIQ+ zajednici

The post Trans ideologija zavladala Njemačkom: od prošle godine u Berlinu preko 2.500 ljudi promijenilo je spol first appeared on Dijalog.hr.

„Zabrana prometa unutar berlinskog ringa se ne kosi s pravima građana zajamčenih Ustavom“, zaključio je Ustavni sud grada-savezne pokrajine Berlin.

U obrazloženju se nadalje navodi kako pravo na korištenje automobila u određenim prometnim područjima ne spada u temeljna prava građana.

Sud je time odbacio žalbu Senata (ministarstva) Berlina za unutarnja pitanja koji je mišljenja kako zabranu prometa u središtu grada a time i pripremu referenduma inicijative „Berlin bez automobila“ smatra protuustavnim.

Inicijativa „Berlin bez automobila“ priprema referendum na kojem bi se građani odlučili o tome treba li na prometnicima unutar berlinskog prstena gradske željeznice zabraniti promet privatnim vozilima. Ulazak u ovo područje, koje se smatra širim gradskim centrom, bi bio dozvoljen samo dvanaest puta godišnje.

Ustavni sud je došao do zaključka kako bi ograničavanje prometa doduše bilo značajno ali da brojne iznimke za vozila opskrbe ili taksije mogu ublažiti ta ograničenja.

Inicijativa „Berlin bez automobila“ se već godinama bori za smanjenje prometa u Berlinu i gradnju dodatnih biciklističkih staza.

Inicijativa je već jednom 2021. sakupila dovoljno potpisa za pokretanje referenduma ali je gradska uprava podnijela žalbu pred Ustavnim sudom.

Nova era Jamesa Bonda: Novi redatelj i studio preuzimaju franšizu

Kitovi ubojice koriste stabljike morskih alga za međusobno ‘uređivanje’

Bezos i Sanchez prisiljeni mijenjati planove vjenčanja, stanovništvo u Veneciji razbješnjeno

The post Njemačka raspisala referendum o zabrani prometa u središtu Berlina first appeared on Dijalog.hr.

Berlin je već bio domaćin OI 1936. godine, a obilježio ih je tamnoputi američki atletičar Jesse Owens koji je osvojio četiri zlatne medalje pred očima nacističkog vođe Adolfa Hilera.

Hitler je osobno bio uključen u projektiranje i izgradnju Olimpijskog stadiona sa 100.000 mjesta nakon što su nacisti preuzeli vlast 1933., dvije godine nakon što su Igre dodijeljene gradu.

Berlinska ministrica sporta Iris Spranger izjavila je da grad želi organizirati održive Olimpijske i Paraolimpijske igre 2036., 2040. ili 2044. godine, koristeći postojeće sportske objekte.

Spranger je zamislila odbojku na pijesku kod Brandenburških vrata i vodene sportove u Grünauu, mjestu uz rijeku koje je također organiziralo vodene sportove 1936. godine. Bivša zračna luka Tempelhof  je zamišljena kao mjesto za “moderne sportove” poput boulderinga (sportskog penjanja) ili skateboardinga. Košarka 3X3 se igrala bi se na trgu Luftbrucke. Dizači utega natjecat će se na Messe Berlinu…

Olimpijsko selo bi se gradilo na starom željezničkom zemljištu između stanica gradske željeznice Westkreuz i Grunewald.

Berlinska prijava, pod nazivom “Berlin+”, uz podršku saveznih država Brandenburg, Saska, Mecklenburg-Vorpommern i Schleswig-Holstein – trebala bi biti predstavljena Njemačkom olimpijskom sportskom savezu (DOSB) prije roka koji ističe krajem mjeseca.

OI žele i tri druga grada ili regije, Munchen, Hamburg i regija Rhein-Ruhr, a o njemačkom kandidartu DOSB će odlučiti do jeseni 2026.

“Ponosan sam što sam gradonačelnik grada koji se promijenio u posljednjih 100 godina, da više ne podržavamo diktaturu, isključenje i masovno nasilje, već da je Berlin sada kozmopolitska, međunarodna metropola, šareni, raznoliki grad,” istaknuo je gradonačelnik Berlina Kai Wegner.

Iduće ljetne OI na raspredu su 2028. u Los Angelesu, a četiri godine kasnije u Brisbaneu.

Nepalski planinski vodič popeo se 31. put na Mount Everest i oborio prošlogodišnji rekord

Rusima i ruskim timovima zabranjen nastup na ZOI 2026.

Snimka Brigitte Macron koja ‘udara’ Emmanuela izazvala buru na internetu

The post Berlin službeno objavio svoju kandidaturu za Olimpijske igre first appeared on Dijalog.hr.

“Mi u međuvremenu polazimo od toga da je osumnjičeni usmrtio najmanje 15-ero pacijenata u razdoblju od 2021. do 2024.”, priopćilo je Državno odvjetništvo u Berlinu.

Istražitelji ne isključuju da bi se broj žrtava tijekom istrage mogao dodatno povećati. Osumnjičeni liječnik se od kolovoza prošle godine nalazi u istražnom zatvoru, isprva pod optužbom da je usmrtio četvero pacijenata.

Tijekom istrage i provjere spisa pacijenata istražitelji su dolazili do novih spoznaja. Nakon ekshumacije i obdukcija daljnjih preminulih pacijenata, došlo se do aktualnog broja od 15 usmrćenih.

Većina njih se nije nalazila u završnoj fazi umiranja.

Istražitelji su u trag liječniku ušli nakon što je patronažno osoblje preminulih pacijenta ukazalo na “čudne okolnosti” u svezi s osumnjičenim liječnikom.

Pokazalo se da je 40-godišnji liječnik u tri stana usmrćenih pacijenata podmetnuo požare kako bi sakrio tragove ubojstva.

Istražitelji su isprva vodili istragu zbog podmetnuh požara sa smrtnom posljedicom ali je tijekom istrage u oči upao patronažni liječnik a nakon obdukcije je utvrđeno da su umrli od smrtonosne kombinacije lijekova.

Istražitelji kao motiv navode “niže pobude” tj. želju za ubijanjem.

S obzirom na to da je osumnjičeni liječnik djelovao i u drugim saveznim pokrajinama, strahuje se da bi broj ubijenih pacijenata mogao biti još veći.

The post Berlinski liječnik optužen za ubojstvo 15 pacijenata – podmetao požare da prikrije tragove first appeared on Dijalog.hr.

„Pobjednički film se vrti oko procesa pisanja, ljubavi i ljubavi jedna mlade osobe prema svojoj učiteljici“, rekao je predsjednik žirija, američki redatelj Todd Haynes pohvalivši “miran ritam” filma.

Redatelj filma Dag Johan Haugerud zahvalio se žiriju i publici rekavši kako je filmove počeo snimati kasno i da je Zlatni medvjed poruka da „nikad nije kasno“.

Srebrnog medvjeda, veliku nagradu žirija dobio je brazilski film „The Blue Trail“ a nagrada žirija odlazi u susjednu Argentinu za film „Message“.

Nagradu za najbolju režiju dobio je kineski redatelj Huo Meng za film „Living the Land“.

Srebrnog medvjeda za najbolju glavnu ulogu pripala je američkoj glumici Rose Byrne a za sporednu ulogu američkom glumcu Andrewu Scottu.

Za najbolji scenarij nagrađen je rumunjski redatelj Radu Jude za film „Kontinental 25“.

Prvog dana Berlinalea, 13. veljače, Zlatnog medvjeda za životno djelo dobila je britanska glumica Tilda Swinton.

U konkurenciji za nagrade u natjecateljskom programu bilo je 19 filmova. Ukupno je na festivalu prikazano više od 200 filmova u nekoliko sekcija, a Berlinale završava sutra, danom rezerviranim za širu publiku.

U sklopu programa za mlade Generation 14plus bio je prikazan i hrvatski film “Zečji nasip” redateljice Čejen Černić Čanak.

Mjesec hrvatskoga jezika posvećen Bartolu Kašiću

Obilježena 418. obljetnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Hrvatska scenaristica i redateljica Sara Hribar preminula u 39. godini

The post Norveški film pobjednik Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu first appeared on Dijalog.hr.

Nakon svečane projekcije, koja počinje u 19 sati, redateljica i glavni glumci Lav Novosel i Andrija Žunac odgovarat će na pitanja gledatelja. Osim njih, publici će se predstaviti producenti, glumica Tanja Smoje, montažer Slaven Zečević, skladatelj Domas Strupinskas te koproducenti Ieva Norviliene i Aleš Pavlin.

Nastala po scenariju Tomislava Zajeca, drama ”Zečji nasip” prati mladog sportaša Marka (Lav Novosel) čiju rutinu uzdrma povratak njegove dječačke zabranjene ljubavi, Slavena (Andrija Žunac). Dok cijelo selo gradi zečje nasipe kako bi zaštitilo svoje domove od nadolazeće poplave, Marko pokušava izgraditi nasip oko sebe, braneći se od vlastitih emocija.

”Zečji nasip” prikazat će se u sklopu programa ”Generation”, posvećenog filmovima o mladima i za mlade, koji otvaraju izazovna pitanja.

U hrvatska kina dolazi 13. ožujka.

Međunarodni filmski festival u Berlinu otvoren je 13. veljače, a tijekom 12 dana na njemu će biti prikazano više od 250 filmova, koje će pogledati gotovo pola milijuna posjetitelja.

Zbornik pet drama mladih hrvatskih autora ‘Novi glasovi’ predstavljen u Biblioteci Mansion

Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute’ – premijera u ZKM-u

Prvi hrvatski balet ‘Jela’ premijerno izveden u HNK-u Osijek

The post Premijera hrvatskog filma ‘Zečji nasip’ na filmskom festivalu u Berlinu first appeared on Dijalog.hr.