Na svojoj proljetnoj plenarnoj skupštini u Würzburgu, Njemačka biskupska konferencija odobrila je regulatorni okvir koji bi omogućio laicima – muškarcima i ženama – koji se smatraju „duhovno kvalificiranima“ i koje je formalno ovlastio dijecezanski biskup, da propovijedaju tijekom mise. Odluka oživljava zahtjev koji je već bio razmatran u Rimu – i odlučno odbijen – prije samo tri godine.

Tajming je namjeran. Novoizabrani predsjednik biskupske konferencije, Heiner Wilmer, najavio je da će osobno podnijeti prijedlog Svetoj Stolici prilikom svog sljedećeg posjeta Rimu. Odluka je donesena na proljetnoj skupštini održanoj u Würzburgu, gradu koji je postao simbolična pozornica za tekuće njemačke rasprave o sinodalnosti, autoritetu i crkvenoj reformi.

Pravilnik provodi mandat koji je 2023. godine odobrila Sinodalna skupština njemačkog „Sinodalnog puta“, a koji je usvojila velika većina, uključujući i same biskupe. Taj je mandat izričito pozivao biskupsku konferenciju da zatraži rimsko odobrenje kako propovijedanje na misi ne bi bilo ograničeno samo na svećenike i đakone, već da se može povjeriti i drugim ovlaštenim vjernicima.

Wilmer je taj potez predstavio kao transparentan i odgovoran: “Namjerava ne samo podnijeti zahtjev Svetoj Stolici, već ga i osobno objasniti te braniti tijekom rasprava”.

Međutim, würzburška agenda nadilazi samo pitanje propovijedanja. Tijekom istog posjeta Rimu Wilmer planira tražiti i potrebno priznanje – formalnu vatikansku potvrdu prema kanonu 838 §3 – za statute predložene stalne sinodalne konferencije u Njemačkoj. Ovo tijelo trebalo bi, na nacionalnoj razini, učvrstiti rezultate sinodalnog procesa.

Wilmer je najavljenu prisutnost kardinala Maria Grecha na Katholikentagu, koji bi se trebao održati u Würzburgu u svibnju, opisao kao „snažan znak“ veze između univerzalne i lokalne sinodalnosti.

Pa ipak, obnovljena njemačka inicijativa izravno zadire u postojeću pravnu i teološku arhitekturu Crkve. Kanon 767 §1 Zakonika kanonskog prava iz 1983. nedvosmisleno kaže da je homilija, kao dio same liturgije, rezervirana za svećenika ili đakona. Ovo nije disciplinski običaj koji biskupska konferencija može prilagoditi, već kodificirana norma koja se tiče same strukture euharistijskog slavlja. Svaka promjena zahtijevala bi izravan normativni čin Rima.

Taj je stav dodatno pojačan u međudikasterijalnoj uputi Ecclesiae de Mysterio, koju je podržalo osam vatikanskih dikasterija. Dokument inzistira na tome da se homilija ne može delegirati na temelju retoričke vještine ili teološke kompetencije. Umjesto toga, opisana je kao čin „strukturno i nerazdvojno povezan sa sakramentalnim činom“ te stoga svojstven zaređenoj službi na temelju sakramenta svetog reda. Ključno je da uputa precizira kako čak ni dijecezanski biskup nema ovlasti odstupiti od ove norme.

Ono čega se priopćenje njemačkih biskupa ne sjeća – a što ovoj epizodi daje osjećaj déjà vu – jest da je isti zahtjev formalno podnesen Rimu prije tri godine i izričito odbijen. Dana 29. ožujka 2023., kardinal Arthur Roche, tadašnji prefekt Dikasterija za bogoslužje i disciplinu sakramenata, poslao je detaljno pismo (Prot. br. 747/22) tadašnjem predsjedniku Njemačke biskupske konferencije, biskupu Georgu Bätzingu.

Pismo je izravno odgovorilo na mandate koje je ranije toga mjeseca usvojila peta sinodalna skupština Njemačkog sinodalnog puta u Frankfurtu. Rocheov odgovor nadilazio je proceduralno pozivanje na kanonsko pravo. Artikulirao je sakramentalnu teologiju u kojoj su Riječ i Sakrament neodvojive stvarnosti, oba izraza sacra potestas dodijeljene ređenjem. Homilija tijekom euharistijskog slavlja, napisao je, mora ostati rezervirana za svetog služitelja – svećenika ili đakona – i ta se isključivost mora shvatiti na sakramentalnoj razini, a ne kao puko funkcionalno zaduženje.

Svođenje homilije na funkcionalni zadatak, upozorio je Roche, neizbježno bi narušilo specifičnost same zaređene službe. Kardinal je prepoznao pastoralnu stvarnost poznatu diljem Crkve: mnoge propovijedi nisu dovoljno kvalitetne. No njegov zaključak bio je beskompromisan. Lijek, tvrdio je, nije zamijeniti zaređenog svećenika rječitijim ili akademski obrazovanim laikom, već poboljšati homiletsku formaciju u sjemeništima i kroz kontinuirano obrazovanje klera. Pastoralni nedostaci, upozorio je, ne mogu opravdati rješenja čije su dugoročne strukturne posljedice za identitet ministerijalnog svećeništva nepredvidive.

Neodgovoreno pitanje sada glasi: namjeravaju li njemački biskupi iznijeti bitno nove teološke ili kanonske argumente, ili se klade na promijenjenu crkvenu klimu u Rimu kako bi postigli drugačiji ishod? Jasno je da rasprava više nije samo o tome tko govori s obje strane. Postala je test za granice sinodalnosti, doseg biskupskih konferencija i stupanj u kojem je sama sakramentalna teologija otvorena za reinterpretaciju.

Disney izgubio milijardu dolara zbog promocije LGBT propagande pa odlučio okrenuti kormilo

Luksemburg pobačaj proglasio ustavnim pravom

Zbog izjave da postoje samo dva spola sud bivšem školskom administratoru dodijelio kaznu od 750.000 dolara

The post Njemački biskupi žele omogućiti laicima da drže propovijed tijekom svete mise first appeared on Dijalog.hr.

Konferencija katoličkih biskupa Sjedinjenih Država tvrdila je da bi ukidanje automatskog dodjeljivanja državljanstva djeci rođenoj na tlu SAD-a bilo „nemoralno“, pravno neutemeljeno i nespojivo s temeljnim načelima katoličkog socijalnog nauka.

Slučaj, zakazan za usmenu raspravu 1. travnja, stavlja biskupe u izravnu opoziciju kontroverznoj izvršnoj uredbi koju je Donald Trump potpisao prvog dana povratka na dužnost. Tom se uredbom nastoji uskratiti američko državljanstvo pri rođenju djeci čiji su roditelji ilegalno ušli u zemlju ili su živjeli u Sjedinjenim Državama bez legalnog statusa u vrijeme rođenja djeteta. Gotovo odmah, mjera je izazvala pravne tužbe roditelja čijoj je djeci odbijeno državljanstvo prema novoj politici.

U tim se tužbama tvrdi da državljanstvo stečeno rođenjem nije diskrecijska politika, već ustavno jamstvo utemeljeno na Četrnaestom amandmanu. Spor je sada stigao do Vrhovnog suda Sjedinjenih Država, koji mora odlučiti ima li izvršna vlast ovlast suziti načelo koje je oblikovalo američko pravo o državljanstvu više od stoljeća.

Intervencija biskupa preoblikuje pitanje, inzistirajući da se slučaj ne može svesti na tehnička pitanja nadležnosti ili zakonskog tumačenja. Prema sažetku, klauzula o državljanstvu Četrnaestog amandmana – usvojena 1868. godine nakon Građanskog rata – osmišljena je kako bi se spriječilo stvaranje nasljednih klasa isključenih iz punopravnog članstva u društvu. „Sve osobe rođene ili naturalizirane u Sjedinjenim Državama i podložne njihovoj jurisdikciji“, proglašava amandman, „građani su Sjedinjenih Država.“

Za biskupe, ukidanje te zaštite oživjelo bi upravo one nepravde koje je amandman nastojao ukloniti. Biskupi također ukazuju na zapadnu pravnu tradiciju i katoličku moralnu teologiju kako bi potkrijepili svoj argument. Tvrde da uskraćivanje državljanstva djeci na temelju pravnog statusa njihovih roditelja potkopava inherentno dostojanstvo djeteta i slabi obitelj, a oboje zauzima središnje mjesto u katoličkom učenju.

Njihovim riječima, zakoni koji štete nevinoj djeci ili ih svode na sekundarni pravni status zahtijevaju moralni otpor, posebno kada odražavaju povijesne obrasce isključenosti.

Pravna povijest koja se odnosi na državljanstvo po rođenju dodatno složena je. Godine 1898. Vrhovni sud Sjedinjenih Država u velikoj je mjeri presudio u korist državljanstva po rođenju, priznajući samo uske iznimke. Ipak, Sud nikada nije izravno odlučivao o slučaju koji uključuje djecu rođenu od roditelja koji nezakonito žive u zemlji. Ta praznina omogućila je sadašnjoj administraciji da tvrdi da ustavni tekst ostavlja prostora za reinterpretaciju, argument koji biskupi odlučno odbacuju.

Biskupima se u slučaju pridružuje i Katolička mreža za legalnu imigraciju, koja je naglasila praktične posljedice oduzimanja državljanstva djeci koja nisu poznavala drugu zemlju. Zajedno, organizacije tvrde da bi pravna nesigurnost pratila takvu djecu tijekom cijelog života, utječući na pristup obrazovanju, zapošljavanju i građanskom sudjelovanju.

Ono što izdvaja ovaj slučaj nije samo njegova pravna novost, već i način na koji razotkriva suprotstavljene vizije nacionalnosti, odgovornosti i pripadnosti. Time što su pravo na državljanstvo po rođenju postavili kao test kako društvo postupa sa svojim najranjivijim članovima, američki su biskupi namjerno podigli ulog.

Kada suci sljedeći mjesec budu saslušavali argumente u slučaju Trump protiv Barbare, bit će zamoljeni ne samo da protumače ustavni tekst, već i da odvagnu kako zakon definira tko u potpunosti pripada američkoj zajednici.

Katolički nadbiskup SAD-a pozvao na klanjanje pred Presvetim nakon sastanka s Trumpom

Nadbiskup prije 50 godina prorokovao dolazak kulturu smrti

Analiza stranih radnika u Zagrebu: samo 40 posto ima obiteljskog liječnika

The post Katolički biskupi u SAD-u usprotivili se Trumpovoj odluci first appeared on Dijalog.hr.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je zakon o potpomognutom samoubojstvu, o kojemu će 17. svibnja raspravljati francuski parlament, „zakonom bratstva“. Nadbiskup Beaufort rekao je pak da će se o zakonu voditi teška borba.

Nadbiskup Beaufort zabrinut je zbog manevra određenih gospodarskih snaga u pozadini zakonske inicijative, a zakonski prijedlog nazvao je varkom.

„To će potpuno izravno izmijeniti naš zdravstveni sustav“, rekao je. Govoreći o planiranim kriterijima za sudjelovanje u potpomognutom samoubojstvu, rekao je kako ti kriteriji nekim ljudima samo ukazuju na prepreke koje valja prevladati kako bi se počinilo samoubojstvo. Primjer zemalja koje su poduzele taj korak prema pomoći pri umiranju ili potpomognutom samoubojstvu pokazuje neizbježnost te promjene, dodao je.

Prema Macronovoj najavi, odrasli neizlječivi bolesnici u terminalnom stadiju bolesti trebali bi ubuduće moći zamoliti za pomoć pri umiranju. Pacijent u tom slučaju mora biti potpuno ubrojiv, što znači da ne može biti ni maloljetan ni psihički bolestan. Aktivna pomoć u samoubojstvu pritom bi se omogućavala smrtonosnim pripravkom koji bi samoubojica uzimao sam ili uz pomoć druge osobe, donosi IKA.

Trenutno je u Francuskoj dopušteno smrtno bolesnima trajno davati sedative i isključiti aparate koji ih održavaju na životu.

Kultura smrti: Ekvador je druga latinoamerička zemlja koja uvodi eutanaziju

Macron želi pravo na pobačaj na razini Europske unije

The post Francuski biskupi protiv Macronovog zakona o potpomognutom samoubojstvu first appeared on Dijalog.hr.

„Znamo da Europska unija nije savršena i da neki od njezinih političkih i pravnih prijedloga nisu u skladu s kršćanskih vrijednostima i očekivanjima mnogih njezinih žitelja, ali vjerujemo da smo svi pozvani pridonijeti joj i poboljšati ju sredstvima koja nam nudi demokracija“, piše u izjavi.

Kako nadalje poručuju biskupi: „Naša je odgovornost donijeti najbolji mogući izbor na dolazećim izborima“. U priopćenju skreću pozornost i na izazove i nesigurna vremena u Europi i svijetu, kao što su ratovi, migracije i traženje azila, klimatske promjene, digitalizacija i umjetna inteligencija, nova uloga Europe u svijetu i proširenje Europske unije.

Vijeće u izjavi ponovno izražava svoju podršku europskom projektu za, kako navode, „Europu ujedinjenu u različitosti, snažnu, demokratsku, mirnu, naprednu i za koju se smatramo odgovornima”.

Mnogi utemeljitelji Europske unije bili su predani katolici, ističu, te su zadržali čvrsto uvjerenje u dostojanstvo svakog ljudskog bića i važnost zajednice. Stoga smatraju da taj projekt, započet prije više od 70 godina, moraju podržati i nastaviti. Europski biskupi izjavom se obraćaju i mladima, od kojih mnogi glasuju prvi put. „Ohrabrujemo mlade ljude da glasuju na predstojećim europskim izborima i grade Europu koja im osigurava budućnost i odgovara njihovim prohtjevima“, poručuju. Biskupi izjavom ohrabruju i mlade europske katolike koji se osjećaju pozvanima na sudjelovanje u politici da „se dobro pripreme, intelektualno i moralno, da bi pridonijeli zajedničkom dobru u duhu služenja zajednici”. Izjavu su potpisali svi biskupi izaslanici u Vijeće, među kojima i delegat Hrvatske biskupske konferencije zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, prenosi Nedjelja.ba.

Predsjednik Vijeća, biskup Latine mons. Mariano Crociata je izbore za Europski parlament komentirao i za vatikanske medije. Ovi su izbori važni jer se Europa nalazi u „vrlo delikatnoj tranziciji, koja uvijek dovodi u pitanje identitet, prirodu i zadaću Europske unije“. Bez ujedinjene Europe, kazao je, nijedna se država neće moći adekvatno razvijati, a ni na koji način neće moći vršiti svoje poslanje.

Kako tvrdi mons. Crociata: „Glasovanje za ljude ili skupine koje su, kako same sebe definiraju, antieuropske ili čak populističke, u smislu da se radikalno suprotstavljaju putu Europe, smatram da nije u skladu sa savješću, pa i vjerničkom, jer vjernik se brine i preuzima odgovornost za sudjelovanje – u ovom slučaju glasom koji ima golemu važnost – u rastu čitave zajednice, odnosno u ovom slučaju Europske unije“, prenosi Vatican News.

Komentirajući ulogu vjernika u vremenu kada neke inicijative EU-a ne promiču kršćanske vrijednosti, biskup Crociata je kazao kako „moramo biti prisutni uzdignute glave, sa sviješću što je naša vjera i što ona još uvijek predstavlja za mnoge u Europi i što po sebi predstavlja za ljudsko dostojanstvo i promicanje ljudske osobe u zajednici“. No, ističe, jedini način obrane i promicanja onoga što je opće dobro svih jest demokratska dijalektika. Obrana čovjeka, obrana zajednice, nije svrstavanje u konfesionalnu stranu, nego promicanje dobro svih, kazao je biskup Latine.

Papa Franjo nema se namjeru povući – smatra da mu je zdravlje dovoljno dobro da nastavi dužnost

Biskup Majić: Vjernici Banjolučke biskupije nisu ostatci ostataka

The post Biskupi pozivaju na odgovoran izbor koji podupire kršćanske vrijednosti first appeared on Dijalog.hr.