“Kriza nije završena i još nemamo rješenje”, rekao je ministar na konferenciji za novinare u Nuuku, glavnom gradu autonomnog danskog teritorija. “Sada smo u puno boljoj poziciji nego što smo bili prije nekoliko tjedana”, dodao je.

Danski šef diplomacije ustvrdio je da “nema prijetnje na stolu” i “nema trgovinskog rata s Europom”.

Otkad se vratio u Bijelu kuću prije godinu dana, Trump je više puta izrazio želju da preuzme kontrolu nad Grenlandom, opravdavajući to sigurnosnim razlozima.

Prošli mjesec je odustao od svojih prijetnji nakon što je s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom dogovorio “okvir” za pregovore, s ciljem davanja Sjedinjenim Državama većeg utjecaja nad arktičkim teritorijem.

Osnovana je radna skupina koju čine Grenland, Danska i Sjedinjene Države kako bi se raspravljalo o američkim zabrinutostima u vezi s ovom arktičkom regijom, iako detalji tih kontakata nisu javno objavljeni.

Grenlandska ministrica vanjskih poslova, Vivian Motzfeldt, govoreći na tiskovnoj konferenciji uz Rasmussena, pozdravila je činjenicu da su strane sada uključene u “izravni dijalog”.

“Ali još nismo stigli tamo gdje želimo biti”, dodala je, istaknuvši da je “prerano” reći kakav će biti ishod ovih razgovora.

Danska i Grenland izjavili su da dijele sigurnosne zabrinutosti Donalda Trumpa, ali su naglasili da su suverenitet i teritorijalni integritet “crvena linija” u razgovorima.

Na pitanje o pridržavanju Sjedinjenih Država ove crvene linije u tekućim razgovorima, Rasmussen izjavio je da ne želi “ulaziti u detalje”, ali je dodao da smatra da su Grenland i Danska razjasnili ovu crvenu liniju.

“Stoga smatram (razgovore koji su u tijeku) jasnim znakom da mora postojati prostor za pronalaženje rješenja uz poštivanje ovih crvenih linija”, dodao je, naglašavajući da su ta ograničenja utvrđena prije početka dijaloga s Washingtonom.

Motzfeldt i Rasmussen sastali su se u subotu u Nuuku s kanadskom ministricom vanjskih poslova Anitom Anand. Kanada je u petak otvorila konzulat na Grenlandu, kao i Francuska.

Rasmussen je novi kanadski konzulat opisao kao “novi početak” i “dobru priliku za jačanje naše već postojeće suradnje”.

Danski ministar zadovoljan nakon sastanka u Washingtonu o statusu Grenlanda

Rubio: ‘Danska, Grenland i SAD pokrenuli su postupak oko postizanja dogovora u vezi Grenlanda’

Sukob oko Grenlanda – kraj ili tek primirje?

The post Danski ministar: ‘Situacija oko Grenlanda se poboljšala, ali kriza nije završena’ first appeared on Dijalog.hr.

Pobjednički, treći bod Hrvatskoj je donio Dino Prižmić, koji je u dvoboju prvih igrača svladao Elmera Mollera s 7-6 (5), 7-6 (2), a ranije su drugi bod u igri parova osigurali Nikola Mektić i Mate Pavić koji su sa 6-2, 7-5 svladali Johannesa Ingildsena i Carla Emila Overbecka.

Prižmić (ATP-121) je u dva “tie-breaka” slavio protiv jedno mjesto bolje plasiranog danskog igrača nakon dva sata velike borbe. Imao je mladi Splićanin priliku i ranije završiti meč u drugom setu, kod 5-3 je propustio meč-loptu, a potom je neuspješno servirao za meč.   

U rujnu će u 2. kolu Hrvatska igrati protiv Njemačke.

Hrvatski reprezentativci najavili okršaj s Danskom u Davis Cupu

Marin Čilić s lakoćom izborio drugo kolo Australian Opena

Petra Marčinko prvi put u karijeri ostvarila Grand Slam pobjedu

The post Davis Cup: Hrvatska s lakoćom protiv Danske, sljedeći protivnik Njemačka first appeared on Dijalog.hr.

Ne bez razloga, jer su Mate Pavić i Nikola Mektić među najboljim igračima svijeta u toj konkurenciji, dok Danci u Varaždinu nemaju nijednog igrača među stotinu vodećih na ATP listi. Iz te perspektive sve osim pobjede hrvatskog dvojca bilo bi veliko iznenađenje, no Nikola Mektić smatra da unatoč tome treba biti oprezan.  

“Da, uvijek je jednako razmišljanje, ali jedno je ‘na papiru’, a realnost je drugačija. Imam previše iskustva u parovima da bih olako shvatio meč. Parovi su generalno puno izjednačenija igra, gdje je puno više toga moguće. Puno mečeva sam doživio da smo igrali protiv domaćih igrača s pozivnicama, koji su potpuno nepoznati, ali su bili inspirirani, pa sam izgubio. Onda bi bila pitanja ‘pa kako si izgubio’, ali parovi su drugačiji sport, moramo biti oprezni. Jedino što možemo je da se najbolje pripremimo, igramo onako kako igramo i pokušamo se prilagoditi na iznenađenja, s obzirom da ne poznajemo protivnike dobro”, rekao je Nikola Mektić.

Na konferencija za novinare u utorak dosta se govorilo da je teško procijeniti tko će igrati za Dansku. 

“Stvarno ne znam. Možda će imati veze i kako će njihovi igrači odigrati prvog dana u pojedinačnim mečevima. Nama puno neće promijeniti, jer tko god zaigra će biti nepoznanica. Moramo se koncentrirati na sebe, a ne na njih. Možemo se prilagoditi brzo bilo čemu“, rekao je Mektić.

Prvog dana, u petak, na program su dva pojedinačna meča, a početak prvog je u 16 sati. U subotu se kreće u 13 sati dvobojem parova, nakon čega će se igrati dva pojedinačna meča. Točan raspored mečeva bit će određen na izvlačenju u četvrtak u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu, a izbornici imaju rok do 11.30 da prijave sastave. Kandidati za pojedinačne mečeve s hrvatske strane su Dino Prižmić, Luka Mikrut i Matej Dodig. 

Marčinko poražena u drugom kolu Australian Opena

Petra Marčinko prvi put u karijeri ostvarila Grand Slam pobjedu

Marin Čilić s lakoćom izborio drugo kolo Australian Opena

The post Hrvatski reprezentativci najavili okršaj s Danskom u Davis Cupu first appeared on Dijalog.hr.

Island je pružio snažan otpor favoriziranoj danskoj reprezentaciji te je u početku dvoboja imao i tri gola prednosti (6-3). Danci su se do polovice prvog dijela uspjeli vratiti i izjednačiti rezultat (8-8). No, značajniju prednost nisu stvorili te su nakon prvog poluvremena vodili s minimalnih 14-13.

Rezultatska ravnoteža je potrajala do 47. minute, kad su Danci prvi put došli do tri pogotka prednosti (23-20). Danska je prelomila utakmicu u 51. minuti, kad je Simon Pytlick u situaciji s igračem manje pogodio za 26-23, potom Moeller obranio ‘zicer’ Rikhardssonu, a Landin u sljedećem napadu Dancima prvi put donio četiri gola viška (27-23).

Dance je do pobjede prevodio Mathias Gidsel sa sedam pogodaka, šest ih je postigao Johan Hansen, a pet Simon Pytlick.

Najbolji islandski strijelac je bio Janus Smarason s osam golova. Sedam puta je mrežu pogađao Orri Thorkelsson, a šest pogodaka je postigao Omar Magnusson.

I utakmica za broncu i finale donose reprize dvoboja odigranih tijekom drugog dijela grupne faze natjecanja. Hrvatska je na početku druge faze protiv Islanda slavila s 30-29 i započela niz od četiri pobjede koje su našim rukometašima donijele plasman u polufinale.

Hrvatska će po sedmi put na europskim prvenstvima igrati utakmicu za broncu, dok će Islanđani po treći put biti u prilici osvojiti medalju tog sjaja do koje su došli 2010. u Austriji. Hrvatski rukometaši će pokušati po četvrti put osvojiti broncu, a posljednje odličje tog sjaja su osvojili na Euru 2016. u Poljskoj.

Što se finalista tiče, Danska je u drugom krugu natjecanja bila bolja od Njemačke s 31-26.

U nedjelju će Danci igrati u svom petom finalu na europskim prvenstvima i tražiti put prema trećem zlatu. Aktualni olimpijskim pobjednici i svjetski prvaci su europske naslove osvajali 2008. i 2012. Nijemcima će to biti četvrta utakmica za naslov prvaka Europe, koji su do sada osvojili dvaput (2004. i 2016.).

Sigurdsson: ‘Najveća je razlika danas bila u vratarima, nismo imali svoj najbolji dan’

Umorna Hrvatska ostala bez finala: Wolff pogurao Njemačku prema zlatu

Rukometaši najavili Njemačku: ‘Nismo puno spavali, ali idemo u novi rat’

The post Hrvatska protiv Islanda za broncu: Danska i Njemačka u finalu EP-a first appeared on Dijalog.hr.

“Održali smo jučer u Washingtonu prvi sastanak na razini visokih dužnosnika o pitanju Grenlanda”, rekao je novinarima prije početka sastanka ministara vanjskih poslova Europske unije u Bruxellesu.

Stvari “nisu riješene”, ali “prošlo je dobro, u vrlo konstruktivnom ozračju i tonu”, naglasio je, dodajući da su planirani daljnji sastanci.

“Danas sam malo optimističniji nego prije tjedan dana”, rekao je.

Ovi razgovori između Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Država dolaze nakon što je američki predsjednik Donald Trump odustao od planova da silom preuzme arktički teritorij. Grenland je pod suverenitetom Danske, članice EU-a i NATO-a.

Trumpove prijetnje u vezi s Grenlandom izazvale su jednu od najozbiljnijih kriza u povijesti Sjevernoatlantskog saveza od njegova osnutka 1949. godine.

Američki čelnik je, međutim, naznačio da je prošli tjedan na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u Švicarskoj postigao okvirni sporazum o Grenlandu s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

No, pojavilo se malo konkretnih detalja o sadržaju ovog sporazuma. Danska i Grenland do sada su odbili bilo kakav prijenos suvereniteta, tvrdeći da arktički teritorij nije na prodaju.

“To sam izjavio u više navrata, svakako dijelimo sigurnosne zabrinutosti Sjedinjenih Država u vezi s Arktikom i to je pitanje koje želimo riješiti bliskom suradnjom”, potvrdio je Rasmussen.

Američki državni tajnik Marco Rubio izrazio je u srijedu uvjerenje da se u vezi s Grenlandom može pronaći rješenje zadovoljavajuće za “sve”.

“Bit će tehničkih sastanaka između nas i naših partnera na Grenlandu i u Danskoj o ovom pitanju i vjerujem da smo uspostavili proces koji će dovesti do pozitivnog ishoda za sve”, rekao je Rubio pred Odborom za vanjske odnose Senata.

Donald Trump redovito tvrdi da je kontrola nad Grenlandom ključna za sigurnost SAD-a i optužuje Dansku, a šire gledano i Europljane, da nisu adekvatno zaštitili ovaj strateški teritorij od ambicija Rusije i Kine.

Rubio: ‘Danska, Grenland i SAD pokrenuli su postupak oko postizanja dogovora u vezi Grenlanda’

Sukob oko Grenlanda – kraj ili tek primirje?

Trump: ‘Dogovoren je potpun i trajan pristup SAD-a Grenlandu’

The post Danski ministar zadovoljan nakon sastanka u Washingtonu o statusu Grenlanda first appeared on Dijalog.hr.

Predstavnici triju strana sastali su se na “tehničkoj” razini, rekao je Rubio Odboru za vanjske poslove Senata, ne navodeći detalje o sudionicima niti o lokaciji.

“Trenutačno smo u dobroj poziciji”, rekao je Rubio na javnoj sjednici.

Rekao je da je proces pokrenut u srijedu te da se očekuje kako će dovesti do “dobrog ishoda za sve”.

Rubio je pojasnio da su razgovori strukturirani tako da se izbjegne “medijski cirkus” oko svakog sastanka, što omogućuje veću fleksibilnost u potrazi za rješenjem.

“Mislim da ćemo uspjeti”, rekao je Rubio.

“Crvene linije”

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen rekao je u srijedu u Parizu da postoje “crvene linije” koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju prijeći, ali je i priznao da je potrebno učiniti više kako bi se povećala sigurnost u regiji zbog sve agresivnije Rusije.

Naglasio je da će se njegova zemlja u pregovorima sa SAD-om voditi demokratskim vrijednostima i načelom poštovanja teritorijalne cjelovitosti.

“Imamo određene crvene linije koje ne možemo prijeći, ali ćemo iz grenlandske perspektive pokušati iznaći neku vrstu dogovora”, rekao je na javnoj tribini na Sveučilištu Sciences Po.

“Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo se oduprijeti. Pokušavamo se nositi sa strahom naših ljudi”, dodao je.

Također je rekao: “Moramo provesti više nadzora i sigurnosti u našoj regiji zbog načina na koji se Rusija sada ponaša.”

Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao europske napore za smanjenje ovisnosti o Sjedinjenim Državama, čak i nakon što je Trump prošli tjedan povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.

Rubio: ‘Ne možemo pritisnuti ni Ukrajinu ni Rusiju na mir – oni to moraju htjeti’

SAD ne vide razlog zašto bi Rubio trebao prisustvovati sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a

Rubio pozvao na formiranje međunarodnih snaga za nadzor u Gazi

The post Rubio: ‘Danska, Grenland i SAD pokrenuli su postupak oko postizanja dogovora u vezi Grenlanda’ first appeared on Dijalog.hr.

Pritom se mora istaknuti da ne postoji uloga NATO-a u tim pregovorima. Kao sigurnosno-politički savez NATO niti ne može pregovarati ni s kim. Stoga NATO nema predsjedavajućeg već samo glavnog tajnika.

Stoga Rutte u pregovore ne ulazi po funkciji već kao bivši premijer Nizozemske i čovjek od velikog povjerenja predsjednika Trumpa. Pritom izuzetno puno riskira jer ubrzano troši politički kapital. S druge strane nije da je imao puno izbora. Da je došlo do trgovinskog rata oko Grenlanda, ili američke okupacije, NATO bi praktički nestao. A s tim i njegovo radno mjesto.

Da se nešto pokrenulo najbolje pokazuje promjena stava danske premijerke Mette Frederiksen. U izjavi danoj u četvrtak ujutro Frederiksen je izjavila „Možemo pregovarati o svim političkim aspektima: sigurnosti, ulaganjima, gospodarstvu. Ali ne možemo pregovarati o našem suverenitetu.” S obzirom na dosadašnju tvrdu poziciju Copenhagena to je poprilično pomirljiva izjava.

I sam je Mark Rutte u srijedu izjavio da s predsjednikom Trumpom nije razgovarao o pitanju hoće li Grenland ostati pod Danskom. Logično, Rutteov jedini cilj bilo je zaustaviti eskalaciju krize.

Međutim, sad kreće odbrojavanje do neminovnog trenutka kad će predsjednik Trump zaključiti ili da se pregovori odvijaju zadovoljavajuće ili da Copenhagen samo odugovlači. U drugom slučaju više neće biti upozorenja već će bez najave poslati specijalce da zauzmu međunarodnu zrakoplovnu luku Nuuk i time praktički okupiraju cijeli Grenland.

U sveopćoj euforiji (možda privremenog) otkazivanja carina osam europskoj država svi su novinari i komentatori potpuno zanemarili kraj poruke američkog predsjednika objavljene na Truth Social u kojoj se kaže: Vice President JD Vance, Secretary of State Marco Rubio, Special Envoy Steve Witkoff, and various others, as needed, will be responsible for the negotiations — They will report directly to me – (potpredsjednik JD Vance, državni sekretar Marco Rubio, specijalni izaslanik Steve Witkoff i mnogi drugi, po potrebi, bit će nadležni za pregovore – izravno će biti podređeni meni). Što znači kreću ozbiljni pregovori. S obzirom na to da je glavni potpredsjednik Vance druga strana neće dobiti nimalo prostora za izvrdavanje ili odugovlačenje. Naime, potpredsjednik Vance je poznat kao osoba, što bi se reklo, „kratkim fitiljem”. Koliko kratkim najbolje je osjeti ukrajinski predsjednik Zelenski koji je svađom u Ovalnom uredu doslovno ugrozio opstojnost Ukrajine.

Da ne bi bilo sumnje koji su američki zahtjevi predsjednik Trump je u razgovoru s urednicom na televiziji Fox Business Mariom Bartiromo u četvrtka ujutro rekao – „pregovori moraju osigurati američki potpuni pristup Grenlandu”. Na pitanje novinarke o čemu se razgovara, da li o preuzimanju Grenlanda i je li Amerika spremna kupiti ga predsjednik Trump je odgovorio: „Mislim, pričamo o tome, o tome se stvarno pregovara, o detaljima, ali u biti se radi o potpunom pristupu. Nema kraja, nema vremenskog ograničenja.”

Znači nema popuštanja u zahtjevima. Predsjednik Trump i dalje želi potpuni pristup Grenlandu. Ono o čemu se može pregovarati s Dancima je princip zadovoljenja zahtjeva. Jedna od opcija je podijeljeni suverenitet. Pritom bi Copenhagen zadržao formalni suverenitet nad Grenlandom, dok bi pravi nadzor i vlasti imati Amerikanci. Predsjednik Trump ne odbacuje ni opciju kupnje, iako je Copenhagen za sada tome snažno opire.

Iako je veliko pitanje što Danci uopće mogu? Tvrdoglavo odbijanje premijerke Frederiksen da razgovara s predsjednikom Trumpom umalo je izazvalo trgovinski rat Sjedinjenih Država i Europske unije. I to zbog smrznute pustopoljine na kojoj živi pedesetak tisuća stanovnika. Danci mogu odugovlačiti s pregovorima, no i to će jednom morati stati. Navodno predsjednik Trump želi pitanje Grenlanda definitivno razriješiti do 1. lipnja. Iako je to okvirno jer ako će pregovori biti obećavajući nekoliko dana preko tog roka ne bi bilo nezamislivo. A s ciljem da 4. srpnja, na američki Dan neovisnosti, objavi američko preuzimanje Grenlanda.

Drugu smo opciju već spomenuli – brza i efikasna okupacija. S obzirom na to da treba zauzeti gradić s dvadesetak tisuća stanovnika kojem je jedina veza sa svijetom aerodrom to bi bila vrlo jednostavna operacija. Dva, najviše tri C-17 transportna aviona sa specijalcima i gotovo.

Grenland bi opet bio pod američkom upravom. Prvi put bio je od 1941. do 1945. godine kad je Danskom vladao Adolf Hitler. S obzirom na to da je Wehrmacht okupirao Dansku, nakon čak nekoliko sati otpora, još početkom travnja 1940., i time Njemačka dobila pravo vladanja nad svim danskim prekomorskim posjedima, Amerikanci su 1941. formalno okupirali njemački teritorij.

Ponovna američka okupacija Grenlanda sasvim sigurno bi dovela do raspada NATO saveza, koji je i ovako ozbiljno načet. Veliko je pitanje bi li bez NATO-a opstala i Europska unija?

Zašto je Grenland i hrvatski problem?

Što donosi moguća aneksija Grenlanda i kako hrvatski konzervativci gledaju na ovu krizu?

Trump: ‘Dogovoren je potpun i trajan pristup SAD-a Grenlandu’

The post Sukob oko Grenlanda – kraj ili tek primirje? first appeared on Dijalog.hr.

“Možemo pregovarati o svim političkim aspektima: sigurnosti, ulaganjima, gospodarstvu. Ali ne možemo pregovarati o našem suverenitetu”, rekla je premijerka u priopćenju.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je kasno u srijedu da se nije razgovaralo o pitanju hoće li Grenland ostati pod Danskom na sastanku s Donaldom Trumpom, nakon što je predsjednik SAD-a povukao prijetnje carinama europskim zemljama i isključio upotrebu vojne sile za preuzimanje kontrole nad Grenlandom.

Danska premijerka naglasila je da “održava bliski dijalog s NATO-om” te dodala da je redovito razgovarala s Rutteom, “posebno prije i nakon njegovog sastanka s predsjednikom Trumpom u Davosu”.

„Kraljevina Danska želi nastaviti konstruktivan dijalog sa svojim saveznicima o načinima jačanja sigurnosti na Arktiku, uključujući američku Zlatnu kupolu, pod uvjetom da se to čini uz poštovanje našeg teritorijalnog integriteta“, ponovila je.

Rutte: ‘Ne znam ostaje li Grenland pod Danskom’

Trump: ‘Postigli smo dogovor o Grenlandu s kojim su svi zadovoljni’

Trump: ‘Naći ćemo rješenje oko Grenlanda koje će zadovoljiti SAD i NATO’

The post Danska je spremna pregovarati oko Grenlanda samo pod jednim uvjetom first appeared on Dijalog.hr.

Trump je ranije bio naglasio kako ne odustaje od svojeg cilja da kontrolira Grenland, odbijajući isključiti zauzimanje tog arktičkog otoka silom.

“Mislim da ćemo pronaći rješenje s kojim ćemo i mi i NATO biti jako sretni. Trebamo otok iz sigurnosnih razloga”, rekao je, ponavljajući pritom da Sjevernoatlantski savez ne bi bio jak bez SAD-a.

Trump je rekao da Sjedinjene Države imaju “puno zakazanih sastanaka o Grenlandu” tijekom godišnje konferencije Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj na koji putuje u utorak navečer. Trumpov govor  u Davosu očekuje se u srijedu.

Čelnik SAD-a stiže na skup na vrhuncu napetosti između dviju strana Atlantika, nakon što je tijekom vikenda najavio carine za europske zemlje koje su stale uz Kopenhagen vezano uz Grenland.

Trump je također rekao da neće prisustvovati sastanku G7 u Parizu kojemu bi domaćin bio francuski predsjednik.

Odnosi između Trumpa i Macrona pogoršali su se u ponedjeljak nakon što je američki predsjednik odlučio uvesti 200-postotne carine na francuska vina i šampanjce jer Pariz navodno razmatra odbijanje poziva za pridruživanje Trumpovom Odboru za mir.

Bijela kuća priopćila je da će Trump u četvrtak u Davosu utemeljiti Odbor za mir, izvorno osmišljen kao dio provedbe primirja u Gazi koje je postignuto uz posredovanje SAD-a.

No postoji i bojazan da je Trumpova namjera zapravo osnivanje konkurentske organizacije Ujedinjenim narodima, koje je više puta opisao kao nefunkcionalne.

Lukašenko ulazi u Trumpov Odbor za mir

Trump: ‘Uklonit ćemo rusku prijetnju s Grenlanda’

Trump podržao iranske prosvjednike: ‘Nastavite prosvjedovati, pomoć stiže’

The post Trump: ‘Naći ćemo rješenje oko Grenlanda koje će zadovoljiti SAD i NATO’ first appeared on Dijalog.hr.

Suočena sa sve izglednijim scenarijem da će Danska izgubiti Grenland tamošnja premijerka Mette Frederiksen izjavila je: „Želim da bude jasno da ako SAD-e odluči napasti drugu članicu NATO-a, onda će sve stati, uključujući NATO, a time i sigurnost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata.”

Ako je za vjerovati tabloidu The Sunday Telegraphu neki europski vlastodršci udruženi s Europskom komisijom, razmatraju sankcije SAD-u ako se usude okupirati Grenland. Te bi sankcije navodno obuhvatile ograničenje rada Meti, Googleu, Microsoftu i X-u, kao i američkim bankama i financijskim tvrtkama. Krajnja opcija trebala bi biti, ako je za vjerovati The Sunday Telegraphu, deložacija američke vojske iz njezinih baza u Europi. To je toliko nevjerojatno da bi se moglo zaključiti kako su ili autori teksta uključili maštu na najjače, ili ih je netko dobro namagarčio. Sasvim očekivano u Moskvi su oduševljeni.

U Washingtonu naravno da nisu odveć impresionirani tim prijetnjama. Službeno politika Bijele kuće i ovako na NATO ne gleda kao na naročito koristan savez. Zapravo više kao na nešto što šteti američkim interesima. Stoga ne čudi da je predsjednik Donald Trump odgovorio: „Rusija i Kina nemaju straha od NATO-a bez Sjedinjenih Država, i sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bi nam zaista bili potrebni.” Drugim riječima Sjedinjene Države ne trebaju NATO, samo NATO treba Sjedinjene Države. Pa onda prijetnja kako bi vojno preuzimanje Grenlanda istovremeno značilo i kraj NATO saveza pogađa isključivo europske članice.

Uostalom, zašto bi članice NATO-a razbijale sigurnosni savez koji im doslovno znači opstanak? Zbog čega gospođa Frederiksen očekuje da će se europske članice odreći savezništva sa Sjedinjenim Državama, i time izravno ugroziti ne samo nacionalnu sigurnost nego i opstojnost, jer Kopenhagen ne želi naći kompromis oko uprave nad smrznutom kolonijom. Koja se povrh toga želi odcijepiti od Danske i postati samostalna. Iako uopće nije sigurno kako pedesetak tisuća stanovnika misli da će preživjeti s obzirom na to da Grenland doslovno živi od danske pomoći. Prije nego je predsjednik Trump spomenuo Grenland na početku svog drugog mandata, danski mediji su redovito objavljivali tekstove i priloge o tome kako Danci svake godine potroše milijardu eura na očuvanje života na smrznutom otoku. A da pritom od toga nemaju ama baš nikakve koristi. Iako je Grenland prepun rudnog bogatstva, uključujući i najrjeđe minerale, Danci nisu pokazivali baš nikakvu namjeru rudariti. Niti vaditi naftu i plin.

Svaka iole najmanja mogućnost prestanka postojanja NATO saveza izravna je prijetnja hrvatskoj nacionalnoj sigurnosti. Godinama prije nego što smo ušli u NATO uvjeravali su nas kako je to trajno rješenje za nacionalnu sigurnost. Doduše, u travnju 2009. to se zaista i tako činilo. Pa je onda odmah počelo rasturanje i zadnjih ostataka Oružanih snaga Republike Hrvatske. Danas je Hrvatska razoružana s niti 15 tisuća vojnika. Pričuve više nemamo jer smo još 2008. godine, znači prije nego što smo uopće ušli u NATO, ukinuli vojnu obvezu. I ne, ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu više nisu ratna pričuva jer su i oni tada najmlađi sada debelo u šestom desetljeću života.

I dok premijerka Frederiksen prijeti okončanjem NATO saveza naši političari se prave da se to nas ne tiče. Iako bi javnost vrlo rado željela čuti od predsjednika i vrhovnika Zorana Milanovića, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ili barem potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića, koje su nam opcije ako do kraja ove godine NATO nestane. Ili opstane samo formalno, ali istovremeno potpuno nefunkcionalan. S kim ćemo i kako? Doduše, imamo nekakav vojni savez s Albanijom i Kosovom, ali ne znaš čija je vojska jadnija.

Istovremeno imamo susjede koji jedva čekaju priliku da nas rastrančiraju. Mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky i srbijanski ministar obrane Bratislav Gašić potpisali su 1. travnja 2025. sporazum o strateškoj suradnji u obrani. Sporazum uključuje vojnu suradnju, tehničku nabavu i zajedničke vježbe. Doduše, karte velike Srbije i velike Mađarske preklapaju se baš na području Hrvatske. Međutim, sasvim je izvjesno da će se Vučić i Orban vrlo brzo i lako dogovoriti (ako već nisu) tko će što uzeti.
Istovremeno hrvatski politički vrh naručuje oružje „na kapaljku” i uvodi obvezno vojno osposobljavanje od dva mjeseca (ništa drugo do bacanje novca i gubljenje vremena). Tako smo „jako povoljno” kupili dvanaest polovnih Rafala. Pa pošto je naš veliki saveznik francuski predsjednik Emmanuel Macron odlučio Vučiću prodati 12 novih i puno boljih Rafala, mi ćemo sada potrošiti najmanje 1,5 milijardi eura na modernizaciju naših polovnih.

Naručili smo i 44 tenka Leopard 2A8. Taman da njima formiramo oklopnu brigadu unutar preuzeti obveza prema NATO-u. Dok je željno očekivala potvrdu ulaska u NATO savez Hrvatska se (s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom) obvezala da će strukturirati i opremiti do 40 posto djelatnih kopnenih i dio ostalih snaga za njihovo upućivanje u operacije izvan Hrvatske. Brojčano oko 4100 vojnika koje je trebala opremati i uvježbavati za NATO, UN i EU misije. Također je predviđeno da do 1600 vojnika budu u sastavu snaga za brzi odgovor. Iz tog sastava Hrvatska vojska je trebala obavljati rotacije za potrebe NATO snaga brzog odgovora (NRF) i borbene skupine EU. Te rotacije će biti spremne otići u inozemstvo u roku od pet dana. Hrvatska će osposobiti postrojbe koje će u svakom trenutku biti spremne za sudjelovanje u NATO operacijama. Do 2012. godine trebala je bi biti ustrojena i opremljena ojačana motorizirana pješačka bojna.

Pa su krenula natezanja s NATO-om jesu li Patrie oklopni transporteri ili tek borbena vozila na kotačima. Kako NATO nije popuštao bivši ministar obrane Damir Krstičević uspio je dogovoriti nabavku 89 polovnih američkih borbenih vozila pješaštva Bradley. MORH je u Ameriku poslao stručnu skupinu OS RH koja je između ponuđenih otpisanih Bradleya izabrana najbolje. U izvornom ugovoru čak se spominjalo 14 vozila doći spremnih za borbena djelovanja kako bi se na njima obavila početna obuka instruktora koji su trebali obučavati buduće posade. Sve je otišlo u krivo nakon što je Rusija napala Ukrajinu pa su „naši” Bradleyi otišli tamo. A nama su došle podrtine na kojima sada Đuro Đaković (koji je u međuvremenu prodan strancima) radi generalni remont i modernizaciju. No tako je to kad se kupuje polovno.

Sad kad su konačno krenule nabavke u medijima se pojavljuju tekstovi o toke kako Hrvatska masovno troši na naoružanje. Kao da su tih nekoliko milijardi masovna potrošnja. Masovna će biti kad se počnu sklapati ugovori vrijednosti desetke milijardi eura po narudžbi. S obzirom na sve izglednije urušavanje NATO saveza to će biti puno prije nego što hrvatska javnost očekuje. Samo što bi onda moglo biti puno prekasno.

Kako je Macron ‘potopio’ HRM?

Kao guske u magli: Zašto Hrvatska plaća tuđe iluzije o sigurnosti

Europa pred strateškim slomom: Trump mijenja pravila NATO-a i otvara vrata povratku Rusije

The post Zašto je Grenland i hrvatski problem? first appeared on Dijalog.hr.