<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>demografija - Dijalog.hr</title>
	<atom:link href="https://dijalog.hr/tag/demografija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://dijalog.hr</link>
	<description>Vaše mjesto za raspravu</description>
	<lastBuildDate>Fri, 17 Apr 2026 09:52:37 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/01/Dijalog-circle-light-w-bg@3x-75x75.png</url>
	<title>demografija - Dijalog.hr</title>
	<link>https://dijalog.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Papa u Africi, Europa u krizi: čuvaju li pastiri stado?</title>
		<link>https://dijalog.hr/vjera-i-duhovnost/papa-u-africi-europa-u-krizi-cuvaju-li-pastiri-stado/85994/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=papa-u-africi-europa-u-krizi-cuvaju-li-pastiri-stado</link>
					<comments>https://dijalog.hr/vjera-i-duhovnost/papa-u-africi-europa-u-krizi-cuvaju-li-pastiri-stado/85994/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dijalog.hr]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 17 Apr 2026 09:45:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vjera i duhovnost]]></category>
		<category><![CDATA[afrika]]></category>
		<category><![CDATA[budućnost Europe]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[euharistija]]></category>
		<category><![CDATA[hamas]]></category>
		<category><![CDATA[iran]]></category>
		<category><![CDATA[Islam]]></category>
		<category><![CDATA[Isus Krist]]></category>
		<category><![CDATA[općinstvo svetih]]></category>
		<category><![CDATA[Papa Lav XIV]]></category>
		<category><![CDATA[petak Gospodinove muke]]></category>
		<category><![CDATA[poslanje Crkve]]></category>
		<category><![CDATA[Sveta misa]]></category>
		<category><![CDATA[Trisagion]]></category>
		<category><![CDATA[ukrajina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://dijalog.hr/?p=85994</guid>

					<description><![CDATA[<p>Donosimo duhovni poticaj fra Tomislava Pervana, izvorno upućen zajednici molitelja Časoslova koju predvodi. U ovoj meditaciji fra Tomislav nas vodi u otajstvo petka – dana Kristove žrtve – i Euharistije, u kojoj ponizni Kralj kraljuje s križa i pere noge svojima. Fra Tomislav otvara teška pitanja islama, demografije Europe, rata i pravednog mira. Pritom podsjeća [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://dijalog.hr/vjera-i-duhovnost/papa-u-africi-europa-u-krizi-cuvaju-li-pastiri-stado/85994/">Papa u Africi, Europa u krizi: čuvaju li pastiri stado?</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Donosimo duhovni poticaj fra Tomislava Pervana, izvorno upućen zajednici molitelja Časoslova koju predvodi. U ovoj meditaciji fra Tomislav nas vodi u otajstvo petka – dana Kristove žrtve – i Euharistije, u kojoj ponizni Kralj kraljuje s križa i pere noge svojima.</em></p>



<p><em>Fra Tomislav otvara teška pitanja islama, demografije Europe, rata i pravednog mira. Pritom podsjeća da Crkva ne postoji radi zemaljske ugode.  Ovaj tekst poziva na trijezno čitanje znakova vremena, na vjernost molitvi i Euharistiji te na osobno obraćenje koje jedino može obnoviti Crkvu i svijet.</em><br><br><br></p>



<p>HVALJEN ISUS I MARIJA! MILOST VAM I MIR OD GOSPODINA USKRSLOGA! MIR VAM I DOBRO!<br><br></p>



<p>Blagoslovljen i radostan početak novoga dana. Ugodno je jutro, čuju se okolo ptice i pijetlovi – bude zoru. Upravo kao što veli psalmist u Starom zavjetu: probudi se, harfo i citro, probudit ću zoru jutarnju, slavit ću te, Gospodine, među pucima, među narodima naviještati tvoju hvalu i milosrđe. I na nama je uključiti se u hvalopoj stvorenja, i ovdje i onih na nebesima. Zahvalimo za ovo jutro, za dan, za osobe s kojima živimo. Izmolimo svoje molitve predanja i zaštite, da nas Gospodin štiti od Zla i Napasnika, da budemo njegov ugodan prinos.<br><br></p>



<h6 class="wp-block-heading" id="petak--dan-kristove-rtve-i-euharistije"><strong>Petak – dan Kristove žrtve i Euharistije</strong></h6>



<p>Petak je dan kad je Gospodin na križu žrtvovan, kad se prinio za spas svijeta. Ta bi žrtva bila besmislena, jedno od tolikih ubojstava i razapinjanja, da joj Gospodin nije dao značenje večer prije, dok je bio za stolom s apostolima. <br><br></p>



<p>Ondje je blagovao i pretkazao smisao svoje žrtve. U Ivanovu evanđelju nemamo uspostavu Euharistije kao kod ostale trojice evanđelista, tzv. sinoptika, ali imamo šesto poglavlje koje cijelo govori o Euharistiji. <br><br></p>



<p>Upravo danas slušamo kako je Isus umnožio kruh s onu stranu Genezareta, na današnjoj Golanskoj visoravni, nahranio svijet, a onda se povukao na molitvu u goru, nakon što su ga htjeli zakraljiti. Ne, nije on kralj u zemaljskim protežnicama, s tjelesnom gardom i vojskom; on kraljuje s križa.<br></p>



<h6 class="wp-block-heading" id="ponizni-kralj-i-pranje-nogu"><strong>Ponizni Kralj i pranje nogu</strong><br></h6>



<p>Naš kralj dolazi na magaretu, ponizan i krotak. U Ivana imamo namjesto ustanove Euharistije pranje nogu: krajnje poniznu gestu koju čini Gospodin pred svojima, dajući im primjer služenja, ne gospodarenja. Nisam došao vladati, gospodariti, da mi služe, nego da služim i život svoj dadem za sve vas. Tako se sve stapa u ono velebno Trishagion – Svet, Svet, Svet – što Ivan vidjelac u Knjizi Otkrivenja gleda na nebesima. <br><br></p>



<p>Ondje nebrojene anđeoske čete pjevaju isto ono što je iskusio prorok Izaija u Hramu, kad je čuo trostruki „svet“. Ponavlja se to u svakoj svetoj misi. Nerijetko previđamo upravo u Predslovlju onaj završetak gdje se kaže da zato sa svim anđelima i svetima, sa svom nebeskom vojskom i mi kličemo: Svet, Svet, Svet. Budimo svjesni: kad se slavi sveta misa, ondje je cijelo Nebo, ondje su svi anđeli i mi zajedno s njima kličemo. To je ono što vjerujemo kad kažemo da vjerujemo u općinstvo svetih.</p>



<h6 class="wp-block-heading" id="poslanje-crkve-i-papino-putovanje-u-afriku"><strong>Poslanje Crkve i Papino putovanje u Afriku</strong><br></h6>



<p>Papa Lav je na svome apostolskom putovanju u Africi, na kontinentu na kojem se Crkva najmoćnije širi i gdje je broj kršćana i katolika svakim danom sve veći. Crkva raste, kao u prvim kršćanskim stoljećima. <br><br></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="683" src="https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2026/04/Papa-i-Afrikanci-1024x683.jpg" alt="" class="wp-image-85997" srcset="https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2026/04/Papa-i-Afrikanci-1024x683.jpg 1024w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2026/04/Papa-i-Afrikanci-300x200.jpg 300w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2026/04/Papa-i-Afrikanci-768x512.jpg 768w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2026/04/Papa-i-Afrikanci-750x500.jpg 750w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2026/04/Papa-i-Afrikanci-1140x760.jpg 1140w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2026/04/Papa-i-Afrikanci.jpg 1200w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption">Pope Leo XIV (C) looks on upon his arrival at Bamenda Airport in Bamenda, on the fourth day of an 11-day apostolic journey to Africa, on April 16, 2026. (Photo by PATRICK MEINHARDT / AFP)</figcaption></figure>



<p>U pismu kardinalima Papa je istaknuo zadaću Crkve: Crkva treba naviještati, ona je tu radi navještaja, a ne da bi bila jedna od svjetskih nevladinih udruga koja se bavi migrantima, mirom u svijetu i sličnim. Prepustimo to svjetovnim institucijama, a poslanje Crkve je navještaj Isusa Krista. Može se Papa izraziti o političkim prilikama ovako ili onako, ali središte njegova poziva nije politika, nego Evanđelje.<br></p>



<h6 class="wp-block-heading" id="pravda-i-mir-u-svijetu"><strong>Pravda i mir u svijetu</strong></h6>



<p>Prije tri godine Hamas je napao Izrael te je u jednom danu ubijeno oko 1200 ljudi, a masakr na glazbenom festivalu Nova odnio je stotine života. Papa je smjesta osudio izraelsku odmazdu, ali nije osudio Hamas. Psalmist veli: ljubav će se i vjernost sastati, pravda i mir zagrliti. Mir je uvijek djelo pravde: živjeti i dopustiti da i drugi žive. <br><br></p>



<p>U Iranu katolici žive gotovo u katakombama, a teroristički režim ubija vlastite prosvjednike na ulicama; nad time se ne smiju zatvarati oči. Isto tako ni pred zločinima koje čine Rusi u Ukrajini. Papin stvarni posao – nezamjenjiva, specifična, žurna zadaća i poslanje za koje je i izabran – jest proglašavati jedinstvenost Krista i čuvati vjeru: utjelovljenje, uskrsnuće, činjenicu da je Bog ušao u povijest u određenom trenutku u ljudskom obliku. Tu se lomi sve: ili je Isus Krist najvažnija osoba i činjenica u povijesti svijeta, ili nije; trećega nema.<br></p>



<h6 class="wp-block-heading" id="islam-budunost-europe-i-odgovornost-pastira"><strong>Islam, budućnost Europe i odgovornost pastira</strong><br></h6>



<p>Sveti Otac ponovno je govorio o islamu s papinskog vidikovca, izražavajući iskrenu nadu da kršćani i muslimani mogu živjeti zajedno u prijateljstvu i miru. Svi bismo trebali dijeliti tu nadu. <br><br></p>



<p>Međutim, nada nije isto što i istina ili konkretna stvarnost; stvarnost je često posve drukčija od naših želja. Jedna islamska obraćenica na kršćanstvo prenijela je riječi istaknutog islamskog teologa: strategija više nije osvajanje bombom, nego osvajanje maternicom. Europa izumire, dok migranti koji su došli u Europu rađaju djecu; „pobijedit će nas maternicom“. <br><br></p>



<p>Što očekujemo od budućnosti? Jedino pitanje koje će povijest pred nas postaviti jest: jesu li pastiri čuvali svoje stado ili su se upisivali u knjige gostiju u stranim džamijama? Crkva nije tu zato da bi se svijet osjećao ugodno, nego da bi budila savjest.<br><a href="https://www.vjeraidjela.com/isus-je-jedini-spasitelj-tako-nastaje-poslanje-crkve/" target="_blank" rel="noreferrer noopener"></a></p>



<h6 class="wp-block-heading" id="jedinstvenost-krista-i-opomena-na-obraenje"><strong>Jedinstvenost Krista i opomena na obraćenje<br></strong></h6>



<p>Crkva postoji kako bi proglasila „neugodnu“, isključivu i spasonosnu istinu: da je Isus Krist Gospodin i da nema drugog imena pod nebom po kojem se ljudi mogu spasiti. To čitamo gotovo svakodnevno u Djelima apostolskim. Nema drugoga imena, nema drugoga proroka, nema onoga tko tek treba doći. Isus je došao i doći će suditi žive i mrtve. Budimo spremni na susret s Njime.<br><br></p>



<p><strong>Više od istog autora:</strong><br><br></p>



<p><a href="https://dijalog.hr/vjera-i-duhovnost/poslanje-crkve-nije-institucionalni-opstanak/85938/" target="_blank" rel="noopener" title=""><strong>Poslanje Crkve nije institucionalni opstanak</strong></a><br><br></p>



<p><a href="https://dijalog.hr/vjera-i-duhovnost/moze-li-papa-lav-xiv-pronaci-inspiraciju-kod-lava-i-velikoga/85804/" target="_blank" rel="noreferrer noopener"><strong>Može li papa Lav XIV. pronaći inspiraciju kod Lava I. Velikoga?</strong></a><br><br></p><p>The post <a href="https://dijalog.hr/vjera-i-duhovnost/papa-u-africi-europa-u-krizi-cuvaju-li-pastiri-stado/85994/">Papa u Africi, Europa u krizi: čuvaju li pastiri stado?</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://dijalog.hr/vjera-i-duhovnost/papa-u-africi-europa-u-krizi-cuvaju-li-pastiri-stado/85994/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Francuska prvi put nakon kraja Drugog svjetskog rata ima više umrlih nego rođenih</title>
		<link>https://dijalog.hr/vijesti/francuska-prvi-put-nakon-kraja-drugog-svjetskog-rata-ima-vise-umrlih-nego-rodenih/82894/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=francuska-prvi-put-nakon-kraja-drugog-svjetskog-rata-ima-vise-umrlih-nego-rodenih</link>
					<comments>https://dijalog.hr/vijesti/francuska-prvi-put-nakon-kraja-drugog-svjetskog-rata-ima-vise-umrlih-nego-rodenih/82894/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Hina]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 14 Jan 2026 08:40:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Macron]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://dijalog.hr/?p=82894</guid>

					<description><![CDATA[<p>Francuska je u 2025. godini evidentirala više umrlih nego rođenih prvi put od kraja Drugoga svjetskog rata, što narušava njezinu dugogodišnju demografsku prednost nad drugim zemljama Europske unije, pokazali su službeni podaci objavljeni u utorak. Nacionalni institut za statistiku INSEE izvijestio je da je prošle godine umrla 651.000 ljudi, a na svijet je došlo 645.000 novorođenčadi, čiji [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://dijalog.hr/vijesti/francuska-prvi-put-nakon-kraja-drugog-svjetskog-rata-ima-vise-umrlih-nego-rodenih/82894/">Francuska prvi put nakon kraja Drugog svjetskog rata ima više umrlih nego rođenih</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Francuska je u 2025. godini evidentirala više umrlih nego rođenih prvi put od kraja Drugoga svjetskog rata, što narušava njezinu dugogodišnju demografsku prednost nad drugim zemljama Europske unije, pokazali su službeni podaci objavljeni u utorak.<br><br></p>



<p>Nacionalni institut za statistiku INSEE izvijestio je da je prošle godine umrla 651.000 ljudi, a na svijet je došlo 645.000 novorođenčadi, čiji se broj postupno smanjuje od pandemije koronavirusa. <br><br></p>



<p>Francuska je tradicionalno demografski jača od većine ostalih europskih zemalja, no starenje stanovništva i pad stope nataliteta pokazuju da ni ta država nije imuna na demografsku krizu koja opterećuje javne financije na cijelome Starom kontinentu.<br><br></p>



<p>INSEE je izvijestio da je stopa fertiliteta prošle godine pala na 1,56 djece po ženi, što je najniža razina od Prvoga svjetskog rata i znatno ispod 1,8 koliko je predvidjelo mirovinsko savjetodavno vijeće u prognozama financiranja mirovina.<br><br></p>



<p>Godine 2023., posljednje godine kada su rađene usporedbe s ostalim članicama EU-a, Francuska je bila druga najbolje rangirana sa stopom nataliteta od 1,65, iza Bugarske u kojoj je ta stopa iznosila 1,81.<br><br></p>



<p>Nacionalni ured za javnu reviziju prošli je mjesec upozorio da će demografski pomak u predstojećim godinama usmjeriti javnu potrošnju na najviše razine iz doba pandemije, a istodobno će smanjiti poreznu osnovicu.<br><br></p>



<p>Premda je broj umrlih nadmašio broj rođenih, stanovništvo Francuske prošle je godine blago poraslo na 69,1 milijun ljudi zbog neto migracije, koju je INSEE procijenio na 176.000.<br><br></p>



<p>Očekivano trajanje života prošle je godine doseglo rekordne vrijednosti &#8211; 85,9 godina za žene i 80,3 za muškarce &#8211; dok je udio onih u dobi od 65 ili više godina životat porastao na 22 posto, gotovo se izjednačivši s udjelom mlađih od 20.<br><br></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><a href="https://dijalog.hr/vijesti/starmer-velika-britanija-i-francuska-poslale-bi-vojne-postrojbe-u-ukrajinu-ako-se-postigne-dogovor/82790/"><strong>Starmer: ‘Velika Britanija i Francuska poslale bi vojne postrojbe u Ukrajinu ako se postigne dogovor’</strong></a></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><a href="https://dijalog.hr/vijesti/francuska-policija-ranila-naoruzanog-muskarca-na-zeljeznickom-kolodvoru/81355/"><strong>Francuska policija ranila naoružanog muškarca na željezničkom kolodvoru</strong></a></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><a href="https://dijalog.hr/vijesti/francuska-vlada-novoizabranog-premijera-lecornua-prezivjela-je-glasovanje-o-nepovjerenju/80350/"><strong>Francuska vlada novoizabranog premijera Lecornu­a preživjela je glasovanje o nepovjerenju</strong></a></p>
</blockquote><p>The post <a href="https://dijalog.hr/vijesti/francuska-prvi-put-nakon-kraja-drugog-svjetskog-rata-ima-vise-umrlih-nego-rodenih/82894/">Francuska prvi put nakon kraja Drugog svjetskog rata ima više umrlih nego rođenih</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://dijalog.hr/vijesti/francuska-prvi-put-nakon-kraja-drugog-svjetskog-rata-ima-vise-umrlih-nego-rodenih/82894/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U Hrvatskoj broj rođenih raste, broj pobačaja pada: jesmo li pronašli formulu preživljavanja?</title>
		<link>https://dijalog.hr/vijesti/u-hrvatskoj-broj-rodenih-raste-broj-pobacaja-pada-jesmo-li-pronasli-formulu-prezivljavanja/82618/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=u-hrvatskoj-broj-rodenih-raste-broj-pobacaja-pada-jesmo-li-pronasli-formulu-prezivljavanja</link>
					<comments>https://dijalog.hr/vijesti/u-hrvatskoj-broj-rodenih-raste-broj-pobacaja-pada-jesmo-li-pronasli-formulu-prezivljavanja/82618/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Josip Kružić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 27 Dec 2025 16:01:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[fertilitet]]></category>
		<category><![CDATA[hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Ivo Turk]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<category><![CDATA[pobačaji]]></category>
		<category><![CDATA[smrtnost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://dijalog.hr/?p=82618</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ovih se dana u hrvatskim medijima mogla pronaći vijest da u našoj zemlji svake godine raste broj registriranih automobila, a pada broj novorođene djece. Ovaj zabrinjavajući trend komentirali su i poznati demografi pa je tako Ivo Turk izjavio da je, što se nataliteta tiče, rijetkost rađanje u dobi od 20 godina kad je ono biološki [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://dijalog.hr/vijesti/u-hrvatskoj-broj-rodenih-raste-broj-pobacaja-pada-jesmo-li-pronasli-formulu-prezivljavanja/82618/">U Hrvatskoj broj rođenih raste, broj pobačaja pada: jesmo li pronašli formulu preživljavanja?</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ovih se dana u hrvatskim medijima mogla pronaći vijest da u našoj zemlji svake godine raste broj registriranih automobila, a pada broj novorođene djece. <br><br></p>



<p>Ovaj zabrinjavajući trend komentirali su i poznati demografi pa je tako Ivo Turk izjavio da je, što se nataliteta tiče, rijetkost rađanje u dobi od 20 godina kad je ono biološki najpovoljnije, da se žene sve više uključuju u društveni život i grade karijere pa stoga sve više rađaju u 30-im godinama.<br><br></p>



<p>Turk smatra kako više nećemo doseći fertilitet kakav smo imali. <em>&#8220;Moguće mu se približiti samo ako će imigranti rađati djecu u Hrvatskoj, jer smo iz emigracijske zemlje postali imigracijska. To za poslodavce nije loše jer radnici iz Azije ruše cijenu rada, no to pogađa domaću radnu snagu&#8221;</em>, misli Turk.<br><br></p>



<p>Zabrinutost stručnjaka trebala bi biti opomena vlastima koje Turk potiče da prilagode demografske politike koje bi se približile modernom načinu života i omogućile skraćeno radno vrijeme, rad od kuće ili posao što bliže domu.<br><br></p>



<p>Ipak, za uho je zapela teza da će nam migranti morati rađati djecu da bismo dobili demografski oporavak kao i da nam uvozna radna snaga omogućuje profit poduzetnicima. Naravno, cilj svakog posla je detektiranje pa zadovoljavanje nečijih potreba i potom ostvarivanje profita. Ipak, moramo li pritom odustati od težnje da naš narod napreduje i brojčano unutar svoje domovine?<br><br></p>



<p>Provjerili smo demografske trendove i oni daju razloga za optimizam unatoč Turkovim procjenama o fertilitetu migranata kao šansi za demografski oporavak društva.<br><br></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="1024" height="683" src="https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2025/12/Tablica-1024x683.png" alt="" class="wp-image-82620" srcset="https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2025/12/Tablica-1024x683.png 1024w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2025/12/Tablica-300x200.png 300w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2025/12/Tablica-768x512.png 768w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2025/12/Tablica-1536x1024.png 1536w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2025/12/Tablica-2048x1365.png 2048w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2025/12/Tablica-750x500.png 750w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2025/12/Tablica-1140x760.png 1140w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption">Foto: screenshot AI</figcaption></figure>



<p><br>Ako pogledamo trendove uočit ćemo da je snažni trend manjeg broja novorođene djece napredovao od predpandemijske 2019. iz godine u godinu. Tako je 2020. bilo rođeno 36.135 djece što je bilo 810 manje nego prethodne godine.<br><br></p>



<p> Pandemijske 2020. bilo je rođeno 35845 što je 290 djece manje. Iduće godine, također pandemijske, rođeno je 36508 odnosno 663 više nego prethodne što pokazuje da je nedostatak drugih sadržaja koji su bili uskraćeni tijekom pandemije povoljno djelovao na demografski trend.<br><br></p>



<p>Već iduće, uobičajene godine 2022. rođeno je čak 2625 djece manje da bi se taj katastrofalni trend nastavio u 2023. s još 1713 manje novorođenih nego godinu prije.<br><br></p>



<p>Ipak, naznaku oporavka dala je prošla godina kad je rođeno samo 101 dijete manje nego godinu prije da bismo, prema podacima za prvih 10 mjeseci ove godine mogli reći da bilježimo rast od 357 novorođenih u odnosu na isto razdoblje prošle godine. <br><br></p>



<p>Za vjerovati je da se u preostala dva mjeseca stanje nije bitnije promijenilo i da ćemo nakon dužeg perioda imati više novorođenih nego godinu dana ranije. Zaokret prema tradicionalnim i obiteljskim vrijednostima koji se očituje na kulturološkom planu očigledno svoj učinak ostvaruje i na području demografije.<br><br></p>



<p>Pad broja pobačaja također je trend koji potvrđuje ovu činjenicu. Radi ilustracije navest ćemo da je 2024. napravljeno 3015 pobačaja što je za 206 manje u odnosu na 2023.<br><br></p>



<p>Istovremeno i broj smrti zadnje dvije godine bilježi pad što je također odlična vijest.<br><br></p>



<p>Njegovanje tradicionalnih vrijednosti, obitelji otvorene životu i smanjenje broja pobačaja trendovi su koji bude nadu da će hrvatsko društvo ipak opstati unatoč svim nedaćama koje pogađaju našu civilizaciju.<br><br></p><p>The post <a href="https://dijalog.hr/vijesti/u-hrvatskoj-broj-rodenih-raste-broj-pobacaja-pada-jesmo-li-pronasli-formulu-prezivljavanja/82618/">U Hrvatskoj broj rođenih raste, broj pobačaja pada: jesmo li pronašli formulu preživljavanja?</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://dijalog.hr/vijesti/u-hrvatskoj-broj-rodenih-raste-broj-pobacaja-pada-jesmo-li-pronasli-formulu-prezivljavanja/82618/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U Njemačkoj rekordan broj samaca &#8211; svaki peti građanin živi sam!</title>
		<link>https://dijalog.hr/zanimljivosti/u-njemackoj-rekordan-broj-samaca-svaki-peti-gradanin-zivi-sam/75963/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=u-njemackoj-rekordan-broj-samaca-svaki-peti-gradanin-zivi-sam</link>
					<comments>https://dijalog.hr/zanimljivosti/u-njemackoj-rekordan-broj-samaca-svaki-peti-gradanin-zivi-sam/75963/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Hina]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 17 Jul 2025 07:31:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[njemačka]]></category>
		<category><![CDATA[samci]]></category>
		<category><![CDATA[Siromaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[starije osobe]]></category>
		<category><![CDATA[statistika stanovništva]]></category>
		<category><![CDATA[usamljenost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://dijalog.hr/?p=75963</guid>

					<description><![CDATA[<p>Broj građana Njemačke koji žive sami se posljednjih godina osjetno povećao te sada iznosi 17 milijuna ili 20 posto stanovništva, priopćio je Savezni statistički zavod u WIesbadenu u srijedu. „U Njemačkoj oko petine stanovništva žive sami što je porast u usporedbi s 2004. kada je 14 milijuna stanovnika ili 17 posto živjelo u domaćinstvu s [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://dijalog.hr/zanimljivosti/u-njemackoj-rekordan-broj-samaca-svaki-peti-gradanin-zivi-sam/75963/">U Njemačkoj rekordan broj samaca – svaki peti građanin živi sam!</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Broj građana Njemačke koji žive sami se posljednjih godina osjetno povećao te sada iznosi 17 milijuna ili 20 posto stanovništva, priopćio je Savezni statistički zavod u WIesbadenu u srijedu.<br><br></p>



<p>„U Njemačkoj oko petine stanovništva žive sami što je porast u usporedbi s 2004. kada je 14 milijuna stanovnika ili 17 posto živjelo u domaćinstvu s jednim članom“, stoji u priopćenju Saveznog statističkog zavoda.<br><br></p>



<p>Posebno je visok udio stanovnika koji žive sami među starijima od 65 godina. Kod te dobne skupine više od jedne trećine (34 posto) žive sami dok je kod onih koji su stariji od 85 taj postotak još viši (56 posto).<br><br></p>



<p>No i među mlađim stanovništvom natprosječno mnogo građana živi u domaćinstvu sa samo jednom osobom.<br><br></p>



<p>„U starosnoj dobi između 25 i 34 godina, 28 posto građana žive sami“, stoji u priopćenju.<br><br></p>



<p>No kako proizlazi iz statistike načinjene na temelju ispitivanja na uzorku stanovništva, stariji građani koji žive sami su zadovoljniji tim stanjem nego mlađi.<br><br></p>



<p>Ukupno gledano, oko 25 posto osoba koje žive u domaćinstvu s jednim članom se osjeća usamljeno dok je kod starijih samaca taj postotak niži (17 posto).<br><br></p>



<p>Osobe koje žive same su češće pogođene siromaštvom. Dvadeset i devet posto samaca živi na rubu siromaštva dok je na ukupnom uzorku građana taj postotak upola manji (15 posto).  <br><br></p>



<p>Za domaćinstvo s jednim članom mjesečna granica siromaštva iznosi 1381 euro.<br><br></p><p>The post <a href="https://dijalog.hr/zanimljivosti/u-njemackoj-rekordan-broj-samaca-svaki-peti-gradanin-zivi-sam/75963/">U Njemačkoj rekordan broj samaca – svaki peti građanin živi sam!</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://dijalog.hr/zanimljivosti/u-njemackoj-rekordan-broj-samaca-svaki-peti-gradanin-zivi-sam/75963/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Šuica u EK će biti biti zadužena za Mediteran i demografiju</title>
		<link>https://dijalog.hr/vijesti/suica-u-ek-ce-biti-biti-zaduzena-za-mediteran-i-demografiju/56139/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=suica-u-ek-ce-biti-biti-zaduzena-za-mediteran-i-demografiju</link>
					<comments>https://dijalog.hr/vijesti/suica-u-ek-ce-biti-biti-zaduzena-za-mediteran-i-demografiju/56139/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Hina]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 Sep 2024 15:03:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[Dubravka Šuica]]></category>
		<category><![CDATA[europska komisija]]></category>
		<category><![CDATA[mediteran]]></category>
		<category><![CDATA[Sredozemlje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://dijalog.hr/?p=56139</guid>

					<description><![CDATA[<p>Hrvatska predstavnica u novoj Europskoj komisiji Dubravka Šuica bit će zadužena za Mediteran te za demografiju, a pod sobom će imati novu Glavnu upravu koja će se formirati za područje Sredozemlja.  Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u utorak je u Strasbourgu objavila sastav svoje nove ekipe povjerenika te uputila pisma svakome od njih u [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://dijalog.hr/vijesti/suica-u-ek-ce-biti-biti-zaduzena-za-mediteran-i-demografiju/56139/">Šuica u EK će biti biti zadužena za Mediteran i demografiju</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Hrvatska predstavnica u novoj Europskoj komisiji Dubravka Šuica bit će zadužena za Mediteran te za demografiju, a pod sobom će imati novu Glavnu upravu koja će se formirati za područje Sredozemlja.<br><br></p>



<p> Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u utorak je u Strasbourgu objavila sastav svoje nove ekipe povjerenika te uputila pisma svakome od njih u kojima opisuje njihova zaduženja.<br><br></p>



<p> “Željela bih povjeriti ulogu povjerenice za Sredozemlje. Također ćete biti odgovorni za demografiju”, stoji u pismu Ursule von der Leyen Dubravki Šuici.<br><br></p>



<p> U pismu se navodi da će u Komisiji biti formirana nova Glavna uprava za Sredozemlje koja će podržavati Šuicu u njezinu radu.<br><br></p>



<p>Komisija je podijeljena u resorne odjele, odnosno glavne uprave (GU), koje su odgovorne za različita područja politike. Međutim, broj glavnih uprava znatno je manji od broja povjerenika i dio njih nemaju pod sobom nijednu. Glavne uprave su nešto slično u ministarstvima u vladama nacionalnih država, kojima su na čelu glavni direktori, javni službenici EU-a koji izravno odgovaraju povjereniku nadležnom za političko područje koje pokriva njegova glavna uprava. Glavne uprave raspolažu i svojim proračunom.<br><br></p>



<p>Šuica će u svom radu najviše surađivati s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas. Šuica će biti zadužena za rad na novom paktu za Mediteran.<br><br></p>



<p>“Želim da budete nazočni u regiji i konzultirate se s partnerima o tome kako najbolje rješavati zajedničke izazove, investirati u zajedničku budućnost i pridonijeti zajedničkom blagostanju i sigurnosti”, kaže se u pismu upućenom Šuici.<br><br></p>



<p>U opisu njezina novog radnog mjesta je i jačanje trgovine i poticanje investicija u regiji. Šuica je zadužena i da zajedno s povjerenikom za energiju i stanovanje Danom Jørgensenom radi na stvaranju Inicijative za trans-mediteransku suradnju u područje energije i čistih tehnologija kako bi se povećala trgovina energijom iz obnovljivih izvora i potaknula proizvodnja čistih tehnologija.<br><br></p>



<p>Dio njezinih zaduženja odnosi se i na vanjsku dimenziju migracijske politike EU-a, koja uključuje granične kontrole, borbu protiv krijumčara uz poštovanje ljudskih prava.<br><br></p>



<p>Šuica će pomagati Kaji Kallas i u izradi komunikacijskog plana za promicanje interesa EU-a u južnom susjedstvu, zatim u provedbi strategije za Zaljev i raditi na izradi sporazuma o strateškim partnerstvima sa šest zaljevskih zemalja. Također će joj pomagati na izradi strategije EU-a za Bliski istok u okviru koje će se nakon rata u Gazi fokusirati na promicanje svih potrebnih koraka potrebnih za rješenje dviju država,  Izraela i Palestine.<br><br></p>



<p>U području demografije, Šuica će pomagati državama članicama u rješavanju demografskih izazova. To između ostaloga uključuje i povećanje participacije žena i mladih na tržištu rada.<br><br></p><p>The post <a href="https://dijalog.hr/vijesti/suica-u-ek-ce-biti-biti-zaduzena-za-mediteran-i-demografiju/56139/">Šuica u EK će biti biti zadužena za Mediteran i demografiju</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://dijalog.hr/vijesti/suica-u-ek-ce-biti-biti-zaduzena-za-mediteran-i-demografiju/56139/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>NEMOkatastrofa i DEMOkatastrofa: Ne nedostaje psića i mačaka &#8211; nedostaje djece!</title>
		<link>https://dijalog.hr/kolumne/nemokatastrofa-i-demokatastrofa/49339/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=nemokatastrofa-i-demokatastrofa</link>
					<comments>https://dijalog.hr/kolumne/nemokatastrofa-i-demokatastrofa/49339/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Don Anđelko Zdeslav Kaćunko]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 23 May 2024 11:30:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kolumne]]></category>
		<category><![CDATA[Vjera i duhovnost]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[Eurosong]]></category>
		<category><![CDATA[mediji]]></category>
		<category><![CDATA[nebinarne osobe]]></category>
		<category><![CDATA[Nemo]]></category>
		<category><![CDATA[pad nataliteta]]></category>
		<category><![CDATA[papa franjo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://dijalog.hr/?p=49339</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ne nedostaje psića, mačaka... Nedostaje djece. Ne, problem našega svijeta nisu djeca koja se rađaju. Problem su sebičnost, konzumizam i individualizam koji osobe čine zasićenima, usamljenima i nesretnima", rekao je dijagnostički jasno i kirurški precizno papa Franjo.</p>
<p>The post <a href="https://dijalog.hr/kolumne/nemokatastrofa-i-demokatastrofa/49339/">NEMOkatastrofa i DEMOkatastrofa: Ne nedostaje psića i mačaka – nedostaje djece!</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Poslije famoznog Eurosonga – koji je u cijelom &#8220;globalnom selu&#8221; obilježen simpatičnim hrvatskim &#8220;Bebačem&#8221; i &#8220;nebinarnim&#8221; švicarski_om Nemom (latinski &#8220;nemo&#8221; znači: nitko, nijedan, nikakakv) – nastavljaju se u tzv. ozbiljnim medijima komentari i ozbiljne polemike, a na društvenim mrežama pak i najvulgarnija prepucavanja i suprotstavljanja glede ukupne slike toga estradno-ideološko-političkog medijskog vašara ter o značenjima i učincima nastupa pojedinih &#8220;novonormalnih&#8221; protagonista. Svakako, još nisam vidio ozbiljan komentar o tome kako cjelokupna &#8216;nemografija&#8217; utječe na demografiju. <br><br>A ona je i u Hrvatskoj i u gotovo cijeloj Europi katastrofalna. Negdje pojedinci i katoličke udruge već &#8220;bacaju pojaseve za spašavanje&#8221;, a kod nas – iako je &#8220;Zvonimirova lađa&#8221; odavno nasukana i opasno nagnuta – kraticu HBK i dalje neki čitaju kao &#8220;hrče blaženo kler&#8221;, jer <em>Crotitanik </em>ubrzano tone, a crkveni alarmi ne zvone! Neki ipak s nadom gledaju u obećanja Domovinskog pokreta… poglavito u opustjeloj Slavoniji…<br><br></p>



<p>U Rimu pak nedavno je održan skup inicijative &#8220;Opća stanja nataliteta&#8221;, organiziran od više subjekata iz javnoga i nevladina sektora, a svrha mu je bila rješavanje teške demografske krize u Italiji. Dvostruka posebnost odnosno ekskluziva toga događaja je prisutnost pape Franje i njegov govor u toj prigodi. <br><br>Tek kad sam u Glasu Koncila pročitao prikaz o tome shvatio sam da je i u Italiji demokatastrofa kao u Hrvatskoj, ali Papine riječi odnose se na cijeli tzv. bogati i civilizirani svijet, u prvom redu na Zapad. Jer upravo u narodima Europe i Sjev. Amerike – što je podpuno paradoksalno, jer riječ je o (bivšim) kršćanskim zemljama! – umjesto civilizacije života caruje kultura smrti. Trenutna &#8220;smrt Zapada&#8221; sve češće se uzpoređuje s okolnostima nekoć globalnog Rimskog carstva na vrhuncu svoje moći uoči sunovrata u propast.<br><br></p>



<p>Svjestan svega toga papa Franjo je tri dana zaredom javno dao podporu tzv. otvorenosti životu i djeci. Tako je 9. svibnja bulom &#8220;Nada ne postiđuje&#8221;, kako donosi GK, &#8220;<strong>demografsku krizu</strong> mnogih zemalja proglasio <strong>znakom vrjemena</strong> koji <strong>promjenom</strong> općega mentaliteta, što se odnosi i na Crkvu, treba <strong>preobraziti</strong> u otvorenost životu i učiniti je tako <strong>znakom nade</strong>&#8220;.&nbsp;<br><br></p>



<p>Papin stav se očitovao i 11. svibnja, nazočnošću na jednom od dvanaest okruglih stolova Svjetskog susreta za ljudsko bratstvo na kojem je izabrao onaj koji se bavio djecom. A dan prije, 10. svibnja, na spomenutom skupu o natalitetu izrazio je najprije radost zbog nazočnosti sa sudionicima, jer mu je &#8220;tema <strong>nataliteta</strong> jako na srcu&#8221;. Odmah potom Papa je izgovorio riječi kojih se ne sjećam da su izišle iz usta nekoga od naših uglednih &#8216;crkvenjaka&#8217;, a one su čista i kirurški precizna <strong>dijagnoza</strong> europske i hrvatske <strong>demokatastrofe</strong>. <br><br>Bio je to najprije, poput teške pljuske posred lica, razkrinkavajući odgovor na tzv. znanstvene &#8220;studije i teorije koje upozoravaju na broj stanovnika Zemlje jer bi rađanje previše djece navodno stvaralo gospodarske neravnoteže, nedostatak resursa i zagađenje&#8221;, što kao &#8216;svetu mantru&#8217; stalno ponavlja tzv. zelena agenda.<br><br></p>



<p>I kod nas u Hrvatskoj redovito liberalni i lijevoorijentirani političari i medijski komentatori o toj temi govore slično. Perjanica te newageovske &#8220;zelene&#8221; brige za &#8220;Majku Zemlju&#8221; je <em>Jutarnjak</em>, a Papine riječi (iako su izgovorene prije) jaka su kritika najnovijih &#8220;bisera&#8221; <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ovo-ce-izazvati-jezu-kod-nacionalista-ali-postoji-samo-jedan-pravi-potez-za-demografski-spas-hrvatske-15462590" target="_blank" rel="noopener" title="">u komentaru Roberta Bajrušija</a> (20.5.2024.). JL kolumnist je vjerojatno na pisanje bio potaknut zagrebačkim Hodom za život, premda otvoreno kritizira &#8220;besmislice&#8221; u demografskom programu Domovinskog pokreta, &#8216;razbajrušeni&#8217; komentator ne može sakriti kako je alergičan i na &#8216;domografiju&#8217; i na demografiju. Kaže da su tehnološke inovacije, demokratizacija i <strong>emancipacija žena</strong> razlozi takvih &#8220;tektonskih demografskih promjena&#8221; da &#8220;nema povratka na staro&#8221;, to više što je to globalni fenomen. <br><br>Ali najznačajnija mu je tvrdnja da (emancipiranim) ženama &#8220;rađanje više nije temeljna životna funkcija&#8221;! To naravno nije nikakva novost ili &#8220;odkriće Amerike&#8221;, jer je davno očitovano upravo na globalnoj razini, a u Hrvatskoj tu &#8220;crnu vatru&#8221; mediji razpiruju redovito svakoga mjeseca sutradan nakon tzv. mužke krunice na koljenima, koju razjareno ometaju žene koje na transparentima iztiču da su one &#8220;gospodarice svoga <strong>tijela</strong>&#8221; (<strong>dušu</strong> nikad dosad nisu spominjale!). <br><br>Bit je Bajrušijeva komentara u svesrdnoj podpori nerađanju djece ter u opravdavanju &#8220;znanstvenika&#8221; (uh, što bismo bez takvih umova – sjećamo se njihovih &#8216;bisernih trobonjanja&#8217; u pLandemiji!), koji &#8220;zagovaraju poticanje imigracije&#8221; umjesto rađanja djece.<br><br></p>



<p>Svojemu medijskom kolegi sutradan se pridružila Snježana Pavić, koja u redovitoj kolumni pod naslovom &#8220;Nevina u ludnici&#8221; (a zapravo je obratno!) nastupa kao radikalna feministica. U najnovijem je &#8220;ludonevinom&#8221; komentaru na zub uzela HAZU zbog navodne mizoginije i patrijarhata (to je za nju sotonizirani pojam) – jer je u njemu, veli ironično, &#8220;čak 14 posto&#8221; žena, a nema nekih koji po njezinu kriteriju zaslužuju mjesto među tim &#8220;besmrtnicima&#8221; – u kolumni je ni kriv ni dužan najveći &#8220;bostan obrao&#8221; prijatelj akademik Pečarić. <br><br>Dakle, ona je – gotovo uživljena u ulogu <em>hrvatske medijske Simone de Beauvoir </em>– idejno stalno u istom feminističkom &#8220;filmu&#8221; optuživanja svih &#8220;konzervativnih&#8221; <em>kategorija</em> za tzv. diskriminaciju žena, tj. za njihovo &#8220;tlačenje&#8221; brakom ter tjeranjem u &#8220;robstvo&#8221; rađanja djece. Zanimljivo, istog je dana (21.5.) spomenuti Bajruši u opisu trenutnog stanja u Iranu, naveo (s neskrivenom kritikom) kako se važna skupština stručnjaka, koju čini 88 svećenika, umjesto da se bavi pravim poslom usredotočuje na &#8220;kulturna i društvena pitanja kao što su uloga žena, nošenje hidžaba, ograničenja glazbe i zabrana alkohola&#8221;. <br><br>Dakle, lako je zaključiti, i Pavićki i Bajrušiju smeta demografski napredak Irana, a nimalo se ne uzbuđuju hrvatskom <em>demokatastrofom</em>, nego štoviše zgražaju se nad samom pomisli o zabrani abortusa kao i nad svime što bi moglo (po)služiti i kao slamka spasa ubrzano izumirućemu hrvatskom narodu.<br><br></p>



<p>A papa Franjo lijepo kaže ter otvoreno bez diplomatske muljaže i straha da se nekome ne zamjeri: &#8220;Uvijek me pogađalo kad sam ustanovio da te teze (prije navedene – m.op.), već odavno prisutne i prevladane, govore o ljudskim bićima kao da je riječ o problemima. <br><br>No ljudski život nije problem, nego je dar. A u <strong>temeljima</strong> zagađenja i gladi u svijetu <strong>nisu djeca koja se rađaju</strong>, nego opredjeljenje onih koji misle samo na sebe, delirij nesputanoga, slijepoga i rastućega <strong>materijalizma</strong>, <strong>konzumizma</strong> koji, poput zloćudnoga virusa, napada korijene života osoba i društava. <br><br><strong>Problem</strong> nije u tome koliko nas na svijetu ima, nego kakav svijet gradimo; <strong>nisu djeca, nego sebičnost</strong> koja stvara nepravde i grješne strukture. (&#8230;) <strong>Sebičnost</strong> čini gluhima na glas Boga koji prvi ljubi i uči ljubiti te na glas braće koja su pokraj nas: ona anestetizira srce, navodi da se živi od <strong>stvari</strong>, a da se ne zna za koju stvar; da se <strong>posjeduju</strong> mnoga <strong>dobra</strong>, a da se više ne zna <strong>činiti dobro</strong>. A domovi se pune <strong>predmetima</strong> te se prazne od <strong>djece</strong>, postajući vrlo žalosnim mjestima. <br><br><strong>Ne nedostaje psića, mačaka&#8230; Nedostaje djece. Ne, problem našega svijeta nisu djeca koja se rađaju. Problem su sebičnost, konzumizam i individualizam koji osobe čine zasićenima, usamljenima i nesretnima</strong>&#8220;, rekao je dijagnostički jasno i kirurški precizno papa Franjo.<br><br></p>



<div class="wp-block-uagb-image uagb-block-6ed12d3e wp-block-uagb-image--layout-default wp-block-uagb-image--effect-static wp-block-uagb-image--align-none"><figure class="wp-block-uagb-image__figure"><img decoding="async" srcset="https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/05/piqsels.com-id-fiikl-1024x832.jpg ,https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/05/piqsels.com-id-fiikl.jpg 780w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/05/piqsels.com-id-fiikl.jpg 360w" sizes="auto, (max-width: 480px) 150px" src="https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/05/piqsels.com-id-fiikl-1024x832.jpg" alt="" class="uag-image-49351" width="1200" height="975" title="piqsels.com-id-fiikl" loading="lazy" role="img"/><figcaption class="uagb-image-caption">Foto: piqsels.com</figcaption></figure></div>



<p></p>



<p>Slika toga (da)naš(nj)eg svijeta je i objava jedne pjevačice grupe Feminem – na društvenim je mrežama podijelila tužnu vijest da je &#8220;preminuo njezin pas Chewie&#8221;, kojega je udomila i koji joj je ne samo &#8220;pomogao u najtežim trenucima&#8221;, nego &#8220;on je početak sretnog i novog razdoblja&#8221; njezina života! Do suza dirljivo – baš kao što mnoge majke govore o svojoj djeci… I onda se ti isti mediji čude što ravnatelji domova zdravlja kažu da je u Hrvatskoj potreba za psiholozima sve veća, a naslovi im &#8216;kriče&#8217; da smo DEPRESIVNA NACIJA. Za razliku od Irana – dodajem s ironijom!<br><br></p>



<p>Po svemu je dakle očito, kad je riječ o našemu zapadnom (post)kršćanskom svijetu, da su na sceni – pa i u &#8220;areni&#8221; (tj. u &#8220;duhovnom boju&#8221;, kako opisuje Poslanica Efežanima 6,10-20) – dva različita svjetonazora i pogleda na čovjeka, tj. dvije različite definicije čovjeka odnosno dvije suprot(stavlje)ne <em>ideologije</em>. Na koncu sve se svodi na biblijsku odnosno (judeo)kršćansku ili na pogansku antropologiju, tj. na kristovski ili na antikristovski pogled na čovjeka i budućnost čovječanstva. <br><br>Zasad sukob ili rat bjesni samo na verbalnoj bojišnici – premda su lijeve falange svih duginih nijansi u ubrzanom <em>maršu na institucije</em>, a većinu sveučilišta već su osvojili u Americi – ali tempo i ritam &#8216;producenata&#8217; raznolikih <em>homosongova</em> i <em>wokestivala</em> daju naslutiti da se bliži kulminacija &#8216;bolerovskog&#8217; finala. To više što taj sukob nije <em>od jučer </em>nego vatra bukti više od dva stoljeća.<br><br></p>



<p>Zato je o tome fenomenu istinu izrekao na dramatičan način i veliki hrvatski kipar Ivan Meštrović sredinom prošloga stoljeća: &#8220;<strong>Kršćanska se civilizacija</strong> u našim danima nalazi u <strong>smrtnoj borbi</strong> sa silama <strong>sekularizma</strong> u raznim oblicima i stupnjevima. Mnogi ljudi ne shvaćaju da <strong>kršćanstvo</strong>, vodeći <strong>borbu</strong> za svoja načela, također brani temelje <strong>demokratskoga</strong> životnog nazora jer pojam dostojanstva svakog čovjeka i jednakosti svih ljudi stoji i pada sa <strong>kršćanskim</strong> gledištem da je <strong>čovjek</strong> stvoren na <strong>sliku Božju</strong>. <br><br>Tako se <strong>Crkva</strong> nalazi na prvoj liniji <strong>borbe</strong> protiv napadaja na ljudsku slobodu.&#8221; Nevjerojatno je da je naš veliki umjetnik u svakoj od tri rečenice naveo važan pojam – koji se danas čak i mnogim teolozima <em>gadi</em> (!) – <strong>borba</strong>. Ali još je nevjerojatnije što je nekoliko desetljeća poslije vrlo slično govorio i papa Ivan Pavao Veliki: &#8220;Crkva svakoga dana obnavlja <strong>borbu</strong> s duhom ovoga svijeta, <strong>borbu</strong> koja nije ništa drugo doli <strong>borba</strong> za njegovu dušu. Ako su u njemu s jedne strane nazočni Evanđelje i evangelizacija, s druge strane postoji snažna antievangelizacija koja raspolaže sredstvima i programima i žestoko se opire Evanđelju i evangelizaciji. <br><br><strong>Borba</strong> za dušu suvremenoga svijeta najžešća je tamo gdje se duh ovoga svijeta čini najjači. U tom smislu <em>Redemptoris missio</em> govori o modernim areopazima, to jest o novim propovjedaonicama. Ti areopazi danas su svijet znanosti, kulture, sredstava komunikacije; to su ambijenti u kojim se stvaraju intelektualne elite, pisci, umjetnici&#8221; (Ivan Pavao II, <em>Prijeći prag nade</em>, Mozaik knjiga, Zagreb 1994, str. 131). Posvješćujem, u pet rečenica četiri puta navodi pojam <strong>borba</strong> – već u prvoj rečenici čak tri puta!<br><br></p>



<p>Međutim, ipak je od toga nevjerojatnija i znakovitija starija misao, koja će sigurno jako &#8216;dirnuti&#8217; Pavićku i sve njezine &#8220;sestre&#8221; zajedno s cijelom mužkom &#8216;bajruštinom&#8217;. Naime, svjestan posljedica dramatičnih družtvenih promjena već u 19. stoljeću, naš genij Nikola Tesla – u eseju o Povećanju ljudske energije, objavljenu u američkom glasilu The Century Magazine – u lipnju 1900. godine proročki naslućuje budućnost: &#8220;<strong>Odstupanje od moralnih načela</strong> je užasno zlo koje truje i um i tijelo te je odgovorno za veliko smanjenje mase ljudi u nekim državama. Mnogi današnji običaji i trendovi izazivaju slične štetne rezultate. <br><br>Primjerice, društveni život, moderna edukacija te <strong>nastojanja i</strong> <strong>težnje žena</strong>, koja ih odvlače od njihovih kućanskih dužnosti i <strong>čine ih sličnijima muškarcima</strong>, nužno će dovesti do odstupanja od <strong>uzvišenog ideala</strong> koji one predstavljaju, umanjivat će kreativnu umjetničku snagu te dovoditi do sterilnosti i općenitog <strong>slabljenja</strong> <strong>čovječanstva</strong>.&#8221; <br><br>Prenoseći taj genijev stav, Igor Rudan (u tjednom eseju u VL, 22.5.2024.) zaključuje kako se može &#8220;pretpostaviti da je tim riječima <strong>Tesla predvidio</strong> sve manji broj rođene djece kao <strong>posljedicu emancipacije žena i modernizacije društva</strong>. To se predviđanje do danas pokazalo točnim te ono u njegovoj jednadžbi doista umanjuje masu stanovništva u najrazvijenijim državama &#8211; a time i energiju.&#8221;<br><br></p>



<p>Eto, premda je sve &#8220;sapienti sat&#8221; (a blenti ni budilica), dodatno ću pojasniti naslov. Dakle, &#8216;homovizijski_a&#8217; <em>muškica </em>ili <em>ženskić</em> NEMO samo je najnoviji simbol i protagonist organizirane kulture smrti roda i naroda ter glasnik propasti ove naše trule civilizacije &#8220;na zahodu&#8221; (slovenski: na zapadu)! <br><br>Ali – kao što je Tesla dobro znao – u vjeri (religiji) je temelj rasta energije čovječanstva pa će, nakon što &#8220;novi barbari sruše novi Rim&#8221;, novi <em>benediktinci</em> s novim geslom MOLI-RADI-RODI biti evangelizacijski misionari obnove <em>novog čovječanstva!</em><br><br></p>



<p><em>Još kolumni istog autora:</em></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><a href="https://dijalog.hr/kolumne/sv-josip-radnik-i-li-hrvatski-katolicki-prvomajnik/47103/"><strong>Sv. Josip Radnik i/li hrvatski katolički ‘Pr(v)omajnik’…</strong></a></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><a href="https://dijalog.hr/kolumne/predizborn-mbalaza-crkven-blamaza/45201/"><strong>Predizborn’ @mbalaža &amp; crkven@ blamaža</strong></a></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><a href="https://dijalog.hr/kolumne/dijalog-za-uzkrs/43511/"><strong>DIJALOG (za Uzkrs!) – &nbsp;bez straha budite svjedoci istine i nositelji života!</strong></a></p>
</blockquote>



<p><br></p><p>The post <a href="https://dijalog.hr/kolumne/nemokatastrofa-i-demokatastrofa/49339/">NEMOkatastrofa i DEMOkatastrofa: Ne nedostaje psića i mačaka – nedostaje djece!</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://dijalog.hr/kolumne/nemokatastrofa-i-demokatastrofa/49339/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Plenković najavio prilagodbe proračuna nakon restrukturiranja ministarstava</title>
		<link>https://dijalog.hr/vijesti/plenkovic-najavio-prilagodbe-proracuna-nakon-restrukturiranja-ministarstava/49173/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=plenkovic-najavio-prilagodbe-proracuna-nakon-restrukturiranja-ministarstava</link>
					<comments>https://dijalog.hr/vijesti/plenkovic-najavio-prilagodbe-proracuna-nakon-restrukturiranja-ministarstava/49173/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Hina]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 22 May 2024 08:05:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[andrej plenković]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[dp]]></category>
		<category><![CDATA[hdz]]></category>
		<category><![CDATA[iseljeništvo]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo financija]]></category>
		<category><![CDATA[nova Vlada]]></category>
		<category><![CDATA[poljoprivreda]]></category>
		<category><![CDATA[predsjednik vlade]]></category>
		<category><![CDATA[rekonstrukcija ministarstava]]></category>
		<category><![CDATA[vlada rh]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://dijalog.hr/?p=49173</guid>

					<description><![CDATA[<p>Trenutno smo u fazi da se trojica novih članova Vlade iz Domovinskog pokreta detaljno upoznaju s novim resorima za koje su preuzeli političku odgovornost, pa ćemo nastaviti zajedno provoditi program Vlade. Doći će do određenih prilagodbi i nastojat ćemo realizirati ciljeve zajedničkog programa, izjavio je novinarima Plenković.</p>
<p>The post <a href="https://dijalog.hr/vijesti/plenkovic-najavio-prilagodbe-proracuna-nakon-restrukturiranja-ministarstava/49173/">Plenković najavio prilagodbe proračuna nakon restrukturiranja ministarstava</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak u Bjelovaru da, pošto je došlo do restrukturiranja ministarstva, doći će, u dogovoru s Ministarstvom financija, i do određenih prilagodbi oko proračunskog okvira.<br><br></p>



<p>Vezano za najave koalicijskog partnera Domovinskog pokreta da će tražiti rebalans proračuna, premijer Plenković rekao je kako će doći do određenih prilagodbi da bi se realizirali ciljevi zajedničkog programa.<br><br></p>



<p>Trenutno smo u fazi da se trojica novih članova Vlade iz Domovinskog pokreta detaljno upoznaju s novim resorima za koje su preuzeli političku odgovornost, pa ćemo nastaviti zajedno provoditi program Vlade. Doći će do određenih prilagodbi i nastojat ćemo realizirati ciljeve zajedničkog programa, izjavio je novinarima Plenković.<br><br></p>



<p>&#8220;U tom kontekstu će sigurno biti mjesta i za realizaciju projekata koji su dominantno vezani za poljoprivredu, demografiju i iseljeništvo”, naglasio je.<br><br></p>



<p><strong>Riječ je o resorima koje vode koalicijski partneri iz Domovinskog pokreta</strong><br><br></p>



<p>Predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković u Bjelovaru je s ostalim kandidatkinjama i kandidatima s HDZ-ove <a href="https://izbori2024.hr/tko-su-kandidati-za-eu-parlament-pogledajte-sve-liste/" target="_blank" rel="noopener" title="liste na izborima za EU parlament">liste na izborima za EU parlament</a>, predstavio program „Hrvatska snažna i važna” istaknuvši da se HDZ zalaže za moderni suverenizam i očuvanje socijalne kohezije.<br><br></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><strong><a href="https://dijalog.hr/vijesti/plenkovic-predstavio-program-hrvatska-snazna-i-vazna-i-kandidate-za-eu-izbore/49147/" target="_blank" rel="noopener" title="Plenković predstavio program ‘Hrvatska snažna i važna’ i kandidate za EU izbore">Plenković predstavio program ‘Hrvatska snažna i važna’ i kandidate za EU izbore</a></strong></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><strong><a href="https://dijalog.hr/vijesti/jandrokovic-o-povredama-poslovnika-situacija-gora-nego-u-proslom-sazivu/49104/" target="_blank" rel="noopener" title="Jandroković o povredama Poslovnika: ‘Situacija gora nego u prošlom sazivu’">Jandroković o povredama Poslovnika: ‘Situacija gora nego u prošlom sazivu’</a></strong></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><strong><a href="https://dijalog.hr/vijesti/nova-vlada-rh-obecava-manje-kriza-vise-realizacije-programa-hdz-a-i-dp-a/49081/" target="_blank" rel="noopener" title="Nova Vlada obećava manje kriza, više realizacije programa HDZ-a i DP-a">Nova Vlada obećava manje kriza, više realizacije programa HDZ-a i DP-a</a></strong></p>
</blockquote>



<p><br></p><p>The post <a href="https://dijalog.hr/vijesti/plenkovic-najavio-prilagodbe-proracuna-nakon-restrukturiranja-ministarstava/49173/">Plenković najavio prilagodbe proračuna nakon restrukturiranja ministarstava</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://dijalog.hr/vijesti/plenkovic-najavio-prilagodbe-proracuna-nakon-restrukturiranja-ministarstava/49173/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U Italiji se rađa sve manje beba, stopa plodnosti daleko od potrebne</title>
		<link>https://dijalog.hr/zanimljivosti/u-italiji-se-rada-sve-manje-beba-stopa-plodnosti-daleko-od-potrebne/43295/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=u-italiji-se-rada-sve-manje-beba-stopa-plodnosti-daleko-od-potrebne</link>
					<comments>https://dijalog.hr/zanimljivosti/u-italiji-se-rada-sve-manje-beba-stopa-plodnosti-daleko-od-potrebne/43295/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Hina]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 29 Mar 2024 14:35:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[bebe]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[demografski deficit]]></category>
		<category><![CDATA[djeca]]></category>
		<category><![CDATA[italija]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<category><![CDATA[pad nataliteta]]></category>
		<category><![CDATA[Rađanje]]></category>
		<category><![CDATA[rođenje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://dijalog.hr/?p=43295</guid>

					<description><![CDATA[<p>Stopa plodnosti pala je na 1,20 djece po ženi s 1,24 u 2022. - daleko ispod stope od 2,1 potrebne za stabilnu populaciju.</p>
<p>The post <a href="https://dijalog.hr/zanimljivosti/u-italiji-se-rada-sve-manje-beba-stopa-plodnosti-daleko-od-potrebne/43295/">U Italiji se rađa sve manje beba, stopa plodnosti daleko od potrebne</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Broj rođenih u Italiji rekordno je nizak 2023., i pada 15&nbsp;godina&nbsp;uzastopno, objavio je u petak državni zavod za statistiku <a href="https://www.istat.it/" target="_blank" rel="noopener" title="">ISTAT</a>, dok se broj stanovnika i dalje smanjuje.&nbsp;<br><br></p>



<p></p>



<p>Stalni pad nataliteta u Italiji se smatra nacionalnim izvanrednim stanjem, ali unatoč tome što su se vlade koje su se nizale obvezale da će to učiniti prioritetom, nijedna do sada nije uspjela zaustaviti pad.<br><br></p>



<p></p>



<p>Prošle godine Italija je zabilježila 379. 000 rođenih, što je pad od 3,6 posto u usporedbi s 2022. i pad od 34,2 posto&nbsp;prema&nbsp;2008. &nbsp;Bio je to i najmanji broj od ujedinjenja zemlje 1861. godine.<br><br></p>



<p></p>



<p><a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Stopa_plodnosti" target="_blank" rel="noopener" title="">Stopa plodnosti</a> pala je na 1,20 djece&nbsp;po ženi s 1,24 u 2022. &#8211;&nbsp;daleko ispod stope od 2,1 potrebne za stabilnu populaciju.<br><br></p>



<p></p>



<p>Nasuprot tome, prošle je godine registrirano oko 661.000 smrtnih slučajeva, što je pad u odnosu na prethodne tri godine kada je covid&nbsp;povećao stopu smrtnosti u Italiji.<br><br></p>



<p></p>



<p>ISTAT je objavio&nbsp;da je očekivani životni vijek također skočio prošle godine na 83,1 godinu, šest mjeseci više nego 2022.<br><br></p>



<p></p>



<p>Dok je 2023. bilo oko 282.000 više umrlih nego rođenih, ukupna talijanska populacija pala je samo za 7000 na 58,99 milijuna zahvaljujući većem dolasku&nbsp;stranih migranata i povratku talijanskih emigranata.<br><br></p>



<p></p>



<p>Stranci su 2023. godine činili 8,99 posto&nbsp;stanovništva zemlje, odnosno ukupno 5,3 milijuna, što je 3,2 posto&nbsp;više nego godinu prije, a većina njih živi na sjeveru zemlje.<br><br></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="1024" height="677" src="https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/03/djeca-1024x677.jpg" alt="" class="wp-image-43298" srcset="https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/03/djeca-1024x677.jpg 1024w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/03/djeca-300x198.jpg 300w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/03/djeca-768x508.jpg 768w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/03/djeca-750x496.jpg 750w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/03/djeca-1140x754.jpg 1140w, https://dijalog.hr/wp-content/uploads/2024/03/djeca.jpg 1357w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption">Foto: Unsplash.com</figcaption></figure>



<p><strong>Veliki kumulativni gubitci<br></strong><br></p>



<p>Ukupna talijanska populacija u stalnom je padu od 2014., s kumulativnim gubitkom od tada više od 1,36 milijuna ljudi, što je jednako broju stanovnika Milana, drugog najvećeg grada u zemlji.<br><br></p>



<p></p>



<p>ISTAT je u rujnu prošle godine rekao da bi Italija mogla izgubiti gotovo 10 posto&nbsp;svojih stanovnika u sljedećih 25 godina, a broj stanovnika trebao bi pasti, prema osnovnom scenariju, na 54,4 milijuna do 2050. godine.<br><br></p>



<p><strong>Sve manje beba</strong><br><br></p>



<p></p>



<p>Naglašavajući ubrzano starenje stanovništva Italije, ISTAT je u petak rekao da je gotovo svaki četvrti stanovnik&nbsp;stariji od 65 godina, pri čemu je prvi put više ljudi starijih od 80 nego onih mlađih od 10 godina.<br><br></p>



<p>Prije pola stoljeća omjer je bio jedan prema devet.<br><br></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><strong><a href="https://dijalog.hr/vijesti/milanovic-na-facebooku-o-migrantima-hrvatska-granica-sveta-za-nju-se-u-ratu-ginulo/41766/" target="_blank" rel="noopener" title="">Milanović o migrantima: Hrvatska granica je sveta, za nju se u ratu ginulo!</a><br></strong></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><strong><a href="https://dijalog.hr/zanimljivosti/oko-32-milijuna-hrvatskih-iseljenika-zivi-u-svijetu/40912/" target="_blank" rel="noopener" title="">Oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi širom svijeta</a><br></strong></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><strong><a href="https://dijalog.hr/vijesti/migranti-postaju-vecina-u-svicarskoj/32596/" target="_blank" rel="noopener" title="">Migranti postaju većina u Švicarskoj</a><br></strong></p>
</blockquote><p>The post <a href="https://dijalog.hr/zanimljivosti/u-italiji-se-rada-sve-manje-beba-stopa-plodnosti-daleko-od-potrebne/43295/">U Italiji se rađa sve manje beba, stopa plodnosti daleko od potrebne</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://dijalog.hr/zanimljivosti/u-italiji-se-rada-sve-manje-beba-stopa-plodnosti-daleko-od-potrebne/43295/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Tokio će aplikacijom za upoznavanje pokušati zaustaviti pad brakova i nataliteta</title>
		<link>https://dijalog.hr/zanimljivosti/tokio-ce-aplikacijom-za-upoznavanje-pokusati-zaustaviti-pad-brakova-i-nataliteta/42218/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=tokio-ce-aplikacijom-za-upoznavanje-pokusati-zaustaviti-pad-brakova-i-nataliteta</link>
					<comments>https://dijalog.hr/zanimljivosti/tokio-ce-aplikacijom-za-upoznavanje-pokusati-zaustaviti-pad-brakova-i-nataliteta/42218/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Hina]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 23 Mar 2024 10:08:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[brak]]></category>
		<category><![CDATA[dejtanje]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[japan]]></category>
		<category><![CDATA[ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[parovi]]></category>
		<category><![CDATA[samci]]></category>
		<category><![CDATA[tokio]]></category>
		<category><![CDATA[upoznavanje]]></category>
		<category><![CDATA[veza]]></category>
		<category><![CDATA[veze]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://dijalog.hr/?p=42218</guid>

					<description><![CDATA[<p>"Voljela bih isprobati novu aplikaciju", rekla je prije nego što je napustila događaj, a da nije pronašla par.</p>
<p>The post <a href="https://dijalog.hr/zanimljivosti/tokio-ce-aplikacijom-za-upoznavanje-pokusati-zaustaviti-pad-brakova-i-nataliteta/42218/">Tokio će aplikacijom za upoznavanje pokušati zaustaviti pad brakova i nataliteta</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;Na oblačan dan u Tokiju ovog tjedna, tridesetak muškaraca i žena je u grupama po četvero šetalo botaničkim vrtom, sramežljivo razgovarajući dok su tražili tragove u sklopu igre, a možda i životnog partnera.<br><br></p>



<p></p>



<p>Riječ je o sudionicima jednog od mnogobrojnih događaja u svrhu spajanja parova koje vlada japanskog glavnog grada godinama organizira u pokušaju, dosad neuspješnom, da zaustavi smanjenje broja brakova i poroda.<br><br></p>



<p></p>



<p>Nakon što je organizirala zabave i nudila savjete&nbsp;za modu i upoznavanje, metropola s 14 milijuna ljudi se sada nada širem dosegu i boljim rezultatima tako što će najranije ovog proljeća&nbsp;predstaviti aplikaciju za upoznavanje koja koristi umjetnu inteligenciju.<br><br></p>



<p></p>



<p>Aplikacija će potencijalne mladence pitati više od 100 pitanja poput &#8220;Koju vrstu osobe ne podnosiš?&#8221; i &#8220;Je li ti ugodno dijeliti svoje osjećaje s drugima?&#8221;. Zatim će predložiti odgovarajuće osobe koristeći veliku količinu podataka temeljenih na odgovorima 150.000 parova.<br><br></p>



<p></p>



<p>Tokio namjerava provjeravati korisnike intervjuima preko interneta i tražiti certifikate kojima će sudionici dokazivati svoj status samca u sklopu postupka koji Kaori&nbsp;Shiratori, 56-godišnja javna službenica koja je odabrana da sudjeluje na događaju u botaničkom vrtu, smatra ohrabrujućim.<br><br></p>



<p></p>



<p>&#8220;Voljela bih isprobati novu aplikaciju&#8221;, rekla je prije nego što je napustila događaj, a da nije pronašla par.<br><br></p>



<p></p>



<p>&#8220;Pokušala sam skupiti hrabrosti da se obratim tom jednom muškarcu kojeg sam smatrala privlačnim, no svi su požurili k njemu pa nisam imala izgleda&#8221;.<br><br></p>



<p></p>



<p>Tokio, čije bi se stanovništvo trebalo početi smanjivati od 2030., gotovo će udvostručiti svoja izdvajanja za usluge podupiranja braka&nbsp;na 335 milijuna jena (oko 2 milijuna eura) u fiskalnoj godini koja počinje idućeg mjeseca. Glavni grad se aplikacijom za upoznavanje&nbsp;pridružuje lokalnim vlastima poput onima u prefekturama Saitami&nbsp;i Ibarakiju.<br><br></p>



<p></p>



<p>Vlada premijera Fumija Kishide je također prepoznala pad nataliteta kao&nbsp;ključni problem koji je potrebno riješiti ovog desetljeća. Stanovništvo zemlje opada od 2008. kada je doseglo svoj vrhunac.<br><br></p>



<p></p>



<p>Gotovo trećina muškaraca u svojim 50-im godinama u Tokiju nikada nije bila oženjena, a podaci koje je prikupila tvrtka Recruit Holdings pokazuju da 46 posto muškaraca i 30 posto žena u svojim 20-im godinama nikada nije imalo djevojku, odnosno momka.<br><br></p>



<p></p>



<p>Nova aplikacija, koja će biti dostupna onima koji prebivaju, rade ili studiraju u Tokiju, također će tražiti potvrdu o visini dohotka.<br><br></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><a href="https://dijalog.hr/vijesti/hrvatska/hrvati-imaju-jedno-od-najstarijeg-stanovnistva-na-svijetu/33451/"><strong>Hrvati imaju jedno od najstarijeg stanovništva na svijetu</strong></a></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><strong><a href="https://dijalog.hr/zanimljivosti/osijek-pokrenuo-aplikaciju-za-skrb-o-stablima-check-trees/41936/" target="_blank" rel="noopener" title="">Osijek pokrenuo aplikaciju za skrb o stablima “Check Trees”</a></strong></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><strong><a href="https://dijalog.hr/zanimljivosti/finska-sedmu-godinu-zaredom-najsretnija-zemlja-na-svijetu/41753/" target="_blank" rel="noopener" title="">Finska, sedmu godinu zaredom najsretnija zemlja na svijetu</a></strong></p>
</blockquote>



<p><br></p><p>The post <a href="https://dijalog.hr/zanimljivosti/tokio-ce-aplikacijom-za-upoznavanje-pokusati-zaustaviti-pad-brakova-i-nataliteta/42218/">Tokio će aplikacijom za upoznavanje pokušati zaustaviti pad brakova i nataliteta</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://dijalog.hr/zanimljivosti/tokio-ce-aplikacijom-za-upoznavanje-pokusati-zaustaviti-pad-brakova-i-nataliteta/42218/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vukovaru odobreno 2,6 milijuna eura za izgradnju novog dječjeg vrtića</title>
		<link>https://dijalog.hr/vijesti/vukovaru-odobreno-26-milijuna-eura-za-izgradnju-novog-djecjeg-vrtica/40710/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=vukovaru-odobreno-26-milijuna-eura-za-izgradnju-novog-djecjeg-vrtica</link>
					<comments>https://dijalog.hr/vijesti/vukovaru-odobreno-26-milijuna-eura-za-izgradnju-novog-djecjeg-vrtica/40710/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Hina]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 13 Mar 2024 14:57:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[dječji vrtići]]></category>
		<category><![CDATA[ivan penava]]></category>
		<category><![CDATA[mladi]]></category>
		<category><![CDATA[Olajnica]]></category>
		<category><![CDATA[vukovar]]></category>
		<category><![CDATA[život u Vukovaru]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://dijalog.hr/?p=40710</guid>

					<description><![CDATA[<p>Razdoblje provedbe projekta je od 6. ožujka 2024. do 30. lipnja 2026. godine.</p>
<p>The post <a href="https://dijalog.hr/vijesti/vukovaru-odobreno-26-milijuna-eura-za-izgradnju-novog-djecjeg-vrtica/40710/">Vukovaru odobreno 2,6 milijuna eura za izgradnju novog dječjeg vrtića</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p> Grad Vukovar izvijestio je u srijedu kako su povukli više od 2,6 milijuna eura za gradnju i opremanje objekta Dječjeg vrtića 1 Vukovar, što je najviši iznos povučenih sredstava od svih gradova u Hrvatskoj iz drugog poziva „Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.“.<br><br></p>



<p></p>



<p>Novi vrtić gradit će se u gradskom naselju Olajnica, a njime će se povećati kapaciteti za smještaj 248 mališana, odnosno osigurat će se smještaj za dodatnih 10 dnevnih boravaka djece vrtićke dobi te četiri dodatna za djecu jasličke dobi.<br><br></p>



<p></p>



<p>Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava izjavio je da će s izgradnjom potpuno novog objekta u naselju Olajnica za vukovarske mališane biti osiguran moderan prostor kako bi im boravak u vrtiću bio što ugodniji i kvalitetniji.<br><br></p>



<p></p>



<p>“Dvije godine za redom smo najbolji grad u Hrvatskoj u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika u konkurenciji velikih gradova i gradova sjedišta županija, a upravo Dječji vrtić Vukovar 1 nosi titule najboljeg i najljepšeg vrtića“, rekao je Penava.<br><br></p>



<p></p>



<p>Razdoblje provedbe projekta je od 6. ožujka 2024. do 30. lipnja 2026. godine.<br><br></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><strong><a href="https://dijalog.hr/vijesti/milanovic-na-obiljezavanju-dana-hrvatskih-branitelja-vukovara/40203/" target="_blank" rel="noopener" title="">Milanović na obilježavanju Dana hrvatskih branitelja Vukovara</a><br></strong><br></p>
</blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p><strong><a href="https://dijalog.hr/lifestyle/hrvatska-dobila-prvu-ratnu-igricu-o-vukovaru/24963/" target="_blank" rel="noopener" title="">Hrvatska dobila prvu ratnu video igru o Vukovaru</a><br></strong><br></p>
</blockquote><p>The post <a href="https://dijalog.hr/vijesti/vukovaru-odobreno-26-milijuna-eura-za-izgradnju-novog-djecjeg-vrtica/40710/">Vukovaru odobreno 2,6 milijuna eura za izgradnju novog dječjeg vrtića</a> first appeared on <a href="https://dijalog.hr">Dijalog.hr</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://dijalog.hr/vijesti/vukovaru-odobreno-26-milijuna-eura-za-izgradnju-novog-djecjeg-vrtica/40710/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
