Merz o mogućem gubitku teritorija i putu Ukrajine prema EU

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je u ponedjeljak da će Ukrajina možda morati pristati da dijelovi njezina teritorija ostanu izvan njezine kontrole u budućem mirovnom sporazumu s Rusijom, povezujući takve ustupke s izgledima zemlje za pridruživanje Europskoj uniji.

„U jednom trenutku Ukrajina će potpisati sporazum o prekidu vatre; u jednom trenutku, nadajmo se, i mirovni ugovor s Rusijom. Tada bi se moglo dogoditi da dio ukrajinskog teritorija više ne bude ukrajinski”, rekao je Merz u ponedjeljak učenicima gimnazije Carolus-Magnus u Marsbergu, gradu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

„Ako predsjednik (Volodimir) Zelenskij to želi objasniti vlastitom stanovništvu i dobiti većinu za to, za što mu je potreban referendum, tada istodobno mora reći narodu: ‘Otvorio sam vam put u Europu’”, dodao je Merz.

Napredak Kijeva prema pristupanju EU-u blokirao je mađarski nacionalistički premijer Viktor Orban, ali njegov poraz na izborima ranije ovog mjeseca pobudio je nadu da se može krenuti na idući korak.

Ukrajina trenutačno ima status službenog kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

Merz je ipak upozorio da ne treba gajiti velike nade u brzo pristupanje, rekavši da se Ukrajina ne može pridružiti bloku dok je u ratu i da prvo mora ispuniti stroge kriterije, uključujući one koji se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije.

„Zelenskij je imao ideju o pridruživanju EU-u prvog siječnja 2027. godine. To neće ići. Čak ni prvi siječnja 2028. nije realističan”, izjavio je Merz.

Predložio je međukorake poput uloge promatrača za Ukrajinu u institucijama EU-a, za što je rekao da je naišlo na široko odobravanje europskih čelnika na samitu prošlog tjedna na Cipru, kojem je prisustvovao i Zelenskij.

Europska unija je prošlog tjedna odobrila zajam od 90 milijardi eura Ukrajini, što pokriva većinu njezinih potreba do 2027. godine, no blok ostaje podijeljen oko tempa pristupnih pregovora.

Prokazivanjem Ruske podršku Iranu Ukrajina pokušava pridobiti veće simpatije SAD-a

Ukrajina srušila dron blizu granice s Rumunjskom

Orban: ‘Ukrajina je naš neprijatelj’

The post Merz: Ukrajina bi možda mogla izgubiti dio teritorija first appeared on Dijalog.hr.

Tijekom susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Fort de Brégançonu, njegovoj ljetnoj rezidenciji na Azurnoj obali, dvojac je razgovarao o diplomatskim naporima prema kraju rata u Ukrajini, rekao je Merz. 

„Danas se opet moramo nositi s tim pitanjem, uzimajući u obzir da očito neće biti susreta između predsjednika Zelenskija i predsjednika Putina”, kazao je. 

To se „razlikuje od onog što je prošli tjedan dogovoreno između američkog predsjednika Trumpa i predsjednika Putina, dok smo bili u Washingtonu”, rekao je Merz. 

Donald Trump je nakon telefonskog razgovora s ruskim čelnikom početkom prošlog tjedna najavio da je Putin pristao na susret sa Zelenskijem. 

Moskva je nakon toga govorila samo o spremnosti da se prethodni bilateralni mirovni pregovori podignu na višu razinu.

Ukrajina i njezini saveznici optužuju Kremlj za odugovlačenje. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul u ponedjeljak je u Zagrebu rekao da „Putin samo kupuje vrijeme”, također izrazivši sumnju da će se susret sa Zelenskijem i ostvariti. 

„Ako Putin misli da može kupiti vrijeme onda pogrešno kalkulira jer naša podrška neće jenjati”, rekao je njemački šef diplomacije tijekom susreta s hrvatskim kolegom. 

Njemačka ne vjeruje u potpunosti održanom sastanku Trumpa i Putina

Velika Britanija i Njemačka potpisale savez, zajedno razvijaju dalekometno oružje

Trumpove carine od 30 posto prijete EU: Najizloženije Irska i Njemačka

The post Merz prestao vjerovati u susret Putina i Zelenskog first appeared on Dijalog.hr.

Trump je u ponedjeljak najavio slanje oružja Ukrajini te zaprijetio da će uvesti Rusiji carine od 100 posto ako Moskva u roku od 50 dana ne pristane na mirovni dogovor, što je veliki zaokret u Trumpovoj politici proizašao iz njegova nezadovoljstva ponašanjem Moskve.

“Predsjednik Trump i ja smo o tome razgovarali nekoliko puta u posljednjih nekoliko dana. Uvjerio sam ga da će Njemačka igrati aktivnu ulogu”, napisao je Merz na X-u.

Oružje bi uključivalo protuzračne rakete Patriot koje Ukrajina hitno traži kako bi obranila svoje gradove od ruskih zračnih napada. 

“Šaljemo vrhunsko oružje NATO-u, a oni će ga slati Ukrajini”, rekao je Trump.

Isporučeno će oružje platiti europske članice NATO-a.

Merz je već ranije izrazio volju Njemačke da kupi Patriote od SAD-a za Ukrajinu.

Izvješća govore da to uključuje dva sustava.

Norveška bi financirala drugi. Ukrajina je izrazila potrebu za sveukupno 10 sustava.

“Radimo to u našem vlastitom interesu. To će pomoći Ukrajini da se obrani od ruskog terora. Samo ćemo na taj način povećati pritisak na Moskvu da konačne ispregovara mir. U konačnici, pokazujemo da zajedno djelujemo kao partneri u politici sigurnosti”, napisao je Merz na društvenoj mreži.

Prema njegovim riječima, sada se radi na razjašnjavanju detalja te dodaje da je njemačka vlada u kontaktu s partnerima.

Merz: ‘Napadi Rusije nemaju veze s ratom protiv vojnih ciljeva’

Merz: ‘Izrael obavlja prljav posao za cijeli Zapad, imamo posla s terorističkim režimom’

Merz donio Trumpu rodni list njegova djeda i palicu za golf

The post Merz: ‘Sada ćemo povećati pritisak na Moskvu da konačno ispregovara mir’ first appeared on Dijalog.hr.

„Mi smo prošle noći svjedočili najtežim bombardiranjima i raketiranjima od početka rata. To je terorizam uperen protiv civilnih ciljeva. To više nema veze s ratom protiv vojnih ciljeva“, rekao je Merz nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

Na svečanosti obilježavanja 70. godišnjice ulaska Njemačke u NATO Merz je istaknuo kako će njegova „vlada učiniti sve da Bundeswehr postane najjača konvencionalna vojska unutar Europske unije, onako kako se to od nas kao najveće europske ekonomske sile i očekuje“.

Po njegovim riječima, Njemačka će u sljedećim godinama prednjačiti u „pojačavanju stupova NATO-a u Europi“.

Merz je pred okupljenim gostima, među kojima je bio i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, rekao kako je NATO u povijesnim trenucima pokazao odlučnost i zajedništvo.

„Ovaj savez diše punim plućima, živi i nosi našu kolektivnu sigurnost“, rekao je.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius je također najavio jačanje uloge Njemačke unutar NATO-a.

„Ruska agresija na Ukrajinu je definitivno isključila svako propitivanje smisla postojanja NATO-a…i mi ćemo zajednički obraniti svaki pedalj NATO područja“, rekao je njemački ministar obrane.

Njemačka je 6. svibnja 1955., nepunih deset godina nakon kapitulacija nacističke Njemačke, postala 15. članicom NATO-a.

Merz: ‘Izrael obavlja prljav posao za cijeli Zapad, imamo posla s terorističkim režimom’

Merz donio Trumpu rodni list njegova djeda i palicu za golf

Zelenskij putuje u Berlin na sastanak s Merzom

The post Merz: ‘Napadi Rusije nemaju veze s ratom protiv vojnih ciljeva’ first appeared on Dijalog.hr.

U intervjuu za javnu televiziju ZDF, Merz je pojasnio da prema njegovom mišljenju Izrael trenutno radi “prljavi posao” za cijeli Zapad.

“Mogu samo reći da imam puno poštovanje za izraelsku vojsku i za izraelsko vodstvo što imaju hrabrost ovo učiniti”, rekao je, referirajući se na izraelski napad na Iran.

Naglasio je i da bi bilo dobro kad bi iranski režim došao svome kraju.

“Imamo posla s terorističkim režimom, i unutra i vani. Bilo bi dobro kad bi ovaj režim došao kraju”, rekao je njemački čelnik na marginama posljednjeg dana samita G7 u Kanadi.

U isto vrijeme, ponudio je dijelu vlade u Teheranu povratak za pregovarački stol. “I dalje postoji mogućnost da se dio iranske vlade koja je u mogućnosti djelovati vrati pregovaračkom stolu i održi pregovore. Ponuda i dalje stoji”, rekao je Merz.

Odluka je na vladi u Teheranu, rekao je. “A ako nije spremna nastaviti pregovore, Izrael će ići do kraja.”

Merz donio Trumpu rodni list njegova djeda i palicu za golf

Merz: ‘Nema više ograničenja vezanih uz domet oružja koje se šalje Ukrajini’

Merz: ‘Njemačka se mora, kao ni jedna druga zemlja, suzdržavati od otvorene kritike Izraela’

The post Merz: ‘Izrael obavlja prljav posao za cijeli Zapad, imamo posla s terorističkim režimom’ first appeared on Dijalog.hr.

Trumpov djed Friedrich rođen je 1869. u Kallstadtu blizu Meinnheima u tadašnjoj Kraljevini Bavarskoj. U Sjedinjene Države prvi put je došao 1885. i tamo radio više poslova. Američki državljanin postao je 1892. i promijenio ime u Frederick.

Ostvarivši bogatstvo, 1901. vratio se u rodni grad i oženio se Trumpovom bakom Elizabetom, kćeri svog bivšeg susjeda. Kasnije su se zajedno ukrcali na brod za Sjedinjene Države, gdje se potom u New Yorku rodio Trumpov otac Fred.

Frederick je umro 1918., a Elizabeth je poživjela do 1966.

Osim kopije rodnog lista njegova djeda, Merz koji se također ponekad okuša u golfu, strastvenom je golferu Trumpu poklonio i palicu s ugraviranim zastavama Sjedinjenih
Država i Njemačke.

Američki predsjednik zahvalio mu je pilotskom jaknom i kopijom patenta za takozvani leteći stroj pionira zrakoplovstva braće Wright, budući da je njemački kancelar amaterski pilot.

Rukom pisani poziv na otpor Hitleru vraća se francuskoj državi

Spektakl na Hipodromu: Thompson priprema najveći koncert na svijetu – očekuje se pola milijuna ljudi

Norveška uvodi turističku taksu zbog pritiska masovnog turizma

The post Merz donio Trumpu rodni list njegova djeda i palicu za golf first appeared on Dijalog.hr.

Merz će primiti ukrajinskog predsjednika uz vojne počasti u srijedu u podne, objavila je vlada u priopćenju.

“Fokus posjeta bit će njemačka potpora Ukrajini kao i napori da se postigne prekid vatre”, dodaje se.

Ukrajinski i ruski dužnosnici susreli su se ovog mjeseca na prvim izravnim pregovorima otkad je Moskva pokrenula invaziju na svog susjeda 2022., a pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da se zaustavi rat.

No pregovori nisu uspjeli polučiti sporazum o prekidu vatre, a Rusija je tijekom vikenda tri noći zaredom izvela velike zračne napade.

Dok Trump posljednjih mjeseci pokazuje kolebljivu podršku Ukrajini, Njemačka bi mogla igrati sve važniju ulogu kao najveći vojni i financijski podupiratelj zemlje nakon Sjedinjenih Država.

Merz, konzervativac koji je ovog mjeseca preuzeo dužnost, obećao je preuzeti veću vodeću ulogu u osiguravanju podrške Ukrajini od svog prethodnika socijaldemokrata Olafa Scholza.

Posjetio je Ukrajinu s drugim europskim čelnicima nekoliko dana nakon što je postao kancelar, a u ponedjeljak je podržao pravo Ukrajine da lansira napade raketama dugog dometa na ruski teritorij – za razliku od Scholzove oprezne retorike po tom pitanju.

Zelenskij: ‘Ukrajinski vojnici se neće povući s teritorija koje je Rusija anektirala’

Europski čelnici i Zelenskij tvrde da su ruski zahtjevi neprihvatljivi

Trump i Zelenskij čekaju u Istanbulu, još uvijek nema odgovora iz Moskve

The post Zelenskij putuje u Berlin na sastanak s Merzom first appeared on Dijalog.hr.

“Nema više ograničenja vezanih uz domet oružja koje se šalje Ukrajini. Niti od Britanaca, Francuza ili nas”, rekao je Merz za javnu televiziju WDR, dodavši da se Ukrajini mora dozvoliti da uzvrati “napadima na vojnu infrastrukturu na ruskom teritoriju”.

“To znači da se Ukrajina, primjerice, od sada može braniti napadanjem vojnih položaja u Rusiji (…) što nije radila jedno vrijeme, uz nekoliko ranijih izuzetaka. Sada to može”, rekao je njemački kancelar iz redova konzervativaca.

Novi šef njemačke vlade nije, međutim, pojasnio hoće li to imati ikakav učinak na isporuku oružja Berlina Ukrajini u budućnosti, tj. na slanje dalekometnih projektila Taurus.

Prije stupanja na kancelarsku dužnost početkom svibnja, Merz je pokazivao sklonost isporuci tih projektila dometa od više od 500 kilometara. S njima bi Ukrajina mogla gađati u dubinu ruskog teritorija.

Prijašnja vlada pod socijaldemokratom Olafom Scholzom to je odbijala učiniti.

Kremlj je izjavu Merza o odluci niza europskih zemalja da ukinu ograničenja Kijevu na domet raketnih napada na ruski teritorij ocijenio “jako opasnom”.

“Odluke, ako takve odluke zaista budu donesene, apsolutno su u suprotnosti s našim težnjama da postignemo političko rješenje i naporima koji se trenutno ulažu u okviru tog rješenja. To jest, (ovo je) prilično opasna odluka”, rekao je glasnogovrnik Kremlja Dimitrij Peskov.

Njemačka do sada nije Ukrajini isporučila niti jednu vrstu oružja s dometom većim od oko 70 kilometara.

Merz: ‘Njemačka se mora, kao ni jedna druga zemlja, suzdržavati od otvorene kritike Izraela’

Friedrich Merz u drugom krugu izabran za njemačkog kancelara

Merz nije prošao: Prvi put u povijesti Njemačka bez kancelara nakon prvog kruga

The post Merz: ‘Nema više ograničenja vezanih uz domet oružja koje se šalje Ukrajini’ first appeared on Dijalog.hr.

„Civilno stanovništvo do te mjere ugrožavati kao što je to sve češće slučaj posljednjih dana se više ne može opravdavati borbom protiv Hamasa“, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz i dodao, komentirajući slučaj pogibije djece u jednoj školi, kako „više ne razumije s kojim ciljem izraelska vojska trenutačno djeluje u Pojasu Gaze“.

Merz je upozorio vladu Benjamina Netanyahua na to da prijatelji Izraela ne mogu tolerirati sve što Jeruzalem poduzima.

„Izraelska vlada ne bi trebala raditi nešto što u jednom trenutku ne mogu tolerirati ni najveći prijatelji Izraela“, rekao je Merz (Kršćansko-demokratska unija CDU) na jednoj javnoj diskusiji javnog servisa WDR u Berlinu.

Njemački kancelar je rekao kako bi se Njemačka, „više nego bilo koja druga zemlja u svijetu“, trebala suzdržavati od kritike Izraela.

„Njemačka se mora, kao ni jedna druga zemlja, suzdržavati od otvorene kritike Izraela…No kada se pređu određene granice, kada se krši međunarodno pravo, onda se i njemački kancelar mora javiti za riječ“, rekao je Merz.

Njemački kancelar je najavio da će ovog tjedna razgovarati s izraelskim premijerom i upozoriti ga da „ne pretjeruje“ u akcijama protiv Gaze. 

Deseci ljudi su ubijeni ili ranjeni nakon sinoćnjeg izraelskog napada na školu u kojoj su smještene raseljene osobe u Gazi, a humanitarna pomoć pristiže stanovništvu Gaze nedovoljnom brzinom nakon 11 tjedana duge izraelske blokade. 

Friedrich Merz u drugom krugu izabran za njemačkog kancelara

Merz nije prošao: Prvi put u povijesti Njemačka bez kancelara nakon prvog kruga

Friedrich Merz želi da Netanyahua posjeti Njemačku

The post Merz: ‘Njemačka se mora, kao ni jedna druga zemlja, suzdržavati od otvorene kritike Izraela’ first appeared on Dijalog.hr.

Iako (za sada) nisu dobili najveći broj glasova pravi pobjednik njemačkih parlamentarnih izbora je Alternativa za Njemačku (AfD). Dostignutih 20,8 posto glasova točno je dvostruko više nego što su dobili na prošlim parlamentarnim izborima 2021. kada su osvojili 10,39 %.

Njemački birači su odlučili s 49,4 % da žele vladu desne koalicije između AfD-a i Demokršćana (CDU). Međutim, to zasigurno neće dobiti jer je AfD proglašena ekstremno desnom strankom. U nas bi se reklo „stranka opasnih namjera”. Zbog toga će stranka koja je dobila najviše glasova CDU potražiti druge koalicijske partnere.

U pobjedničkom slavlju CDU bilo je podosta gorčine jer su dobili samo 28,6 % glasova, iako su se nadali značajno iznad 30. s obzirom na to da je samo pet stranaka prešlo prag od 5 % raspodjela zastupničkih mjesta išla je u korist CDU koji su dobili 208 mjesta. Kad bi ušli u koaliciju s AfD (osvojili su 152 mjesta) imali bi veliku većinu od 360 mjesta jer u Bundestagu sjedi 630 zastupnika.

Kako se to neće dogoditi šef CDU-a Joachim-Friedrich Martin Josef Merz morat će potražiti druge koalicijske partnere. Najizgledniji su Socijaldemokrati (SPD) koji su dobili 120 zastupnička mjesta. To bi bilo taman dostatno za parlamentarnu većinu od 328 zastupnika. Problem socijalista, pa onda i Merzov, je što su doživjeli najgori poraz od osnutka.

A osnovani su još u svibnju 1875. Znači jako duga povijest i jako težak poraz. S obzirom na to prirodno bi bilo da SPD ode u opoziciju i u narednim godinama odluči što će sam sa sobom. Trenutačno stranačko vodstvo očigledno vodi stranku u propast. Za sada je jedina žrtva Olaf Scholz iako je sasvim sigurno da će njegovim stopama krenuti i predsjednik SPD-a Matthias Miersch, te kopredsjednici Lars Klingbeil i Saskia Esken.

Njemački socijalisti su, kao i u ostatku Europe, izgubljeni u vremenu i prostoru. Nakon ove izborne katastrofe prije svega im treba vremena da se priberu i odluče hoće li još više ulijevo (ako je to uopće moguće) ili će se vratiti prema centru. Ono što im zasigurno ne treba je da ostanu na vlasti.

Ovakav SPD ne treba ni budućem kancelaru Merzu. No kako navodno nema drugog izbora morat će s njima. Problem je što će crno-crvena koalicija (tako draga opcija Angele Merkel) donijeti samo dodane probleme, bez da će riješiti ijedan postojeći. Potpuna je nepoznanica kakvu će politiku zastupati potpuno razbijeni SPD. To će prije svega ovisiti o novom stranačkom vodstvu. Merzov problem je što niti zna tko će doći na čelo SPD-a niti postoje naznake kad bi se to moglo dogoditi.

Po Merza najbolja opcija bila bi da SPD preuzme Boris Pistorius, još uvijek aktualni ministar obrane. s obzirom na to da je Pistorius najpopularniji član SPD-a u njemačkoj javnosti u nekim strankama bi to bilo više nego dovoljno. Međutim, SPD zadnjih desetak godina ne funkcionira tako. Za barem polovicu članova Pistorius je previše desno. Njima je i „jadan” Scholz bio previše desno. Otud i njegovi problemi da donese iole težu odluku s obzirom na to da ga stranka skoro ni u čemu nije podržavala.

Osim u zelenoj tranziciji gdje je SPD uz rame Zelenim. Činjenica da takva suluda zelena politika, ne samo Njemačke već i EU, uništava njemačku industriju (prije svega automobilsku) nije im odveć bila važna. Da nije Angela Merkel pogasila sve nuklearke oni bi. Pa sad većinu električne energije Njemačka dobiva iz vrlo ekoloških termoelektrana na ugljen.

Takav potpuno nefunkcionalan SPD potpuno će onemogućiti rad koalicije. U teškim vremenima koja zahtijevaju brze i odlučne poteze. Sada već bivša Semafor koalicija (socijalisti-liberali-zeleni) teško se nosila s problemima protekle tri godine. A ti su bili ništa prema onima koji dolaze. Stoga je za očekivati da Merzova koalicijska crno-crvena vlada neće dugo opstati. A onda ili pokušaj formiranja neke nove koalicije (pitanje s kim) ili novi prijevremeni izbori. Na kojima će AfD proći još bolje.

U ovakvim okolnostima AfD može samo rasti. Svaki novi teroristički napad doda im poneki promil među biračima. Povrh toga crno-crvena vlada bit će nefunkcionalna pa će se problemi samo gomilati.

Popularnosti AfD-a zasigurno će pomoći i činjenica da je crno-crvena koalicija (tzv. velika) najveća moguća prevara birača. Birači CDU-a i CSU-a zasigurno nisu glasali da SPD ostane na vlasti. Glasači će pitaju zašto uopće izlaziti na glasanje kad na kraju na vlasti ostanu s jedne strane CDU a s druge SPD. Angela Merkel je od četiri vlade čak tri formirala kao veliku koaliciju.

Iako Njemačka u to doba nije bila ni u kakvoj velikoj krizi. No njoj je tako bilo lakše jer nije imala opoziciju. Rezultat? Jačanje ekstremne desnice i ljevice. Posljedično, sad kad je Njemačka stvarno u dubokoj krizi velika koalicija neće biti dobro prihvaćena. Pa će još koji postotak dosadašnjih glasača demokršćana odlučiti glasati za Alternativu.

Nije ni CDU bez problema. Odluka Merza da formira veliku koaliciju izazvat će burnu reakciju Washingtona. I ne samo Elona Muska. AfD ima potporu Bijele kuće što je potpuno jasno pojasnio potpredsjednik JD Vance u govoru na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji 14. veljače. Isključivanje AfD-a neće dobro sjesti Bijeloj kući.

Povrh toga Merz zna da ni on sam nije omiljen u Washingtonu. Merz je izabran za predsjednika CDU-a u prosincu 2021., kad se Joe Biden već udomaćio u Bijeloj kući. Trump se činio kao prošlost koja se neće ponoviti. Za vrijeme dok je bio izvan politike, jer ga je Merkel praktički izbacila iz stranke, Merz se bavio poduzetništvom. Tako je od 2016. do 2020. bio predsjednik nadzornog odbora BlackRock Germany. BlackRock je investicijski fond sa sjedištem u New Yorku. U njegovom vlasništvu je 6,7 posto Walt Disney Company, najveće utvrde woke/DEI kulture u Sjedinjenim Državama pa time i u svijetu.

BlackRock ima i 7,97 % vlasništva u Comcast Corporation, medijskom konglomeratu koji je vlasnik i televizijske kuće NBC. Njihov program MSNBC (trebao bi biti posvećen vijestima) zadnjih deset godina ne bavi se ničim drugim do blaćenjem Donalda Trumpa.

Kao i CNN. Koji je u vlasništvu Warner Bros. Discoveryja. Ne slučajno BlackRock ima 6,74 % udjela u Warner Bros. Discoveryju. I tako dalje. Gdje god je woke/DEI kultura tu je BlackRock. Desni mediji BlackRock označavaju kao „woke capitalism”.

Od prvog dana u Bijeloj kući predsjednik Trump je krenuo razgrađivati woke/DEI kulturu. U njegovoj predizbornoj kampanji woke/DEI uvršten je među četiri najveća američka problema, uz ilegalnu imigraciju, inflaciju i neodrživi javni dug.

Ono što se krajem 2021. godine činilo blagoslovom sad je prokletstvo. Friedrich Merz ima odlične veze sa Sjedinjenim Državama. Jedini je problem što je to krivi dio Amerike. Zbog toga zasigurno neće biti rado viđen gost u Bijeloj kući. Merz je toga itekako svjestan pa je već počeo davati izjave kako će Sjedinjene Države uništiti NATO te da se Europa mora osamostaliti. A donedavno je upravo Merz bio najveći zagovaratelj bliske suradnje EU i SAD-a.

Njemački izbori: Kako održati status quo?

Pala Njemačka vlada

Njemačka policija zbog useljenika će objavljivati nacionalnost počinitelja

The post Čeka li Njemačku još dublja kriza? first appeared on Dijalog.hr.