U prigodnom govoru na stadionu NK Dinara premijer Andrej Plenković rekao je kako je prošlo 30 godina od Oluje, a još su živa sjećanja na te dane ponosa i slave, 30 godina otkako se Hrvatska oslobodila i osigurala svoju budućnost.

„Svake se godine ovdje u Kninu okupljamo s istim osjećajima, ponosom na pobjedu, zahvalnošću prema braniteljima i pijetetom prema poginulima. Ali danas na ovu obljetnicu najveće hrvatske pobjede ne dolazimo samo da bi smo se prisjetili. Dolazimo da bi smo potvrdili što nam Oluja znači, na što nas obvezuje i čemu nas uči”, poručio je premijer.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako je pobjeda u Oluji jedna od najsjajnijih epizoda hrvatske povijesti, a Hrvatska tu pobjedu mora trajno pamtiti, braniti i temeljiti svoju budućnost na vrijednostima slobode, demokracije i dostojanstva.

Naglasio je kako svaku obljetnicu Oluje treba početi izražavanjem iskrene i trajne zahvalnosti hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, s posebnim poštovanjem za obitelji poginulih i nestalih. “Bez njihove žrtve, ali i bez političkog vodstva doraslog povijesnom trenutku, pitanje je kako bismo danas živjeli”, dodao je.

Umjesto predsjednika Republike Zorana Milanovića govor je održao njegov izaslanik umirovljeni general pukovnik Marijan Mareković, ratni zapovjednik iz Oluje, koji je naglasio odlučnost u očuvanju mira stabilnosti i sigurnost hrvatskih građana.

“Danas kada obilježavamo 30. obljetnicu veličanstvene VRO Oluja s dubokim poštovanjem prisjećamo se naših suboraca koji su položili svoje živote u toj presudnoj bici, ali i svih naših junaka Domovinskog rata koji su dali ono najvrjednije svoje živote za slobodu i neovisnost naše domovine”, istaknuo je Mareković.

U sklopu letačkog programa nad Kninom je nastupila akrobatska skupina Krila Oluje, a simbolično su proletjeli i borbeni avioni Rafalei. Potom su Hrvatska vojska i policija uzvanicima demonstrirali svoje sposobnosti.

Godišnjica Oluje svake se godine obilježava 5. kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine. Preostala područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, Hrvatskoj su vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998. godine.

The post Knin obilježio 30. obljetnicu Oluje uz poruke ponosa, zahvalnosti i sjećanja first appeared on Dijalog.hr.

“Neka ovaj Dan neovisnosti ne bude samo svečani podsjetnik na ono što je bilo, već snažan poziv na zajedničko djelovanje – za Hrvatsku kakvu želimo ostaviti svojoj djeci, za državu čiji će građani uvijek živjeti sigurno i dostojanstveno, ponosno i slobodno”, kazao je Jandroković na početku sjednice.

Naglasio je da neovisnost, sloboda i demokracija nipošto nisu nešto što se podrazumijeva, te da je to itekako važno imati na umu, osobito danas dok svjedočimo četvrtoj godini ruske agresije na Ukrajinu i novoj eskalaciji na Bliskom istoku.

“Globalna je sigurnost bitno krhkija nego li smo to mogli zamisliti prije svega nekoliko godina. Udari na demokratske vrijednosti, izazovi i krize množe se, višeslojni su i često međupovezani, s dalekosežnim posljedicama po mnoga društva. U takvom je kontekstu presudno da Hrvatsku očuvamo stabilnom, sigurnom i što otpornijom – na sve ugroze”, poručio je.

Pritom , dodao je, od donositelja odluka, kao i od svih koji se bave javnom djelatnošću, očekuje se posvećenost svekolikom boljitku naših građana. ”Očekuje se da ulažemo u jačanje institucija i preduvjeta za nove gospodarske iskorake, u modernizaciju infrastrukture, u obrazovanje, zdravstvo te, naročito, u obranu i sigurnost. Da ustrajno štitimo nacionalne interese i čuvamo ono što nas čini posebnima – naš sveukupni identitet: jezik, kulturu, povijest, tradiciju, kao i vrijednosti na kojima počiva moderna hrvatska država”.

Prisjetivši se povijesne Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske donesene u Hrvatskome saboru prije 34 godine kojom je pokrenut postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ i postupak za međunarodno priznavanje, Jandroković je istaknuo i da je Hrvatska u tri i pol desetljeća samostalnosti ostvarila sve strateške ciljeve koje si je zacrtala i da ju to danas čini bitno snažnijom te geopolitički relevantnijom državom i partnerom unutar međunarodnih savezništava kojih je dio..

Zahvalio je također zastupnicima prvog saziva Hrvatskog sabora na političkoj odlučnosti i hrabrosti koju su pokazivali u krucijalnim trenucima stvaranja naše države, onima koji su Hrvatsku tada vodili, na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, svima koji su ju branili, za nju dali živote, kao i njihovim obiteljima.

„Domovinski rat bio je i ostaje temelj naše slobode, ali na temeljima se ne zaustavlja – na njima se gradi”, poručio je Jandorković u povodu današnjeg spomendana, 25. lipnja, Dana neovisnosti Republike Hrvatske.

The post Jandroković čestitao Dan neovisnosti: Hrvatska je ostvarila sve strateške ciljeve i danas je geopolitički relevantnija država first appeared on Dijalog.hr.

Toga je dana, u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici, Sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom SFRJ, podsjetio je Jandroković na svečanoj sjednici na kojoj su bili i članovi Vlade na čelu s premijerom, ne i svi zastupnici, 30-ak ih nije došlo.

Naglasio je kako je spomenuta odluka bila „jedna od onih koje će postaviti temelje i odrediti budućnost suverene i demokratske Republike Hrvatske“.

Istaknuo je i kako moderne hrvatske države ne bi bilo bez hrabrosti i požrtvovnosti svih koji su stali u njenu obranu, branitelja, vojnika i policajaca, kao i njihovih obitelji.

Jandroković podsjeća i kako je u tim presudnim trenucima Hrvatska imala političko vodstvo koje je bilo sposobno usmjeriti ju ka slobodi i samostalnosti. „Unatoč izuzetno turbulentnom geopolitičkom kovitlacu toga vremena, zato smo na njih toliko ponosni“, rekao je.

U Ininoj zgradi zbog sigurnosnih razloga

Podsjetio je i da je Sabor povijesnu odluku o hrvatskoj neovisnosti donio izvan svoje zgrade na Trgu svetog Marka zbog sigurnosnih razloga. Naime, dan prije, 7. listopada, na dan isteka tromjesečnog moratorija na primjenu Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske, zrakoplovi agresorske JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore.

“Cilj im je bio jasan: eliminirati naše državno vodstvo, a sve kako bi se onemogućila uspješna obrana Hrvatske i, posljedično, njena neovisnost i samostalnost“, rekao je Jandroković i podsjetio kako je u tome napadu poginuo jedan, a ranjeno četvoro građana Zagreba.

Ne možemo isključiti ratni sukob širih razmjera

Predsjednik Sabora referirao se i na sadašnje prilike u svijetu, kazavši da je „svijet danas ponovno na prekretnici“ i da „ni izbliza ne možemo isključiti mogućnost pogubnog ratnog sukoba širih razmjera“.

“U tako krhkom i nepredvidivom svijetu jako je važno znati svoje mjesto. Znati s kim si i na kojoj si strani“, rekao je i naveo da je Hrvatska svoje strateške odabire odavno napravila, da smo „nedvojbeno dio zapadnog civilizacijskog kruga“.

“Pripadamo demokratskim državama koje poštuju međunarodne institucije i međunarodno pravo, koje dijele vrijednosti mira, slobode, višestranačja, vladavine prava i zaštite temeljnih ljudskih prava. Već 15 godina članica smo NATO-a, a ulaskom u schengenski prostor i europodručje potpuno je zaokružen naš proces integracije u Europsku uniju“, kazao je Jandroković.

Napomenuo je da ti odabiri nisu slučajni, da su rezultat povijesnih iskustava i naše vlastite volje i da oni sa sobom donose prava, ali i obveze.

“U svijetu koji se neprestano usložnjava, predanost našim vrijednostima i savezništvima pitanje je od vitalne važnosti i nacionalnog interesa“, istaknuo je napominjući da je za „zemlju smještenu na vrlo bremenitom i trusnom prostoru, važno da iza sebe ima snažne saveznike“.

“To se ostvaruje i partnerskom pouzdanošću i spremnošću na solidarnost“, kazao je Jandroković.

Slanje nekoliko časnika u Njemačku simbolička gesta

Naglasio je kako bi „slanje nekoliko hrvatskih časnika u Njemačku bila simbolička gesta pomoći koja nema nikakve veze sa slanjem naših vojnika u Ukrajinu“.

“Pritom, volio bih da oni koji dvoje o takvoj simboličnoj potpori razmisle. I da se zapitaju: što ako sutra nama zatreba saveznička pomoć? Hoćemo li moći računati na potporu, ako smo ju uskratili kada je trebalo“, rekao je predsjednik Sabora ističući kako zbog toga „ne smijemo poslati poruku da smo partner kojeg zanimaju samo pogodnosti pripadanja nekoj skupini, a ne i zajedničke obveze“.

“Za mene nema dvojbe: uskrata pomoći i solidarnosti ne bi smio biti hrvatski put“, poručio je i izrazio uvjerenje da su mnogi u Hrvatskoj svjesni gdje nas eventualna nedosljednost te politička i sigurnosna lutanja mogu odvesti.

 “Odgovorni političari to prepoznaju. Oni moraju biti dorasli trenutku, koliko god osjetljiv on bio“, naglasio je.

Poziv mladima da se uključe u politički život

Osvrnuo se i na činjenicu da slika koju građani imaju o političarima nije dobra, te poručio kako oni koji se bave politikom ne smiju, bez puno otpora prihvatiti tu kolektivnu stigmu.

Poručio je i da treba snažno podržati borbu protiv korupcije i svih vrsta kriminala, ali da to ne treba raditi kroz politikantska nadmudrivanja već kroz istinsko jačanje institucija i afirmaciju njihove neovisnosti.

Imao je i poruku za mlade da politika nije nečastan posao, iako ga se takvim želi prikazati. „Politika daje mogućnost mijenjanja društva nabolje. Zato mlade pozivam da se što više uključe u politički život“, rekao je predsjednik Sabora.

Prije svečane sjednice, Jandroković je predvodio izaslanstvo Hrvatskoga sabora te na Gradskom groblju Mirogoju položio vijence i upalio svijeće kod spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid boli”, Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

The post Sabor obilježio svoj Dan – 8. listopada 1991. održana najznačajnija sjednica u povijesti first appeared on Dijalog.hr.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u ponedjeljak je otvorilo predmet protiv predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića jer je na utakmicu hrvatske nogometne reprezentacije u Berlin, na koju je putovao Vladinim zrakoplovom, poveo i sina.

“Dobio sam poziv predsjednika UEFA-e, uobičajena praksa je da se pozove političke predstavnike. Svaki put se išlo službenim avionom, moje postupanje nije odstupalo”, kazao je Jandroković novinarima u Hrvatskom saboru.

Pritom se referirao na svjetsko nogometno prvenstvo u Katru 2022. te je istaknuo da su predsjednik Vlade i Republike i on išli sa svojim obiteljima, no Povjerenstvo tada nije otvorilo ikakve postupke.

“Postupao sam identično onome što je bila praksa na svjetskom prvenstvu u Katru jer to tada nije bilo dovedeno u pitanje”, istaknuo je predsjednik Sabora.

Pritom je naglasio da je i u najavi dolaska naveo da s njim ide njegov maloljetni sin.

Upitao je i kako predsjednica Povjerenstva otvara postupak sada, a prije nisu otvoreni postupci, dodavši da je njegovo mišljenje da za to nema razloga.

“Stvoren je dojam u startu o mojoj krivnji”, ustvrdio je Jandroković.

Plenković želi treći mandat na čelu hrvatske Vlade, odbacuje EU pozicije

Z1 i STV kažnjeni zbog govora mržnje u Bujici

Za izbor novih ustavnih sudaca potrebna dvotrećinska većina u Saboru

The post Jandroković o korištenju vladinog aviona: ‘Postupao sam kao i u Katru 2022.’ first appeared on Dijalog.hr.

Dakle, u Berlin na utakmicu Hrvatska-Španjolska vladinim zrakoplovom otputovali su predsjednik Sabora Gordan Jandroković sa svojim mlađim sinom, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ministar turizma i sporta Tonči Glavina sa suradnicima. Putovanje su proglašeno službenim, na poziv.

Naravno da nismo dobili podrobnije podatke o tome tko je ovu, inače raznorodnu delegaciju, zvao u Njemačku (inače se uobičajilo da se jedino na finala ovakvih natjecanja pozivaju državnici zemalja sudionica završne utakmice), o čemu će tamo članovi delegacije razgovarati i s kim, zašto će se razgovarati sada a nije se moglo mjesec dana prije ili mjesec dana kasnije od Eura, tko to na „službene sastanke” vodi djecu…

Niz pitanja može se nastaviti, ali što god pitali i kakve god odgovore dobili svima je jasno: jedini razlog odlaska delegacije važnih funkcionara parlamenta i vlade u Njemačku, kako god se opravdavali, jest gledanje nogometne utakmice hrvatske reprezentacije na državni račun. Sve ostalo je dim i magla.

Pa kada smo to ustanovili da je bila riječ o privatnom izletu, valja postaviti još jedan set pitanja. Može li se za privatni posjet državnih dužnosnika jednom javnom događaju (u zemlji ili inozemstvu, svejedno) koristiti vladin, znači državni zrakoplov?

Je li dovoljno bilo samo proglasiti da delegacija u tijeku Eura „službeno” leti u Njemačku da bi besplatno koristila državni resurs za svoje privatne potrebe?

Kako se već mjesecima zna kada će se odigrati utakmice grupne faze Eura, to su dotična gospoda mogla „službeno” poletjeti za Berlin i redovitom linijom Croatia Airlinesa, da ne govorimo da su svojim novcima mogli platiti i let i noćenje u Berlinu i sve druge troškove uključujući i ulaznicu (koju su sigurno dobili na dar od dragih im nogometaša).

Sve bi se to, naravno, moglo da živimo u nekoj od skandinavskih država gdje pljušte ostavke i kada se u žurbi službenom karticom plati nekakav privatni račun od 10 ili manje eura.

Ali živimo u Hrvatskoj gdje i oni koji se zaklinju u svoju zemlju, često i preko granica dobrog ukusa, ne skanjuju se da se ogrebu na račun iste te voljene države. I k tome sve to prikazuju kao državnički posao, toliko važan da na put povedu i dijete.

Navodno su sport i politika odvojeni. Posebno FIFA i UEFA inzistiraju na svojoj autonomnosti i na načelu da se politika se ne smije miješati u odlučivanje o izboru dužnosnika nacionalnih organizacija, njihovih članica.

Autonomnost FIFA-e i njene europske podružnice UEFA-e, međutim, često se zlorabila i zlorabi za financijske malverzacije vodećih dužnosnika ovih organizacija, ali je njihova moć takva da praktički, pozivajući se na ovo načelo kada im odgovara, djeluju kao države u državama.

A da je tanka granica između „odvojenosti” sporta i politike pokazuju brojni primjeri iz prošlosti kada su se ove organizacije pravile slijepe na političko upletanje u nogometne poslove, dakako kad im je to odgovaralo.

Zadnji takav primjer je blagonaklon stav (okretanje pogleda na drugu stranu) predsjednika UEFA-e Aleksandra Čeferina na višegodišnje upravljanje Fudbalskim savezom Srbije od strane Vučićevog režima.

No, kako god bilo, važno je podcrtati da nogometne organizacije, od klubova pa do svjetske federacije, spadaju u privatnu sferu. Čak i hrvatska nogometna reprezentacija, kao i sve nogometne reprezentacije ovog svijeta, spada u privatnu sferu jer je riječ o momčadi pod okriljem Hrvatskog nogometnog saveza, organizacije koja je statutom i drugim aktima odvojena od države.

Dakle, Europsko prvenstvo u nogometu, bez obzira na to što je riječ o javnom događaju, privatni je a ne državni događaj, koliko god prije početka utakmica svirale državne himne ili tijekom natjecanja trajao nacionalni zanos navijača.

A to drugim riječima znači da nije opravdano u oblatni državnog interesa skrivati niti jedan privatni trošak ili interes državnih dužnosnika kada putuju gledati utakmice Eura, koliko god se njima ili neupućenim građanima činilo da je to „normalno”.

Jer nije normalno ni moralno, a najmanje politički mudro, ponovit ću još jednom, svoj privatni interes da gledaš jednu nogometnu utakmicu pravdati državnim interesima odnosno potrebama. I onda sve to financirati novcima poreznih obveznika.


To nisu državni poslovi, to je – korupcija. Ni više ni manje.

Španjolska s 3-0 porazila Hrvatsku u prvoj utakmici Eura u Berlinu

Tamburaški sastav Garavi ima navijački bećarac za Euro 2024.

Hrvatski ‘navijački show’ uoči susreta ‘Vatrenih’ i ‘Furije’ u Berlinu

The post Kako političari koriste Europsko prvenstvo u nogometu za privatne interese umotane u državničke boje first appeared on Dijalog.hr.

Predsjednik Hrvatskog sabora, kao i predsjednik Vlade čestitali su građanima Dan državnosti te u izjavi novinarima podsjetili na događaje od prije 34 godine, 30. svibnja 1990., kada je konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor, kao i na događaje koji su uslijedili, odnosno agresije na Hrvatsku, te uputili zahvalu prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i hrvatskim braniteljima na slobodi koju su ostvarili za hrvatski narod.

Od tada pa do danas, rekao je Jandroković, Hrvatska je prošla proces međunarodne afirmacije, čvrsto se integrirala u euroatlantske integracije članstvom u schengenskom prostor i eurozoni, odnosno, kako je istaknuo, ostvarili smo sve velike ciljeve koje smo kao zadatak dobili od hrvatskog naroda.

“Danas je zadaća svih onih koji upravljaju državom, koji se bave javnim poslovima, učiniti sve kako bi hrvatski narod, hrvatski građani, živjeli u sigurnosti, u stabilnosti, kako bi rastao životni standard hrvatskih građana, kako bi se unaprijedilo i naše pravosuđe i zdravstvo, kako bi Hrvati bolje živjeli”, naglasio je.

Imamo još dosta posla, svijet se jako primijenio u 34 godine, postao je neizvjesniji, nesigurniji, i stoga, napomenuo je predsjednik Sabora, Hrvatska mora biti snažna, čvrsta, sigurna država, koja jamči dobar i kvalitetan život svojim državljanima.

Premijer Plenković naglasio je da je Dan državnosti najvažniji blagdan, dan “koji otjelovljuje višestoljetne težnje hrvatskoga naroda za svojom državom, simbolično na dan kada je konstituiran prvi višestranački Sabor u demokraciji, u suvremenoj Hrvatskoj, koji je bio preteča svih drugih važnih dana i odluka”.

U ovih nešto više od tri desetljeća hrvatske slobode i samostalnosti, dodao je Plenković, prošli smo kao narod zaista velik i trnovit put, put oslobađanja hrvatskih okupiranih područja u obrambenom, ali i pobjedničkom Domovinskom ratu, put stvaranja institucija, kreiranja tržišnoga gospodarstva i međunarodnog pozicioniranja Hrvatske te njezine afirmacije “koju zaokružujemo upravo u ovim godinama kada naša generacija ima odgovornost da upravlja Hrvatskom na temelju povjerenja hrvatskoga naroda”.

“Zato je važno da kao mlad narod, u smislu međunarodnoga priznanja, obilježavamo svoje važne dane koji svima, a osobito mladima generacijama šalju poruku o svom identitetu, državi, kulturi, baštini, povijesti i naslijeđu. Zato želim da svi zajedno u budućnosti, a osobito u ovom novom sazivu Sabora i radu Vlade, učinimo napore za još snažnije hrvatskog gospodarstvo, otpornije, agilnije, u ovako zahtjevnim međunarodnim okolnostima”, dodao je.

Za više očuvanja socijalne kohezije, naglasio je premijer, za iskazivanje solidarnosti i pomoći onima koji su najranjiviji u društvu te da steknemo jednu novu razinu demokratske kulture u zemlji.

“Kako i priliči državi koja je ostvarila sve svoje strateške ciljeve i koja je vječno zahvalna hrvatskim braniteljima, a posebno vizionaru državniku, prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu”, naglasio je.

Sretan Dan državnosti!

Svečani program Hrvatske vojske povodom Dana državnosti u četiri grada

Hrvatska vojska – Stanje i potrebe OSRH

The post Obilježavanje Dana državnosti: Zahvala hrvatskim braniteljima i dr. Franji Tuđmanu first appeared on Dijalog.hr.

Prije Puljkovih, sjećamo se Marije Selak Raspudić i Nine Raspudića koji su 2020. ušli u Sabor, te se nadaju ponovnom izboru 17. travnja.

Osim njih, u politici su se našli i bračni par Aras, Tereza Ganza Aras i Davor Aras, dok su se neka braća i sestre također istaknuli u politici, kao što su Granići i Kerumovi.

Granići, Kerumovi, Škoro…

Mate i Goran Granić, te Željko Kerum i Nevenka Bečić, svojim su prisustvom u politici ostavili svojevrsni pečat, dok su Miroslav Škoro i Vesna Vučemilović bili dio istog saborskog saziva, iako su se politički razdvojili nakon sukoba u Domovinskom pokretu.

Među obiteljskim vezama u politici su i oni koji nisu u krvnom srodstvu, poput Arsena Bauka i Danice Baričević, te Gordana Jandrokovića i Zorana Milanovića, čiji su obiteljski odnosi vezani ne samo politički, već i obiteljski. “Tonči Baričević, Daničin suprug, moj je drugi rođak, naše none Mikica i Stana su sestre, a naša djeca su treći rođaci”, rekao je Bauk.

Inače, Gordan Jandroković je oženio Sonju čiji je otac Ante predsjednikov ujak.

Plenković: Ovaj hoće biti premijer, a neće ići u utakmicu – znači da je kukavica!

Milanović: Program HDZ-a kao da je pisala umjetna inteligencija s IQ 90

DIP-u predano više lista manjinaca, među njima i nadugovječniji Radin

The post Bračni parovi i rodbina u hrvatskoj politici first appeared on Dijalog.hr.

“Dok predsjednik Republike Hrvatske i SDP ne samo da potiču kaos i sukobe, već pokazuju i očito nepoštivanje zakona naše zemlje, želim naglasiti sljedeće…”, piše Jandroković u objavi na Facebooku te objašnjava da “biti strastven znači imati energiju i biti predan svojim uvjerenjima”, a biti “razborit znači imati sposobnost promišljanja, suradnje i donošenja najboljih odluka”. 

Samo sjedinjujući te osobine možemo postići pozitivne promjene i napredak u društvu, istaknuo je.

Ono što trenutno gledamo od strane predsjednika Republike i SDP-a, ocjenjuje, “jest ostrašćeno, ali nije razborito ni korisno već može proizvesti nestabilnost i ozbiljne društvene podjele”.

Zato čuvajmo ono što smo stvorili u ove 34 godine – demokraciju, ustavni poredak i pravnu državu. Očito je da te vrijednosti više ne možemo uzimati zdravo za gotovo, poručuje Jandroković u objavi.

Milanović: Nisam u stranci niti ću biti, okupljam koaliciju za treću republiku

Grbin: Naša koalicija ‘Rijeke pravde’ dolaze nakon 17. travnja!

Parlamentarni izbori i troškovi: Po listi i kandidatu 200 tisuća eura

The post Jandroković: Ono što rade Predsjednik Republike i SDP-a nije ni razborito ni korisno first appeared on Dijalog.hr.

Za koaliciju u kojoj je oko SDP-a okupljeno 11 stranaka, rekao je da s jedne strane imaju Katarinu Peović koja je protiv privatnog vlasništva, a s druge Fokus koji je poduzetnički orijentiran.

Dalija Orešković, HSS i Reformisti su stranke od jednog čovjeka, a Centar od dvoje – bračnog para Puljak, kazao je Jandroković u četvetak nakon raspuštanja Sabora u emisiji Hrvatskog radija “S Markova trga”.

Oporba ne nudi građanima ni jednu ekonomsku mjeru

Jandroković je ustvrdio da nije od oporbe čuo nijednu ekonomsku mjeru koju nudi hrvatskim građanima. “Nisam čuo ništa osim vikanja ‘dosta je’, nemaju nikakvog sadržaja. HDZ ima sadržajno bogat program”, kazao je.

Poručio je da je iznimno važno imati političku stabilnost koju HDZ nudi kad se gleda globalno okruženje, od kriza i ratova oko nas.

Vezano uz datum izbora, koji je predsjednik Zoran Milanović najavio objaviti u petak, Jandroković je rekao da nije važno kad će objaviti datum već da je Sabor danas raspušten pa počinju teći rokovi.

HDZ-u je, poručio je Jandroković svejedno kada će izbori biti, spremni su na prvi termin u travnju, ali i na zadnji 12. svibnja kako bi preuzeli odgovornost i za iduće četiri godine.

Podiže se spremnost stranke za političke bitke 

Odgovorio je da će početak predizborne kampanje definirati sukladno predsjednikovoj odluci o raspisivanju izbora, no već se podiže spremnost stranke za političke bitke, dok je s druge strane, kaže, široka raznorodna koalicija bez konkretnih prijedloga te može osvojiti tek 60-ak mandata.

Također je odbacio oporbene tvrdnje da je Sabor servis Vlade, rekavši kako je uloga parlamenta definirana Ustavom te da vladajuća većina svoje politike usklađuje i vodi zajedno sa Vladom kroz političke stranke koje čine vladajuću većinu.

Upitan za moguće postizborne partneri, Jandroković je rekao kako bi željeli formirati parlamentarnu većinu s postojećim partnerima, kao što je bila protekla, iznimno stabilna, iako samo “s jednom rukom više (77)”, ali bez ijedne krizne situacije.

Odbacio je mogućnost HDZ-ovog koaliranja s Domovinskim pokretom.

Od predsjednika nije očekivao bilo što lijepo

U svezi s odnosima s predsjednikom Republike, Jandroković je iznio kronologiju, rekavši da su oni bili dosta narušeni i dodao kako nije ni očekivao da će “bilo što lijepo i pozitivno reći, ne samo o Saboru, nego i o bilo čemu drugom”.

Upitan planira li u slučaju HDZ-ove pobjede ponovno biti na čelu parlamenta, rekao je da su prvo na redu izbori, za koje će se dobro pripremiti, a potom će razgovarati o mogućim funkcijama.

Predsjednik Sabora rekao je da je doneseno puno zakona na dobrobit hrvatskim građanima te da mu je bila čast u dva mandata, sedam godina, biti na toj odgovornoj i zahtjevnoj dužnosti.

Odbacio je optužbe da nije u dnevni red uvrštavao oporbene prijedloge, navevši da ih je bilo 57, uz istražna povjerenstva i interpelacije.

Izrazio je nezadovoljstvo zloporabom instrumenta povrede Poslovnika naglasivši da ga je potrebno, redefinirati, odnosno mijenjati, jer je oko 99 posto opomena zastupnicima izrečeno baš zbog toga.

Plenković: Milanovićeve izjave projekcija su njega samoga na druge

Predsjednik će u petak objaviti datum parlamentarnih izbora

The post Jandroković: Nisam čuo ništa od oporbe osim vikanja first appeared on Dijalog.hr.

„Ako je netko kvisling, onda je to Plenković koji je postavljen tu da odradi Agrokor, Plin za cent, da odradi za strane sile, za Ameriku i Rusiju“, izjavio je i dodao kako onaj tko nikad nije bio na vlasti „ne da ne može biti kvisling, izdajica, ne može biti ništa“.

Baš ste dobro rekli, jer stvarno ste ništa, uzvratio mu je Jandroković.

Bojan Glavašević (NZ) dodaje da se iz HDZ-ovih redova često implicira riječ izdajica.

Kad iz te stranke broje krvna zrnca, govore o srboljubnim srcima, riječ izdajica nije upotrijebljena, ali je implicirana, objasnio je i dodao kako krasti od Hrvatske znači izdati je, „možda ne u doslovnom smislu zakona, ali u duhu svakako“.

HDZ: Uveli ste govor mržnje, Orešković je prorok apokalipse

HDZ je oporbene kolege prozvao da su u hrvatski javni prostor uveli govor mržnje, a Daliju Orešković da je postala „prorok apokalipse“.

Nismo stvarali državu zato da u njoj hodamo pognute glave zbog Andreja Plenkovića i njegova HDZ-a, izjavila je ta zastupnica, zazivajući izbore i tvrdeći da su oni koji mrze ovu zemlju, HDZ i njegov premijer.

Vi se Bogu molite da budu što kasnije, jer ne znate tko će vas primiti na listu, SDP ili Možemo, jer sami ne možete, rekla joj je Marija Jelkovac (HDZ), dodavši da za nju sigurno neće glasovati hrvatski branitelji koje je nazvala karcinomom društva.

„Vas i 99 posto zastupnika HDZ-a ne bi bilo nigdje da niste članovi pravomoćno osuđene bande HDZ-a“, uzvratio joj je Beljak.

Vi ste bukači i sijači govora mržnje koji radikaliziraju hrvatsko društvo, uzvraća oporbenim kolegama Andro Krstulović Opara (HDZ).

U jednom trenutku dio lijeve oporbe, osim Socijaldemokrata, napustio je sabornicu, što je komentirao Milan Vrkljan (PH).

Ovi koji su izašli nisu podržali pomoć Ukrajini, Zakon o hrvatskom jeziku i izbor Ivana Turudića jer je Njemačkoj izručio dva pripadnika zloglasne Udbe, Perkovića i Mustača, rekao je.

HDZ-ov Mažar tvrdi: U Saboru smo vidjeli krah oporbe

Sabor odbio oporbeni prijedlog za raspuštanje – protiv 78 zastupnika, 59 za!

The post U Saboru prštale međusobne optužbe HDZ-a i oporbe, spominjali se kvislinzi, Udba, marionete… first appeared on Dijalog.hr.