U godini u kojoj se obilježava 130 godina od svečana otvorenja zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, HNK je također otvorio vrata svoje nove, suvremene kazališne pozornice HNK2. 

“Novo kazalište bit će dom  Drame, Opere i Baleta te će evocirati sjajnu i slavnu prošlost naših umjetnika te hrvatske kulture, jezika i identiteta”, rekao je premijer Plenković. 

“Ova investicija označila je jednu prekretnicu za sve vas koji ste godinama sanjali drugu scenu, a za nas je bila prigoda da Zagrebu poklonimo jedan kulturni dragulj”, naglasio je,

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako se u vremenu dominacije digitalnih sadržaja, prostor za raspravu o kazalištu i umjetnosti sve više sužava, ali da unatoč tome u Zagrebu i dalje postoji velik broj ljudi koji vjeruju u snagu i važnost kulture.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao je kako je druga scena HNK-a važna ne samo za kulturnu politiku grada, već i za Gradsku upravu, jer predstavlja važan korak u revitalizaciji cijelog tog dijela Zagreba.

Intendantica HNK-a Iva Hraste Sočo naglasila je kako se nada da će nova scena postati mjesto uzbudljivih kazališnih istraživanja, hrabrih ideja te prostor utjehe, empatije i katarze.

“Po prvi put u povijesti HNK-a sve faze stvaranja kazališne predstave, od ideje do izvedbe, povezane su u jedan živi organizam koji stvara i diše umjetnost”, poručila je. 

“Kazalište zaista živi tek kad se susretne s publikom“, dodala je intendantica Hraste Sočo.

HNK2 obećanje je budućnosti, zalog svim predstavama koje će se ovdje odigrati, publici koja tek treba doći i pričama koje čekaju da budu ispričane neke već danas, neke sutra, a neke možda tek za 130 godina, naglasila je.

“Slava umjetnosti 2.0” redatelja Dolenčića

Program “Slava umjetnosti 2.0” režirao je Krešimir Dolenčić, koji uz dramaturga Dinu Pešuta potpisuje i scenarij izvedbe, dok je orkestrom ravnao dirigent Ivan Josip Skender.

Na otvorenju je izveden ulomak iz opere “Nikola Šubić Zrinjski” Ivana pl. Zajca, koja je također izvedena i na povijesnom otvorenju matičnog kazališta te je izveden i ulomak suvremene hrvatske opere “Judita” Frane Paraća prema epu oca hrvatske književnosti Marka Marulića.

Baletni ansambl izveo je dio baleta “Gospoda Glembajevi” u koreografiji Lea Mujića po drami Miroslava Krleže. 

Prva premijera nakon otvorenja bit će kultni mjuzikl “Cabaret”, koji je na programu 14. i 15. studenoga. Režira ga Leo Mujić, a u njemu sudjeluju sva tri ansambla HNK. 

Nova scena HNK2 ima oko 320 mjesta s pomičnim tribinama, no kada se zatvori orkestralna rupa, kazalište može primiti oko 350 osoba. 

Također na novoj kazališnoj sceni 72 elektromotora pokreću više od 400 sajli i lančanica te ima 52 ‘cuga’ na kojima vise kulise i reflektori. Ugrađeno je i 555 reflektora, 92 zvučnika te 123 mikrofona.

Publika je otvorenje  HNK2 mogla pratiti i preko televizije te preko velikog videozida koji je bio postavljen ispred nove scene. 

Otvorenju su nazočili i ministri Branko Bačić, Irena Hrstić, Radovan Fuchs te Nataša Mikuš Žigman, zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet, a izaslanik predsjednika Republike bio je Zdravko Zima. 

Osijek ugostio svjetsku premijeru filma ‘260 dana’

Milanović na otvorenju Velikog egipatskog muzeja u Kairu uz svjetske čelnike

Dokumentarni film ‘Sokol – Nezaustavljiv kao sudbina’ prvi je hrvatski film kojim je AI-om oživljen lik stvarnog heroja

The post Otvoren HNK2, na svečanosti sudjelovao i Plenković first appeared on Dijalog.hr.

Intendantica riječkoga HNK-a Dubravka Vrgoč istaknula je da ta pozornica 140 godina pamti nastupe nekih od najvećih hrvatskih i svjetskih umjetnika, njihove umjetničke iskaze, aplauze koji su dobili, njihove  treme prije nastupa, njihova uzbuđenja i njihova najveća dostignuća. „Gledalište pamti izglede stotine tisuća vaših sugrađana koji su sjedili na mjestima na kojima danas vi sjedite, gledatelje različitih generacija, različitih interesa i različitih očekivanja, one kojima je kazalište bila zabava, utjeha, prostor zajedništva ili sklonište“, rekla je.

 „I koliko god se tijekom svih tih godina promijenili društveni imperativi i umjetnički trendovi, kazalište je uvijek ostalo sigurno mjesto, ono u kojem se ocrtava i grad i svijet kojem kazalište pripada“, dodala je. 

Podsjetila je na povijest kazališta, od otvaranja 1885. nakon čega su slijedile promjene imena – Komunalno kazalište, pa Teatro Verdi i Narodno kazalište s Hrvatskom dramom, Talijanskom dramom te Operom i Baletom osnovano 1945. godine. 1953. kazalište dobiva novo ime po Ivanu pl. Zajcu 1991., 1991. dobiva status nacionalnog kazališta, a 1994. godine svoj današnji naziv – HNK Ivana pl. Zajca.  

 “Vjerujem u riječko kazalište čija je uloga prosvjetiteljska. Vjerujem u solidarnost svih građana koji preuzimaju uloge gledatelja kako bi se veselili svakom umjetničkom izazovu s ove pozornice i time našu svakodnevicu učinili podnošljivijom”, istaknula je Vrgoč.

Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić ustvrdila je da je HNK Zajc godinama oblikovao kulturu i postao dio identiteta grada. Za nas Riječane je ovo više od građevine, to je mjesto gdje su se generacije Riječana smijale, plakale, pjevale, uživale, zaljubljivale i sanjarile. 

“No, baš nikad nije izostala strast umjetnika da prenesu poruku i publike da je primi. Kazalište nas uči da su kultura i umjetnost iznad dnevnih politika i prolaznih podjela. Ono je mjesto susreta, dijaloga i zajedništva u vremenu u kojem to rijetko tko drugi to čini”, navela je Rinčić.

Primorsko- goranski župan Ivica Lukanović rekao je da su, osim zgrade kazališta, izuzetno važni ljudi koji su u njoj stvarali kulturu. Napomenuo je i da se od mladosti nadahnjivao knjigom Radmile Matejčić „Kako čitati grad“, u kojoj i riječki HNK ima istaknuto mjesto. „Postalo je još bolje kad sam shvatio da u Zagrebu ima ista ovakva, dvostruko veća zgrada, ali da je riječka ljepša i skladnija”, ocijenio je župan.  

U koncertnoj izvedbi opere “Nabucco” nastupili su Robert Kolar, Kristina Kolar, Stefany Findrik, Bože Jurić Pešić, Luka Ortar i drugi, uz pratnju Riječkog simfonijskog orkestra i Riječkog opernog zbora.

U NSK-u predstavljena monografija ‘Incunabula Croatica’

Pet godina nakon potresa obnovljena župa sv. Jurja u Maloj Gorici

U Splitu otvorena izložba ‘Vlaho Bukovac i Split’

The post Riječka zgrada HNK-a obilježava 140. godišnjicu first appeared on Dijalog.hr.

U predstavi sudjeluju svi umjetnički ansambli riječkog HNK-a – Hrvatska drama, Talijanska drama, Opera i Balet te Riječki simfonijski orkestar.

U glavnim ulogama će alternirati Damir Kedžo, koji je nastupio na premijeri, i Neven Stipčić kao Tony, Katarina Margaretić i Lucija Jelušić Šimatović kao Maria, Franka Batelić Ćorluka i Elena Brumini kao Anita, Ivan Čuić i Deni Sanković kao Bernardo te Devin Juraj i Dorian Stipčić kao Riff. 

Uz redatelja i koreografa Lea Mujića, u autorskom timu predstave su dramaturg i asistent redatelja  Bálint Rauscher, scenografi Stefano Katunar i Aleksandra Ana Buković, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović i oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek.

Iz riječkog HNK su istaknuli da je riječ o prvoj riječkoj produkciji mjuzikla neprolazne popularnosti, koji donosi intenzivne emocije i snažne, i danas vrlo aktualne, teme, s veličanstvenom glazbom.

Autori Arthur Laurents, Leonard Bernstein, Stephen Sondheim i Jerome Robbins su mjuzikl stvorili 1957.,  a  režiji Roberta Wisea i Jerome Robbinsa adaptiran je u poznati i nagrađivani film 1961.  te ponovno 2021. u režiji Stevena Spielberga.

Inspiriran je Shakespeareovom pričom o Romeu i Juliji, mlade zaljubljenike Tonyja i Mariju smješta na u njujorški Upper West Side 1950-ih godina, a kao zavađene obitelji suprotstavljene su dvije zaraćene tinejdžerske njujorške bande, portorikanski Jetsi i bjelački Sharksi. 

Glavni junak Tony, bivši član Jetsa, zaljubljuje se u Mariju, sestru vođe Sharksa. Dok njihova ljubav cvjeta, napetosti među bandama eskaliraju, što dovodi do tragičnog sukoba koji završava slomljenim srcem i gubitkom voljene osobe.

Mjuzikl će 17. lipnja biti izveden na Ljetnoj pozornici u Opatiji, a 20. i 21. lipnja ponovno u riječkom HNK. 

Stranger Things dobitnik prestižne nagrade Tony

Jandroković izrazio sućut obitelji Dedić: ‘On je publiku naviknuo na visoke standarde’

Preminuo jedan od najpoznatijih hrvatskih skladatelja Matija Dedić

The post Mjuzikl ‘Priča sa Zapadne strane’ premijerno izveden u HNK-u u Rijeci first appeared on Dijalog.hr.

Predstava “Godine” temelji se na istoimenom romanu francuske književnice Annie Ernaux, dobitnice Nobelove nagrade za književnost, a riječ je o slojevitoj autobiografskoj prozi koja kroz osobnu naraciju zahvaća šezdeset godina kulturne, društvene i političke povijesti Francuske i Europe. Djelo se ističe promišljanjima o promjenama identiteta, ulozi žene, obiteljskim odnosima i kolektivnoj memoriji. 

Tena Štivičić, ravnateljica Drame HNK-a i dramska spisateljica, otkrila je kako je odluku da predstavu “Godine” dovede u HNK donijela nakon što ju je pogledala u Londonu.

“To je jedna od onih predstava koje vam ostanu kao pamtljivo životno iskustvo. Željela sam da ono što sam ja doživjela pokušamo ostvariti i na daskama HNK-a”, rekla je.

Štivičić je također istaknula kako smatra da Ernauxina djela značajno pridonose afirmaciji ženskog iskustva kao ravnopravne teme u umjetnosti. U adaptaciji su, osim romana “Godine”, korišteni mali dijelovi iz autoričinih drugih djela kao što su “Djevojačke uspomene”, “Događaj” i “Samo strast”.

Glavna urednica izdavačke kuće OceanMore, Gordana Farkaš Sfeci, osvrnula se na Ernauxinu poziciju u francuskom društvu.

“Ona je izazvala kontroverze jer njezini čvrsti politički stavovi, s izraženim aktivističkim i ljevičarskim elementima, nisu uvijek bili prihvaćeni. Konzervativni krugovi često su umanjivali vrijednost njezina djela,” istaknula je.

Dodala je kako je upravo roman “Godine” bio prvi naslov Ernaux koji su odlučili objaviti jer su smatrali da je to najbolji način da domaća publika upozna autoricu.

“Svi rođeni između 1940-ih i 1970-ih mogu se identificirati s ovim djelom”, zaključila je, dodavši kako Ernaux prikazuje i dobre i loše strane francuskog društva na suptilan i vjerodostojan način.

Novinarka Mirjana Rakić naglasila je širinu vremenskog okvira koji roman obuhvaća.

“To su isječci iz života, vi stvarate sliku osobe koja piše, ali i društva kroz 60 godina. Te godine su bile ključne ne samo za Francusku, nego za čitavu Europu,” kazala je.

Posebno je izdvojila autoričinu dosljednu borbu za socijalnu pravdu i refleksiju o budućnosti u kojoj Ernaux priznaje nesigurnost oko onoga što ostavlja budućim generacijama.

U predstavi koja će se premijerno izvesti u petak, glume Ksenija Marinković, Jadranka Đokić, Daria Lorenci Flatz, Iva Mihalić i gošća Lana Meniga. 

Zagrebački Music Festival ugostit će Maceo Plexa, Parov Stelara, te Bajagu i Instruktore

Priprema se dugometražni igrani film o Miši Kovaču

Roman ‘Koraci’ dobitnik je ovogišnje nagrade ‘Mato Lovrak’

The post Održan ‘Kazališni doručak’ na temu društvenih promjena i uloge žene first appeared on Dijalog.hr.

Predstava temeljena na istoimenoj slikovnici Damira Martinovića govori o prijateljstvu magarčića Olija i maslina na jednom mediteranskom otoku. Oli pomaže maslinama u razdoblju suše donoseći vodu iz čarobnog izvora. Masline su mu pak pomogle u ostvarenju njegova sna, plivanju s kitovima. Svi zajedno na kraju predstave djeci prenose poruku da ona mogu učiniti svijet boljim i ljepšim mjestom.

Dramaturški su Martinovićev tekst obradili sam autor, Ivanka Mazurkijević i Leda Festini Jensen, a redatelji su Mrle i Festini Jensen.

Autor scenografije i kostimografije je Saša Hess, a videa Branimir Štivić i Ivan Marušić Klif. Svjetlo je oblikovao Dalibor Fugošić. Predstava je puna pjesama i plesa, skladatelji su Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević a koreograf Paolo Mangiola.

U premijernoj izvedbi u ulozi magarčića Olija nastupio je Edi Ćelić, masline su na sceni oživjele Jelena Lopatić, Ana Marija Brđanović i Romina Tonković, a u ostalim ulogama su Aleksandra Stojaković Olenjuk, Petar Baljak i Mario Jovev.

Slikovnica Martinovića Mrleta “Magarčić i kit” objavljena je u izdanju glazbene knjižare Rockmark, s ilustracijama slovenskog umjetnika Mihe F. Kalana. Osim u obliku slikovnice i kazališne predstave, “Magarčić i kit” objavljen je i kao glazbeni album Mrleta i Ivanke Mazurkijević.  

Damir Martinović Mrle je glazbenik najpoznatiji po djelovanju u bendu Let3, a posljednjih godina se afirmirao i kao autor dječjih slikovnica koje spajaju glazbu, priču i ilustraciju u jedinstveno multimedijalno iskustvo.

U suradnji s Ivankom Mazurkijević i drugim umjetnicima, stvorio je projekte poput “Kišni razdraganci” – slikovnicu s CD-om dječjih pjesama. Projekt je prepoznat i unutar glazbene scene, te nagrađen Porinom u kategoriji “Najbolji album za djecu”.

Zoran Milanović primio autore knjige ‘Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu

Predstavljen novi roman ‘Ulica Marthe Argerich’ Ante Zlatka Stolice

Objavljen program nove sezone Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog

The post Predstava za djecu ‘Magarčić i kit’ premijerno izvedena u riječkom HNK-u first appeared on Dijalog.hr.

Riječ je o velikoj europskoj koprodukciji s Fondazione Festival Pucciniano, Fondazione Teatro Regio di Parma, Fondazione Lirico Sinfonica Petruzzelli e Teatri di Bari i Nacionalnom operom Bukurešt.

Predstava je najavljena kao veliki ovosezonski operni događaj u Rijeci, operna priča iznimne glazbene ljepote o lijepoj i zavodljivoj Manon Lescaut, koja strastveno voli mladoga Des Grieuxa s jedne, a novac i bogatstvo s druge strane, podijeljena između ljubavi prema mladom vitezu i udobnosti koje nudi stari Geronte.

Manon Lescaut, je praizvedena 1893. u Torinu, a mladenačko je Puccinijevo djelo, nastalo prema istoimenome romanu Abbé Prévosta iz 1731. godine.

U vrijeme praizvedbe autoru je donijela veliku slavu, aktualna je i danas pa se zadržala na svjetskim opernim pozornicama i pripada najljepšim djelima operne literature.

S nacionalnom opernom prvakinjom Kristinom Kolar će u naslovnoj ulozi alternirati Alessandra di Giorgio.

Uz Kristinu Kolar, uloge u riječkoj verziji tumače Robert Kolar i Jure Počkaj u alternaciji (Lescaut), Bože Jurić Pešić i Davide Piaggio u alternaciji (Des Grieux), Luka Ortar u alternaciji sa Slavkom Sekulićem (Geronte), Marko Fortunato / Sergej Kiselev (Edmondo), Dario Dugandžić (Vlasnik taverne), Ena Lešić Jovanović / Ivana Miletić (Pjevačica), Marijan Padavić (Učitelj plesa), Lovro Matešin (Narednik streličara), Krešimir Škunca (Fenjeraš) i Saša Matovina (Mornarički kapetan).

Koreograf je Gheorghe Iancu, a video potpisuje Matteo Letizi,

Reprizne su izvedbe na programu 29. i 31. ožujka te 2. i 4. travnja.

Dodijeljena nagrada za najbolju predstavu na 18. Gumbekovim danima

Dodijeljena nagrada za najbolju predstavu na 18. Gumbekovim danima

33. izdanje Muzičkog biennala Zagreb otvara praizvedba baletnog projekta ‘Prekinute veze’

The post HNK Rijeka ugostila premijerno izdanje opere ‘Manon Lescaut first appeared on Dijalog.hr.

“Glazba je zvonka radost, u njoj sve počinje i završava. Volite glazbu i budite joj uvijek vjerni” poručila je operna pjevačica Gertruda Munitić, dobitnica nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje u operi. Nagradu joj je uručio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uručila je nagradu za svekoliko umjetničkog djelovanja u drami glumici Heleni Buljan. 

“Sretna sam što me moj životni put odveo prema glumi te što sam odabrala poziv koji mi je u životu donio toliko lijepih trenutaka uzbuđenja i ljubavi, koji me je uveo u beskrajni svijet igre i mašte”, izjavila je Buljan. 

Nagrade u drami, operi i plesu

Najboljom dramskom predstavom u cjelini proglašena je predstava “Ekvinocijo” u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji 75. Dubrovačkih ljetnih igara, a Dolenčić je za istu predstavu dobio i nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje u drami.

Dolenčić je također dobio nagradu za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje u operi, za režiju opere “Figarov pir” W. A. Mozarta te produkciji HNK Osijek.

Također, glumci predstave “Ekvinocijo” Zrinka Cvitešić i Goran Višnjić odnijeli su nagrade za glavnu žensku i mušku ulogu u drami. 

Ljubomir Kerekeš dobio je nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu, a Helena Minić Matanić za najbolju žensku sporednu ulogu u predstavi  “Slučaj vlastite pogibelji”. 

Nagradu za mušku ulogu za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina u drami dobio je Matej Đurđević, a za žensku Ružica Maurus.

Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju opernu predstavu u cjelini pripala je predstavi “Rigoletto” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Piera Francesca Maestrinija i produkciji HNK Zagreb. 

U području opere, nagradu za najbolju mušku ulogu ostvario je Goran Jurić za ulogu Wotana u operi “Rajnino zlato” u režiji Dražena Siriščevića i produkciji HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, a najbolju žensku ulogu osvojila je Diana Haller za ulogu Giovanne Seymour u operi “Anna Bolena” koju je ona režirala, a također je u produkciji HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.

Nagradu za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina u operi dobio je Franko Klisović.

Najboljom plesnom predstavom u cjelini proglašen je “House Bolero”u koreografiji Mateja Kejžara i u produkciji Studija za suvremeni ples. 

Najbolju mušku ulogu u plesu odnio je Šimun Stankov za predstavu “Arbyte 2.0” autora Šimuna Stankova, Une Štalcar Furač i Espija Tomičića/ Arbajt kolektiv u produkciji Umjetničke organizacije Škvadra, a Alexandra Madsen za žensku ulogu u predstavi “Paralelne kampanje” u produkciji Masa Dance Company i koprodukciji s Plesnim centrom Tala.

Madsen je također dobila nagradu za najbolje koreografsko ostvarenje za istu predstavu. 

“Bajka sva od šećera” najbolja u kategoriji lutkarskih predstava i/ili predstava za djecu

U kategoriji lutkarskih predstava i/ili predstava za djecu i mlade kao najbolja predstava proglašena je “Bajka sva od šećera” u režiji Sare Lustig i koprodukciji Kazališta Virovitica i Gradskog kazališta “Joza Ivakić” Vinkovci. 

Gordan Marijanović ostvario je najbolje muško glumačko ostvarenje u toj kategoriji s ulogom Vraga u predstavi “Postolar i vrag”, a Lana Meniga za ulogu Lene u predstavi “Možeš biti sve što želiš”. 

Nagrada za najbolju kazališnu scenografiju dobio je Stefan Katunar za predstavu za djecu i mlade “Šuma Striborova” u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji kazališta “Žar ptica” , a za kostimografiju Tea Bašić Erceg u operi “Figarov pir” W. A. Mozarta u režiji Krešimira Dolenčića u produkciji HNK Osijek. 

Nagradu za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti osvojio je oblikovatelj svjetla Aleksandar Saša Mondecar  u dokumentarnoj predstavi “Tesla – puni krug” Kazališta Tvornica lutaka iz Zagreba. 

Radi uspjeha sportaša na olimpijskim i paraolimpijskim igrama ove sportske godine, sportaši su bili pozvani da zajedno s umjetnicima dodjele nagrade. 

Voditelji  dodijele 32. Nagrada hrvatskog glumišta bili su glumica Mila Elegović te sportski novinar Ivan Dorian Molnar.

The post U nedjelju u HNK dodijeljene Nagrade hrvatskog glumišta za 2024. first appeared on Dijalog.hr.

“Sezona koja je pred nama prikazat će, uz reprizne uspješnice u drami, operi i baletu, 11 premijernih naslova koji su osmišljeni sukladno zadanoj misiji HNK-a u Zagrebu, balansirajući između klasičnih i suvremenih te hrvatskih i svjetskih naslova u sve tri umjetničke cjeline”, rekla je intendantica Iva Hraste Sočo.

Dramsku sezonu otvorit će premijera “Kralja Gordogana” Radovana Ivšića u režiji Renea Medvešeka, “neobičan, poetski tekst koji govori o samodopadnoj agresiji vlasti, spajajući motive iz antičke tragedije i narodne priče”, najavila je dramatičarka Tena Štivičić, koja je 10. lipnja postala nova ravnateljica Drame HNK, kazavši da je ta pozicija za nju “dobrodošao izazov”.

Najavila je i premijere predstava “Zastave”, “kapitalnog djela hrvatske književnosti” Miroslava Krleže u režiji Ivana Planinića, kao i “Zločina i kazne” u režiji Jerneja Lorencija u suradnji s Dinom Pešutom.

Dodala je da će se održati još jedna premijera suvremenoga dramskoga teksta, no zasad nije objavila detalje.

Operni program obuhvaća premijeru “Judite” Frana Paraća, kojom će ravnati Ivan Josip Skender, a režirati Snježana Banović. Nakon toga slijedi “Werther” Julesa Masseneta, kao rezultat koprodukcije s kazalištem Carlo Felice iz Genove, u režiji Dantea Ferrettija i pod ravnanjem Piera Giorgia Morandija.

Treća operna premijera bit će “Rusalka” Antonína Dvořáka kojom će dirigirati Srba Dinić, u režiji Caterine Panti Liberovici.

Iznenađenje sezone je “mala” premijera predstave “Gita i skriveni svijet”, nastale u suradnji s Malom scenom, namijenjene djeci, najavila je ravnateljica Opere Željka Barišić Pulig.

Drugo izdanje Opera Zagreb festivala, koje se lani održalo u lipnju, ove će se godine održati od 9. do 21. rujna, te uključuje pet izvedbi na velikoj pozornici HNK, najavila je Barišić Pulig. Tom će prilikom nastupiti i Narodno pozorište u Beogradu koje će izvesti Verdijevu operu “Simone Boccanegra”, istaknula je.

Baletnu sezonu otvara Baletni gala koncert Roberta Bollea i drugih međunarodnih gostiju. Slijede predstava “Žar ptica / Petruška” Stravinskoga, za čiju su koreografiju i režiju zaslužni Maša Kolar i Edward Clug, a dirigenti su Valentin Egel i Vjekoslav Babić.

U koprodukciji s Muzičkim biennalom Zagreb bit će postavljen balet “Prekinute veze”, a treća je na redu izvedba baleta “Carmen” i “Arležanka” Rolanda Petita, koje je taj koreograf kreirao na glazbu Georgesa Bizeta.

Prije mjesec dana osmišljen je Baletni studio, kako bi se potaknulo na veću proizvodnju hrvatskog baleta, a voditelj studija bit će Tomislav Petranović, najavila je intendantica Iva Hraste Sočo. 

Predstavljene su i nove stolice osmišljene u suradnji s Hrvatskim društvom dizajnera, koje će se od iduće sezone nalaziti u ložama.

HNK Ivana pl. Zajca najavljuje Festival Riječke ljetne noći za ljeto 2024.

Prvi samostalni koncert u Hrvatskoj – Avril Lavigne nastupila u Puli

Kultni plesni podij iz ‘Groznice subotnje večeri’ prodan za 317.000 dolara

The post HNK u nadolazećoj sezoni časti gledatelje novim bogatim programom first appeared on Dijalog.hr.

“Mjera za mjeru” praizvedena je 1604. godine u Londonu i smatra se jednim od najintrigantnijih Shakespeareovih djela. Balansirajući između tragedije i komedije autor u ovome djelu postavlja niz pitanja o moralu, korupciji, vlasti, žrtvovanju, mjeri kojom mjerimo i prosuđujemo i sebe i druge.

Ovom predstavom, ističu iz kazališta, Plazibat nastavlja istraživati prostor između kazališta i filma, suigre između objektivne stvarnosti i subjektivnog osjećaja.

“Uz glavnu liniju radnje koja ostaje Shakespeareova i koja se bavi pitanjima moći, nasilja i pravde, dramaturški i izvedbeno smo razvijali liniju pozadinskih priča sporednih likova komada, i to u prvom redu ženskih likova”, rekao je redatelj u povodu premijere.

Naime, kada je drama pisana, žene su mogle biti označene u društvu samo kao djevice, supruge i udovice, a kad to nisu onda preostaje samo da su lake žene. Ili časne sestre, kao glavna junakinja Isabella, dodao je.

“Dali smo glasove tim ženama i zanimalo nas je što imaju reći o svojim društvenim pozicijama i pravima, a posebno o braku kao ekonomskoj transakciji kako je postavljen kod Shakespearea u ovom komadu”, istaknuo je Plazibat, kojega zanima što se događa kada stvarnost 21. stoljeća uđe u Shakespearea kroz sporedne likove i na koji način izvedba postaje kazališno i društveno samosvjesnom.

U predstavi glume Goran Grgić (Vojvoda), Olga Pakalović (Isabella), Dean Krivačić (Angelo), Ivan Colarić (Lucio), Filip Vidović (Claudio), Siniša Popović (Escalus), Lana Barić (Madam Overdone), Iva Jerković Oreški (Giulietta), Luca Anić (Mariana), Slavko Juraga (Tamničar), Dušan Bućan (Bernadin), Silvio Vovk (Pompej), Marin Stević (Lakat), Marin Klišmanić (Pjena), Jelena Perčin (Silvia), Iva Mihalić (Katarina) i Tesa Litvan (Bianca).

Ova je predstava, dodaje se u priopćenju, drska interpretacija u kojoj se kombiniraju originalni tekst i glumačke improvizacije te koja istovremeno može nasmijati i prestrašiti, uzbuditi i naljutiti. “Ovo je predstava koja prelazi iz pučke komedije u ozbiljan društveni komentar, izvedba koja propituje kako se moć nerijetko prelama nad naivnim mladićima i ženama koje traže svoj prostor emancipacije”, poručuju iz kazališta.

Dramaturginja predstave je Ivana Vuković, scenografkinja Tea Truta, kostimografkinja Petra Pavičić, a skladatelj Damir Šimunović. Za scenski pokret zadužen je Damir Klemenić, a oblikovateljica svjetla je Vesna Kolarec.

Kazalište Ulysses otvara 24. sezonu premijerom “Prosjačke opere” na Brijunima

Hrvatski film ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’ osvojio Zlatnu palmu u Cannesu

Dramaturginja i spisateljica Tena Štivičić nova je ravnateljica Drame HNK u Zagrebu

The post Kraj dramske sezone u HNK-u uz Shakespearea: ‘Mjera za mjeru’ first appeared on Dijalog.hr.

U Upravi osječkog HNK navode da su nedovoljno ozbiljno procijenivši težinu optužbi koje se Prohiću stavljaju na teret, angažirali ga kao redatelja opere Bedricha Smetane “Prodana nevjesta”.

Prohić je, prema pisanju medija, u više navrata prijavljivan za psihičko i spolno uznemiravanje studentica na  zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, te je bio i suspendiran. Studenti s, zbog njegovog ponašanja, organizirali i prosvjed.

“Uvidjevši ozbiljnost iznesenih optužbi izvještavamo javnost kako smo raskinuli suradnički odnos s redateljem Prohićem, a HNK u Osijeku ostaje mjesto nulte tolerancije na bilo koji oblik nasilja”, istaknuo je intendant osječkog HNK-a Vladimir Ham.

Premijera predstave “Prodana nevjesta” će se svakako terminski pomaknuti, ali će ostati u sklopu ove kazališne sezone. Kada će se održati i s kojom autorskom ekipom, to ćemo naknadno objaviti, izjavio je Ham za Hinu.

“Odlučni u tome da nastavimo obogaćivati kulturnu ponudu u regiji raznovrsnim programima, a potaknuti izvrsnim odjekom predstava koje nudimo našoj publici te bilježeći nezapamćenu posjećenosti, ustrajat ćemo na izvrsnosti i poticajnom radnom okruženju”, poručuju iz Uprave osječkog HNK-a.

ZagrebDox kreće ‘punom parom’ : Svjetski dokumentarci za prvi dan festivala

‘Muzeji i STEAM?!’ – Glavna tema 29. Edukativne muzejske akcije

Rekviziterka “Rust” kriva za smrt snimateljice

The post Publika se mora strpjeti – premijeru ‘Prodane nevjeste’ osječkog HNK-a odgodila suradnja s Prohićem first appeared on Dijalog.hr.