Ugovor s jugoistočnom Azijom je šansa za izvoz

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u petak kako pristupanje Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji donosi velike mogućnosti hrvatskim tvrtkama za izvoz na nova tržišta.
Oporba pritom napominje da Hrvatska nema diplomatske kadrove u tom dijelu svijeta.

”Hrvatska može iskoristiti vlastitu stručnost u sektorima kao što su održivi razvoj, tehnologija, turizam ili infrastruktura. To bi pomoglo državama jugoistočne Azije u njihovim izazovima, s obzirom na ubrzanu urbanizaciju gradova i rast potražnje za visokokvalitetnom robom i uslugama.
To nudi ogromne mogućnosti za hrvatske tvrtke”, rekao je Grlić Radman u Hrvatskom saboru.

Zastupnici raspravljaju o pristupanju Hrvatske Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji.
Ugovor je nastao na Baliju 1976. godine, a izmjene i dopune otvorile su mogućnost pristupa i državama izvan spomenute regije.
Do sada se pridružilo oko 60 država, uključujući većinu država Europske unije.

Jugoistočna Azija jedno je od najbržih rastućih i strateški najvažnijih svjetskih tržišta, ustvrdio je ministar.
Hrvatska pristupanjem Ugovoru dobiva priliku za jačanje trgovinske suradnje.

”Ukupna razmjena Hrvatske sa zemljama ASEAN-a (Savez država jugoistočne Azije) u 2025. godini iznosila je 344 milijuna dolara. 238 milijuna je uvoz, a 106 milijuna izvoz, no postoji tendencija rasta”, kazao je.

Zastupnica HDZ-a Jasna Vojnić složila se da je jugoistočna Azija regija koja donosi brojne konkretne prilike za gospodarstvenike.
”I tu Hrvatska ima interesa. Naše tvrtke traže nova tržišta, naša logistika i luke traže nove pravce, naša znanost i obrazovanje traže međunarodne partnere.
Ovaj Ugovor otvara vrata tom prostoru”, poručila je.

SDP podržava pristupanje Ugovoru, kazala je zastupnica Sanja Bježančević.
”Jugoistočna Azija je regija iznimne gospodarske dinamike, s velikim tržištem, rastućim srednjim slojem, snažnim tehnološkim razvojem i značajnim investicijskim potencijalom.
Logično je da Hrvatska tamo traži svoje mjesto”, naglasila je.

Međutim, prisutnost u tako udaljenoj regiji, tvrdi Bježančević, zahtijeva snažnu diplomatsku mrežu, stručne i pripremljene ljude i koordinaciju između institucija.
”Mi gledamo sve suprotno, diplomaciju koja se svodi na ‘ad hoc’ poteze, nedovoljno kadrovski ojačanu i bez jasnih prioriteta.
U takvim okolnostima i najbolji međunarodni sporazumi mogu ostati neiskorišteni”, dodala je.

Zastupnik Mosta Zvonimir Troskot kazao je da Hrvatska ne smije biti pasivni promatrač. No, kao problem ističe to što Hrvatska nema rezidentsko veleposlanstvo u Singapuru, financijskom centru svijeta.

Troskot predlaže da se Hrvatska ugleda na Singapur kada je riječ o ulaganju u obrazovanje i primjeni meritokracije.
”U Singapuru ministar vanjskih poslova ne može postati osoba koja nije doktor znanosti iz nacionalne sigurnosti ili međunarodnih odnosa.
Pritom ne govorim o štancanju diploma u Banja Luci, govorim o Cambridgeu, Oxfordu, Stanfordu itd”, rekao je Troskot.

GMO, pravo na informaciju i političko prepucavanje oko otpada

Zastupnici su raspravili i izmjene Zakona o potvrđivanju izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, a kojim se uređuje pravo javnosti na pristup informacijama o GMO-ima.
Kako je pojasnila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, Hrvatska ovim činom ne preuzima nikakve nove obveze koje bi zahtijevale izmjene postojećeg zakonodavstva.

“Naš pravni sustav već je usklađen s odredbama koje ove izmjene Konvencije propisuju, a danas, potvrđivanjem izmjene i dopuna Konvencije, naglašavamo svoju visoku razinu usklađenosti s europskim i globalnim okvirima koji uređuju postupanje s GMO organizmima”, kazala je.

Informiranje javnosti razrađeno je u zakonima, istaknula je ministrica, naglasivši kako javnost ne samo da se informira. Javnost mora sudjelovati u odlučivanju kad je riječ o GMO-ima.

Uz podršku ovoj tehničkoj izmjeni, iz Kluba SDP-a ustvrdili su kako nije dovoljno da informacije postoje ako su teško dostupne ili nerazumljive, kao niti da postoji mogućnost sudjelovanja građana u odlučivanju ako se ono svodi na formalnost bez stvarnog utjecaja.

“U kontekstu odlučivanja o genetski modificiranim organizmima transparentnost i uključivost moraju biti na najvišoj razini, što zahtijeva otvoren dijalog sa stručnom i širom javnošću”, kazala je SDP-ova Sanja Bježančević.

Iz HDZ-a naglašavaju kako je najvažnije što su danas čuli to da je ovo jedan formalni čin jer u hrvatskom zakonodavstvu postoji sve ono što će se usvojiti kroz ovu Konvenciju.
“U RH je postupanje s genetski modificiranim organizmima uređeno Zakonom o GMO, kojim je uređen pristup javnosti tijekom donošenja odluka o ograničenoj uporabi, uvođenju u okoliš i stavljanju na tržište”, rekao je Željko Glavnić i naveo kako je proizvodnja GMO hrane u Hrvatskoj pod vrlo strogim ograničenjima i kontrolom.

Podršku su iskazali i zastupnici Mosta, no ukazali su i na nužnost nadzora provedbe samih zakona i uredbi u realnom životu, a ne samo njihovo donošenje.
Kako su naveli, dok se govori o zaštiti okoliša, na Banovini se pokušava izgraditi pilićarska farma, u Lici se gomila otrovni medicinski otpad, u Rijeci tisuće tona otpada…

Ministrica se osvrnula na izlaganje Zvonimira Troskota (Most) koji je govorio o otpadu u Lici.
“Ja sam se pomolila Bogu nakon što ste vi govorili. Ja nikad nisam čula za imena koje je on spomenuo da sam se ja konzultirala.
To sam doživjela od ljudi koji su bili angažirani na neprimjeren način u društvenom životu. Vjerojatno su povezani s nekim interesnim skupinama, ali još nisam doživjela u Saboru, to je nečasno”, poručila je Vučković.

“Pomolite se vi za djecu Gospića, Otočca i Senja jer ste svojim nečinjenjem i štićenjem određenih ljudi doveli njih u opasnost”, uzvratio je Troskot, a tvrdnje o nečinjenju ministrica je odbacila.

Grlić Radman: ‘Hrvatska neće priznati Palestinu, nisu postignuti svi uvjeti’

Grlić Radman: ‘Napad na Kijev podsjetnik je da Rusija preferira nasilje nad dijalogom’

Grlić Radman očekuje da će BiH uskoro otvoriti pristupne pregovore s EU

The post Grlić Radman najavio moguću suradnju s jugoistočnoj Azijom first appeared on Dijalog.hr.

Na ovu najavu reagirao je video-objavom Marin Miletić, saborski zastupnik Mosta. U svojem videu Miletić uočava kako na razini cijelog svijeta obvezno cijepljenje protiv HPV-a imaju samo Uganda i Turkmenistan i od siječnja ove godine – Ukrajina.

Miletić se pita zašto se Hrvatska gura u klub ovih zemalja te ističe ustavno pravo roditelja da sami odlučuju o svojoj djeci. Napominje i da nitko roditeljima ne smije nametati postupke koji izravno mogu utjecati na zdravlje njihova djeteta.

Video zastupnika Miletića možete pogledati na poveznici ovdje

The post Marin Miletić: Obavezno cijepljenje protiv HPV-a imaju samo Uganda, Turkmenistan i Ukrajina! first appeared on Dijalog.hr.

Dok pojedine države članice, poput Francuske, već uvode nacionalne zabrane uvoza proizvoda koji sadrže tvari zabranjene u EU, hrvatski zastupnici odbili su obvezujući zaključak koji je išao u tom smjeru.

Zaključak je u proceduru uputio Klub zastupnika Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO i Hrvatski suverenisti), a predviđao je da se Vlada obveže da u roku od 30 dana Saboru dostavi prijedlog zakona kojim bi se “osigurala kvaliteta uvoznog mesa, voća i povrća jednaka kvaliteti domaćeg proizvoda u Hrvatskoj”.

U obrazloženju se navodi kako je domaća proizvodnja podvrgnuta strogoj zabrani niza pesticida i hormona, dok su u uvozu, osobito iz južnoameričkih zemalja, oni u određenoj mjeri dopušteni.

Među spornim pesticidima istaknuti su mankozeb, karbendazim, thiophanate‑methyl (tiofosat‑metil), glufosinat i benomyl, a od hormona estradiol, testosteron, progesteron, trenbolon acetat, zeranol i MGA, čija je upotreba u poljoprivredi i stočarstvu u EU zabranjena zbog mogućih kancerogenih i drugih štetnih učinaka na ljudsko zdravlje.

Zaključak je tražio da se pri uvozu mesa, voća i povrća primijene isti standardi kao u domaćoj proizvodnji, odnosno da se onemogući plasman proizvoda koji sadrže te tvari na hrvatsko tržište.

Rasprava o ovom zaključku odvijala se paralelno s pritiscima dijela država članica i poljoprivrednika na zaustavljanje ili izmjenu sporazuma EU‑Mercosur, koji bi omogućio povećani bescarinski uvoz mesa, šećera i drugih prehrambenih proizvoda iz Južne Amerike, proizvedenih prema bitno blažim standardima od onih koji vrijede u EU.

I tako dok Francuska od početka siječnja 2026. najavljuje obustavu uvoza proizvoda koji sadrže ostatke pesticida zabranjenih u Uniji, Hrvatska je u Vijeću EU podržala sporazum EU‑Mercosur, a zatim u Saboru nije prihvatila zaključak koji bi pooštrio nacionalne kriterije za zaštitu potrošača.

Zaključak su podržali zastupnici Hrvatskih suverenista, DOMiNO‑a i Mosta, nezavisni zastupnici Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić te Ivica Baksa iz Nezavisne platforme sjever. Ovim glasovima valja pribrojiti i onaj HDZ-ova zastupnika Petra Šimića, inženjera poljoprivrede iz Vinkovaca, jedinog od vladajućih koji je podržao ovaj zaključak.

Protiv su glasovali zastupnici HDZ‑a i partnera, a dio oporbe, uključujući SDP i Možemo!, odlučio je ne sudjelovati u glasovanju, čime su propustili priliku da većina bude nadglasana i prijedlog nije dobio potrebnu većinu.

Inicijatori upozoravaju da je propuštena prilika da se hrvatskim građanima osigura veća razina zaštite od potencijalno zdravstveno štetne hrane te da će se o ovoj temi, zbog europskih rješenja i poteza drugih država članica, Sabor vrlo brzo morati ponovno izjašnjavati.

The post SKANDALOZNO: HDZ i DP uz prešutnu podršku SDP-a i Možemo! odbili zabranu uvoza mesa i voća s hormonima i pesticidima! first appeared on Dijalog.hr.

Andro Krstulović Opara (HDZ) kazao je na konferenciji za novinare nakon glasanja da je Sabor usvojio zaključak vladajuće većine kojim se poziva Vladu da pristupi priznanju Palestine, u sklopu dvodržavnog rješenja u okviru mirovnog sporazuma, što smatraju najboljim rješenjem.

“Valja jasno odbiti narativ koji se počeo pojavljivati da je Sabor odbio priznati Palestinu, što uopće nije točno. Mi smo prihvatili zaključak kojim se poziva Vlada da sama procijeni u sklopu praćenja međunarodnih aktivnosti i u koordinaciji s ostalim čimbenicima i donese adekvatnu odluku o priznanju palestinske države u sklopu dvodržavnog rješenja”, istaknuo je.

“Ključno je da javnost sazna da mi nismo nijednog trenutka htjeli potpasti pod unutarpolitičku klimu koju su članovi Možemo! podignuli i apeliraju groznim optužbama da podržavam ubojstva djece, a upravo je suprotno. Nitko normalan ne može podržati prekomjerne aktivnosti izraelske vojske u Gazi, u kojoj stradavaju desetine tisuća nevinih ljudi ni opstrukciju dostave humanitarne pomoći od brojnih humanitarnih organizacija i zemalja”, poručio je Krstulović Opara, ujedno predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

Govoreći o korijenima sukoba i Hamasovu korištenju civila kao živog štita tijekom izraelskim napada, ustvrdio je da priznavanje Palestine, a istovremeno izostanak priznanja Izraela od strane arapskih zemalja i same Palestine nije rješenje.

Krstulović Opara: Priznanjem 150 zemalja stradanja nedužnih nisu prestala

“Ono što smo danas imali priliku čuti od Možemo! nije bilo utemeljeno ni u praksi niti na međunarodnom pravu nego je bilo motivirano interesima podizanja klime u hrvatskoj javnosti i zbog unutarpolitičkih pitanja. Nažalost, 150 zemalja je podleglo takvom narativu i priznalo Palestinu, međutim, stradanja nedužnih civila nisu prestala, taoci nisu oslobođeni, mirovni proces nije pokrenut, a Hamasovci se i dalje zlurado smiju i izlažu svoje stanovništvo pogibelji”, naglasio je.

Unilateralnom gestom priznanja, bez traženja uzroka mira, nećemo ništa riješiti nego se bavimo populizmom, zaključio je Krstulović Opara,

Upitan vidi li problem u tomu što je član vladajuće većine, zastupnik bošnjačke manjine Armin Hodžić podržao zaključak koji je predložio Možemo!, dok je za zaključak vladajućih glasao suzdržano, kazao je da Hodžića potpuno razumije jer on odgovara svome biračkom tijelu.

Hodžić je donio odluke koje ne potiru jedna drugu jer ni jedan ni drugi zaključak nisu u kontra poziciji, i oba idu ka zajedničkom cilju – priznanju države Palestine u sklopu dvodržavnog rješenja, pri čemu mi želimo donijeti racionalnu odluku, utemeljenu na međunarodnom pravu kroz procjenu Vlade jer je Vlada to i do sada radila. Njegovo glasovanje za oporbeni prijedlog nije u kontrapoziciji s njegovim stajalištem o našem prijedlogu, razumijem ga i poštujem i ne vidim nikakav problem u njegovom legitimnom izboru, odgovorio je.

Miloš: S odlukom Sabora se ne slaže većina hrvatskih građana

Na glasanje su se osvrnuli i zastupnici Možemo! koji su tražili da Vlada u roku od 15 dana donese odluku o priznanju Palestine, pri čemu je Jelena Miloš ustvrdila da je Sabor donio odluku s kojom se ne slaže većina hrvatskih građana. Osim što su vladajući odbili priznanje Palestine, dodala je, odbili su i bilo kakve sankcije Izraelu koje smo predlagali.

“Više od 150 zemalja je priznalo Palestinu što je dio međunarodnih napora da se zaustavi ono što danas gledamo u Gazi, svakodnevno ubijanje civila i djece, rušenje civilne infrastrukture, raseljavanje milijuna ljudi i spaljenu zemlju. Zato smo i predložili naš zaključak za razliku od zaključka vladajućih po kojemu ne žele učiniti apsolutno ništa”, poručila je.

Ustvrdila je da Sabor treba raspravljati o vanjskopolitičkim pitanjima, a ne sve prepustiti jednom čovjeku – premijeru. Naša je moralna i politička odgovornost učiniti sve što je u našoj moći da zaustavimo genocid koji gledamo danas u Gazi, poručila je, najavivši da će i dalje u Saboru nastaviti to tražiti.

Sandra Benčić je naglasila da su HDZ, DP i svi oni koji danas nisu glasali za priznanje Palestine time jasno dali podršku Vladi Izraela, koja osim što čini genocidna djela, još ih i javno proklamira.

“Oni su danas otvoreno stali uz ljude koji govore da će sravniti Gazu sa zemljom, iseliti sve Palestince i anektirati Zapadnu obalu i da će, ako Hamas i oslobodi taoce, nastaviti s okupacijom Gaze. Ako to nije jasno izražavanje genocidnih namjera, ne znam što drugo bi to bilo”, ocijenila je.

HDZ, DP i ostali koji nisu glasali za priznanje Palestine odrekli su se mogućnosti da reprezentiraju one koji su ih birali jer više od 80 posto građana ove zemlje traži priznanje Palestine, a HDZ traži da o tome odluči jedan čovjek – Andrej Plenković, i time su se odrekli mandata koji su dobili na izborima, smatra Benčić.

Koren: Vrlo sam zadovoljan rezultatima glasanja

„S obzirom da su se odrekli tog mandata, mi smo pripremili zamjenu za njihov mandat, a to ste, dragi građani, vi. Danas ćemo lansirati peticiju kojom pozivamo sve građane RH da daju podršku priznanju Palestine, zaustavljanju genocida i da prebrišu sramotu koju nam je ponovno danas napravio HDZ i vladajuća koalicija”, najavila je Benčić

Poručila je da to zajedno s građanima mogu napraviti jer su već putem peticija obranili jako puno interesa građana. “Pred nama je sada možda najveće pitanje od svih – je li Hrvatska na strani mira, pravde i zaštite ljudskih života ili nije, HDZ je odgovorio da nije, a ja vjerujem da ćemo mi s građanima jasno reći ‘da, mi smo na toj strani’”, zaključila je.

U posjet Hrvatskom saboru na sastanak s voditeljem Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Markom Pavićem (HDZ) i članicom tog tijela Zdravkom Bušić (HDZ) stigao je u petak poslije podne i izraelski veleposlanik Gary Koren koji je novinarima samo kratko rekao – „vrlo sam zadovoljan rezultatima glasanja”.

Palestina spremna na pregovore s Izraelom

Sastali su se Netanyahu i Trump, iseljenje Palestinaca sve je izglednija opcija

UN-ovi stručnjaci: ‘Izrael je počinio genocidna djela protiv Palestinaca i koristio seksualno nasilje’

The post Hrvatski sabor odbio priznati Palestinu, zastupnici Možemo! pobjesnjeli first appeared on Dijalog.hr.

Pozivam vas da minutom šutnje odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici s iskrenim suosjećanjem za sve članove njihovih obitelji, pozvao je zastupnike potpredsjednik Sabora Furio Radin.

Naglasio je kako je zločin u Srebrenici bio nedvojben čin genocida.

To je, kazao je, lani potvrdila i Opća skupština UN-a koja je 14. srpnja proglasila međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici i pozvala sve države članice i druge međunarodne i regionalne organizacije da taj dan posebno obilježe, posebno osuđujući svako poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Podsjetio je kako su prije 30 godina, u srpnju 1995., u zaštićenoj zoni, koju je proglasilo Vijeće sigurnosti UN-a i koje su trebale štiti snage UN-a, vojska, policija i paravojne formacije bosanskih Srba počinile  jedan od najvećih zločina od 2. svjetskog rata u Europi.

„U samo tjedna dana oduzele su živote više od osam tisuća ljudi, najvećim dijelom bošnjačkih dječaka i  muškaraca“, istaknuo je Radin.

Naglasio je kako je „takvo bezumlje“  završilo uz neizmjernu bol i žalost njihovih najmilijih,  te kako se svake godine, posebno u ovo doba, otvaraju njihove rane koje traže istinu i pravdu.

„One nas pozivaju da ih ne predamo zaboravu i da ne prestanemo tragati za istinom i da ne posustanemo u borbi za mirom“, poručio je potpredsjednik Sabora.

Naveo je i kako je svako sjećanje na žrtve, svaka osuda počinjenog zločina naš doprinos stvaranju društva s više uvažavanja, razumijevanja i međusobnog poštovanja.

Radin je podsjetio i kako je Hrvatski sabor još 2009. godine proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici te kako unatrag 20 godina s pijetetom obilježava taj dan.

Svake godine, još do 2005. kada smo jednoglasno usvojili Izjavu o Srebrenici s najvećim pijetetom u ovom viskom domu obilježavamo sjećanje na taj Dan, podsjetio je kolege.

Niz europskih čelnika i ministara putuju u petak u Srebrenicu, među kojima je najavljen i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Prošle godine Opća skupština Una proglasila je 11. srpnja Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici čime su potvrđene ranije presude međunarodnih sudova o počinjenom genocidu.

The post Hrvatski sabor odao počast žrtvama srebreničkog genocida first appeared on Dijalog.hr.

Toga se dana, naime, prvi put službeno zavijorila hrvatska trobojnica, crveno-bijela i plava.

Prijedlog je potekao od zastupnika Andre Krstulovića Opare (HDZ), kojeg je podržao saborski Odbor za obrazovanje, a pozitivno mišljenje dala hrvatska Vlada, pa nema zapreke da i Hrvatski sabor ne učini isto.

Krstulović Opara zapravo je obnovio inicijativu četiriju institucija da se 5. lipnja proglasi Danom hrvatske zastave: Hrvatskog povijesnog muzeja (HPM), Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, Hrvatskog instituta za povijest (HIP) i Družbe Braće hrvatskog zmaja.

Jelačićeva zastava kao uzorak svim kasnijima

Poput svojih prethodnika, ban Jelačić je na banskoj stolici primio bogato izrađenu konjaničku zastavu uzorka lastavičji rep, na čijoj je jednoj od strana bio apliciran grb Trojedne Kraljevine. Za razliku od njihovih jednobojnih crvenih zastava, njegova je bila suvremena nacionalna crveno-bijelo-plava trobojnica, na čijem je aversu (licu) bio apliciran grb Kraljevine, čime je ona postala uzorak svim kasnijim hrvatskim nacionalnim i državnim zastavama, objašnjava HIP.

Od proljeća 1848. trobojnica se, kao hrvatska nacionalna zastava, počela masovno koristiti diljem tadašnjih hrvatskih zemalja.

Prije toga, hrvatske zastave bile su u prvom redu zastave hrvatskih banova, nije postojala jedinstvena hrvatska zastave.

S Jelačićevim ustoličenjem za bana dogodila se promjena koja je trajno odredila hrvatsku nacionalnu zastavu koja od tada ima posebno mjesto u stvaranju i očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta.

Jelačićeva trobojnica na zasjedanju Sabora 30. svibnja 1990. 

Jelačićeva trobojnica, svojevrstan prauzorak hrvatske nacionalne i državne zastave, čuva se u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja, a zbog svoje krhkosti rijetko se izlaže.

Znakovito je da je istaknuta 30. svibnja 1990., na prvom zasjedanju demokratski izabranog višestranačkog Sabora, a njezina je replika nakon toga u njemu dugo bila izložena.

Podržavajući da se 5. lipnja proglasi Danom hrvatske zastave, Odbor za obrazovanje navodi kako su Hrvati jedan od rijetkih naroda u Europi koji ima svoju izvorno sačuvanu prvu službenu zastavu koja nije samo povijesni artefakt, već prije svega posebna vrijednost. Naime, u proteklih 170 godina bilo je više razdoblja u našoj povijesti u kojoj je trobojnica bila zabranjena, nego razdoblja u kojima je bila dopuštena i korištena.

 Odbor napominje i kako oba datuma ‘padaju’ za trajanja školske godine, a što je, drži, dobra okolnost za osmišljavanje prikladnog kurikula u nastavi za sve uzraste.

The post 5. lipnja Dan hrvatske zastave? Sabor donosi odluku o blagdanu povodom Jelačićeve trobojnice iz 1848. first appeared on Dijalog.hr.

Sve za početak obuke u vojarnama Knin, Slunj i Požega već je sada spremno, no potrebno je izmijeniti zakonodavni okvir kojim se uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje. I on će biti donesen ove godine. Više manje je sve usuglašeno, no još se “bruse” detalji oko civilne službe služenja vojnog roka za one koji se pozovu na priziv savjesti, doznaje se neslužbeno iz Vlade. 

Naime, u Banskim dvorima je ranije ovog tjedna održan sastanak premijera Andreja Plenkovića s ministrima obrane, unutarnjih i vanjskih poslova te s predstavnicima Oružanih snaga, s kojeg su predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku Zoranu Milanoviću upućena dva dokumenta – nacrti Strategije obrane te Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, uz prijedlog da se o tim dokumentima raspravi na sjednici Vijeća za obranu.

Uz to je, doznaje se, na sastanku dogovoren i hodogram aktivnosti izmjena Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama.

Plan je da se izmjene Zakona o obrani, kojima se ponovno uvodi obvezni vojni rok, upute u javno savjetovanje u lipnju, da se u Hrvatskom saboru u prvom čitanju rasprave do ljetne stanke, do 15. srpnja, potom u drugom čitanju u rujnu te da se Zakon izglasa u listopadu.

“Prvi ročnici će u vojarnama krenuti s obukom krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine”, rečeno je Hini. 

Obvezno temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, za što će ročnici dobivati mjesečno 1100 eura neto uz smještaj i prehranu. Obuka će im se priznati kao radni staž te će se uzimati i kao prednost pri zapošljavaju u državnim i javnim službama, što bi trebao biti motivirajući aspekt služenja vojnog roka. 

Zaposleni za vrijeme služenja vojne obuke neće smjeti dobiti otkaz na svom radnom mjestu, a studenti će moći dobiti odgodu za vrijeme studiranja, najkasnije do 29. godine života.  

Oni koji odbiju služiti vojnu obuku imat će, prema onome kako je za sada zamišljeno, dvije opcije. Moći će proći tromjesečnu obuku kroz sustav Civilne zaštite za djelovanje u kriznim situacijama, poput požara, poplava, potresa ili četiri mjeseca raditi za lokalnu samoupravu (općinu, grad ili županiju) na komunalnim poslovima osam sati dnevno.

Naknada će biti znatno manja, no svi detalji oko civilnog služenja još nisu finalizirani. 

Godišnje će država slati pet poziva za temeljnu vojnu obuku za po 800 ročnika, što bi bilo 4000 ročnika na godišnjoj razini. 

Domovinski Pokret za obaveznu vojnu obuku u školama i dvomjesečni vojni rok

Unatoč naporima vlasti broj njemačkih vojnika se smanjio

Razlozi i potreba za uvođenje obveznog vojnog roka

The post Obvezni vojni rok kreće krajem godine, zakon u Saboru na jesen first appeared on Dijalog.hr.

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić rekla je da se – sukladno dijelu preporuka iz 5. kruga evaluacije hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, Odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) – odredbe važećeg Zakona dopunjuju odredbama o međunarodnoj suradnji Financijskog inspektorata s inozemnim nadležnim tijelima u pogledu vrste informacija koje se razmjenjuju.

Također, izmjenama se propisuje mogućnost izricanja administrativne mjere ograničenja ili zabrane obavljanja određene poslovne aktivnosti ili pružanja usluge subjektu nadzora u najduljem trajanju od 12 mjeseci. 

Rogić Lugarić pojasnila je da se dopunjuju odredbe o odlučivanju o prekršajima od strane Vijeća za prekršajni postupak, tako da, u žurnom postupku, prekršajni postupak može provesti i donijeti odluku o prekršaju i voditelj postupka, pojedinac.

Dopunjuju se i prekršajne odredbe važećeg Zakona

Uz to, dopunjuju se i prekršajne odredbe važećeg Zakona, odredbama o prekršajnoj odgovornosti i fizičkih osoba – građana. 

Pozdravivši prijedlog izmjena zakona, Mostov Ivica Ledenko istaknuo je važnost Financijskog inspektorata u zaštiti financijskog sustava od zlouporaba financijskog kriminala, uključujući pranje novca i financiranje terorizma.

 

Upozorio je da je glede sigurnosti vezano uz pranje novca i financiranje terorizma, Radna skupina za financijsko djelovanje (Financial Action Task Force) Hrvatsku stavila na sivu listu, uz bok zemalja poput Haitija, Jemena i Nigerije.

“To nije bezazleno jer su neke hrvatske startup tvrtke imale problema zbog te liste s poslovanjem na inozemnim financijskim tržištima”, kazao je.

No, smatra i da će se zbog toga u problemu naći i druge naše institucije diljem svijeta, jer će financijske institucije odbiti suradnju. 

“Terorističkim organizacijama je vrlo bitno prikrivanje načina korištenja sredstava koji se koriste u protuzakonite svrhe”, kazao je.

SDP-ov Boris Lalovac pozvao je vladajuće da što prije donesu taj zakon, jer se njime dopunjuju odredbe i postojećeg zakona o djelokrugu i nadležnosti Financijskog inspektorata u području provedbe ovrhe na novčanim sredstvima te u području djelatnosti kupoprodaje i servisiranja potraživanja.  

HDZ-ov Tomislav Šuta istaknuo je važnost povećanja odgovornosti financijskih institucija prema zakonima, posebice u kontekstu zaštite potrošača i sprječavanja prevara.

Pojasnio je da će sada Financijski inspektorat nadzirati postupanje Financijske agencije u provedbi postupka ovrhe na novčanim sredstvima te poslovanja poslovnih subjekata u uvjetima blokade računa.

Šuta je istaknuo kako su izmjenama zakona revidirane i kaznene mjere te uključuju strože kazne i kažnjavanje fizičkih osoba. Pri tome je i novina zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od 12 mjeseci, što će, smatra, osigurati odvraćajući efekt i pojačati pravnu sigurnost.

Plenković o suradnji s Milanovićem: ‘Neću, i nakon toga smo udbaši, gojenci, nacisti’

The post Saborski zastupnici podržali izmjena Zakona o Financijskom inspektoratu first appeared on Dijalog.hr.

“U prijedlogu odluke nema ni stručnog, ni pravnog uporišta”, rekla je Nikolina Baradić (Klub HDZ-a). Kao medicinskoj sestri, Baradić nije jasno zašto su se pojedini saborski zastupnici zalagali za nenošenje maski i pozivali ljude da se ne cijepe jer je na svoje oči gledala patnje ljudi zaraženih covidom.

Smatra kako su oni koji su pozivali ljude da se ne cijepe to radili isključivo radi prikupljanja jeftinih političkih bodova.

SDP-ov Branko Kolarić pojasnio je kako njegova stranka ne može podržati taj Mostov prijedlog jer bi se saborsko istražno povjerenstvo trebalo baviti preispitivanjem znanstvenih činjenica i stručnih preporuka.  

Kolarić: SDP je za to da se istraže sumnje u lažne testove i javnu nabavu

“Da li to znači da onda Sabor teoretski može izglasati da cijepljenje nije učinkovita mjera. Da li možemo izglasati kroz to povjerenstvo stajalište da nisu dobre preporuke koje su donijele međunarodne institucije i domaća stručna udruženja. Mislim da bi tu kao Sabor ispali smiješni”, upozorio je Kolarić.

No, poručio je, SDP se slaže s tim da državna tijela trebaju istražiti sumnje vezane uz javnu nabavu, lažne testove na covid te korupciju i slično. Kolarić smatra kako u ovom prijedlogu nema ključnog pitanja zašto imamo tako velik broj umrlih od covida, zašto smo na sedmom mjestu u svijetu po broju umrlih.

Uime Vlade, prijedlog Mosta odbile su i državne tajnice u ministarstvima unutarnjih poslova i zdravstva, Irena Petrijevčanin i Marija Bubaš.

Petrijevčanin je podsjetila i da je Ustavni sud 14. rujna 2020. donio mišljenje o zakonitosti rada Stožera civilne zaštite RH. Osvrćući se na pitanje o potencijalnim nezakonitostima, rekla je da to istražuje policija te se provodi nekoliko kriminalističkih istraživanja u koordinaciji s Uskokom. Bubaš je poručila da su mjere koje je određivao Stožer bile gotovo identične mjerama u drugim državama te su bile “učinkovite, razmjerne i zakonite”.

Peternel (DP): Mostova akcija ima za cilj nanošenje političke štete Domovinskom pokretu

Igor Peternel (Domovinski pokret) rekao je kako njegova stranka i dalje jednako loše misli o radu Stožera za koji su stalno govorili da je bio parapolitičko tijelo koje je djelovalo na zakonskom rubu, pristrano, stranački involvirano te uz vrlo sporne kriterije.  

“Slažemo se u tome da je Stožer odigrao vrlo lošu ulogu, o tome smo govorili i to mislimo i dan-danas, ali nećemo sudjelovati u Mostovim akcijama koje imaju za cilj isključivo nanošenje političke štete Domovinskom pokretu”, rekao je Peternel.

Poručio je i kako im Most neće moralnim ucjenama nametati što će raditi te najavio da će Klubu DP-a još razgovarati o tome kako će glasovati. 

Raspudić: Treba otkriti tko je “namlatio lovu” u borbi protiv covida 

Tijekom rasprave oporbeni zastupnici, koji su podržali Mostov prijedlog, upozoravali su kako se za vrijeme pandemije covida radilo o neviđenom ograničavanju ljudskih prava i sloboda te o  “diktaturi Stožera” pri čemu je Sabor bio zaobiđen.

Uz to, upozoravali su da su i cijepljeni mogli prenositi koronu te da cjepivo nije bilo testirano kako treba.

Marin Miletić (Klub Mosta) upozorio je kako je u prvom valu pandemije pola umrlih bilo u domovima za starije, a u drugom valu ih je bilo šest posto. Smatra kako su vladajući lagali da je cjepivo sigurno te da cijepljeni ne prenose virus.

Nino Raspudić (Klub nezavisni i Fokus), među inim, poručio je i da  traže osnivanje istražnog povjerenstva da bi se otkrilo tko je “namlatio lovu”, zašto je sve stavljeno pod oznaku tajnosti te se radilo i mimo Zakona o javnoj nabavi.

The post HDZ i SDP protiv istražnog povjerenstva o radu Stožera za vrijeme covida first appeared on Dijalog.hr.

Za taj prijedlog zakona, koji je donesen po hitnom postupku, glasovalo je 80 zastupnika, njih 51 je bilo protiv a tri suzdržana.

Ured za socijalno partnerstvo obavljat će za potrebe Vlade i premijera, stručne, analitičke, savjetodavne i administrativne poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za unaprjeđenje socijalnog dijaloga i partnerstva u Hrvatskoj na nacionalnoj razini.

Na čelo Ureda Vlada imenuje predstojnika Ureda na prijedlog premijera, te ima položaj državnog tajnika i status državnog dužnosnika.

Ured za socijalno partnerstvo postojao je i prije, od početka 2000-tih do Vlade Zorana Milanovića kada je ukinut.

Radom Ureda za odnose s javnošću upravljat će glasnogovornik Vlade, kojeg, također, imenuje Vlada na premijerov prijedlog.

Zakon predviđa da glasnogovornik Vlade ima položaj državnog tajnika te da ima zamjenike koje su, također, državni dužnosnici, a imenovat će se po istom postupku kao i on.

Taj će Ured obavljati stručne i administrativne poslove za potrebe Vlade i predsjednika Vlade koji se odnose na izvješćivanje javnosti o politici i aktivnostima Vlade, komunikaciju s medijima i građanima, upoznavanje Vlade o sadržaju i stajalištima medija i javnosti, koordiniranje komunikacijskih aktivnosti tijela državne uprave.

Tatjana Holjevac zamjenica dječje pravobraniteljice

Sabor je jednoglasno podržao prijedlog Pravobraniteljice za djecu da se za njezinu zamjenicu izabere Tatjana Holjevac.

U drugo čitanje, među inim, upućene su izmjene Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj samoupravi, čija je glavna novina da se umirovljenika koji ima manje od 67 godina života može primiti u službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao do polovice punog radnog vremena. Izmjenama se uređuju i radno-pravni status zajedničkog službenika ili službenika zajedničkog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave koje su funkcionalno povezane, kao i obveze polaganja državnog ispita, rokovi za polaganje te posljedice ako se ne položi.

U drugo čitanje upućene su i izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu kojim bi medicinske sestre i tehničari prvostupnici, sa specijalizacijom, mogli pacijentu dati terapiju ili lijek bez nazočnosti liječnika, o audiovizualnim djelatnostima, kojima se povećavaju sredstva za razvoj i proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela te uvodi mogućnost dodatnog financiranja razvoja i proizvodnje hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača kroz mogućnost da se iznos sredstava uplaćenih kao razna fiskalna davanja investira u nova audiovizualna djela.

Sabor zaključuje tjedan glasanjem o izboru Pupovca za predsjednika Odbora za ljudska prava

DP neće podržati Pupovca za predsjednika Odbora za ljudska prava

Pupovac uživa punu podršku saborskog Odbora za imenovanja

The post Hrvatski Sabor: Osnivaju se uredi za socijalno partnerstvo i odnose s javnošću first appeared on Dijalog.hr.