Problemi s pravom na zdravlje

Preduge liste čekanja, nedostatna skrb za onkološke i palijativne bolesnike te usmjeravanje pacijenata u privatne ustanove dio su 525 pritužbi na javni zdravstveni sustav koje su građani prošle godine uputili pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter.

Rekordan broj pritužbi zaprimljen je upravo u području prava na zdravlje. Na drugom mjestu po broju pritužbi bila je diskriminacija, a na trećem socijalna skrb.

Pučka pravobraniteljica to je istaknula na predstavljanju izvješća o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2025. godinu. Krajem ožujka ono je poslano u Sabor. Izvješće na više od 400 stranica obrađuje oko 60 tema i podtema te sadrži 181 preporuku.

„Vidimo nejednaku dostupnost zdravstvene zaštite, koja ovisi o mjestu stanovanja, kao i dramatičan nedostatak zdravstvenih radnika“, rekla je Šimonović Einwalter.

Naglasila je da Hrvatskoj nedostaje oko 300 liječnika obiteljske medicine i oko 4000 medicinskih sestara. Situacija posebno teška izvan velikih gradova i na otocima.

Liste čekanja i slaba informiranost pacijenata

Jedan od ključnih problema i dalje su duge liste čekanja, koje pacijente guraju prema privatnom sektoru, iako izdvajaju sredstva za javni zdravstveni sustav.

Prema podacima Ministarstva zdravstva za siječanj 2026., na ultrazvuk dojke čeka se 227 dana, a na ortodontske usluge 331 dan.

Pravobraniteljica je upozorila i na nedovoljnu informiranost pacijenata o njihovim pravima i funkcioniranju sustava. Zbog toga se mnogi, uključujući i teško oboljele, moraju sami snalaziti u potrazi za terminima i zdravstvenim informacijama.

„Građani nam ukazuju i na probleme u komunikaciji sa zdravstvenim osobljem, koja nije uvijek na razini koja bi trebala biti“, dodala je.

Problemi se odnose i na ostvarivanje pojedinih prava iz zdravstvenog osiguranja, uključujući dugotrajno čekanje ili nemogućnost ostvarivanja naknade troškova prijevoza za liječenje u drugom gradu.

Onkološki pacijenti i palijativna skrb

Dio pritužbi tiče se i gubitka obveznog zdravstvenog osiguranja zbog obveze javljanja HZZO‑u svaka tri mjeseca.

Poseban naglasak u izvješću stavljen je na položaj onkoloških pacijenata i razvoj palijativne skrbi. Hrvatska je druga u Europskoj uniji po incidenciji raka i treća po smrtnosti, dok sustav skrbi za te bolesnike ne odgovara izazovima.

Palijativna skrb ocijenjena je kao „dramatično loša“, s vrlo sporim razvojem sustava. To mnogim pacijentima onemogućava dostojanstvenu skrb na kraju života, a dodatno opterećuje njihove obitelji.

U posebnom izvješću o pravima starijih osoba prvi je put naglasak stavljen i na osobe s demencijom. U Hrvatskoj živi 48.842 osoba s demencijom, dok je u sustavu socijalne skrbi osigurano tek 1,3 posto kapaciteta, odnosno 659 mjesta, pri čemu devet županija nema nijedan takav smještaj.

Pravobraniteljica je upozorila i da nijedan antidementiv nije na osnovnoj listi lijekova HZZO‑a, nego su svi na dopunskoj. To znači dodatni trošak za pacijente, iako si tim lijekovima mogu poboljšati kvalitetu života i očuvati kognitivne funkcije.

„O tome se nedovoljno govori, a riječ je o velikom broju građana i njihovih obitelji“, rekla je te pozvala nadležno ministarstvo na konkretne poteze.

Ponavljanje problema i izostanak reakcije

Novinari su upozorili da se problemi iz izvješća ponavljaju iz godine u godinu, bez vidljivih pomaka. Posljednje izvješće o radu pučke pravobraniteljice koje je Sabor raspravio odnosi se na 2022. godinu.

Šimonović Einwalter ocijenila je takvu situaciju frustrirajućom. Upozorila je da takav odnos prema izvješćima otvara pitanje vladavine prava, s obzirom na ulogu i mandat institucije pučkog pravobranitelja.

Milanović pravoslavnim vjernicima: Hristos voskrese

The post Krah javnog zdravstva: rekordan broj pritužbi first appeared on Dijalog.hr.

O tim se građanima skrbe “timovi bez nositelja”, jer to financijski odgovara i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i domovima zdravlja, upozorile su Rodić i Divić na konferenciji za novinare.  

„Pozivam sve osiguranike da tuže HZZO jer im uskraćuje pravo da izaberu svog liječnika obiteljske medicine, pedijatrije, dentalne medicine i ginekologije. Plaćaju mjesečno 200 do 350 eura obveznog osiguranja, a nemaju osnovno – svog doktora“, istaknula je ginekologinja dr. Marija Divić, predsjednica Hrvatskog društva za primarnu zdravstvenu zaštitu pri Hrvatskom liječničkom zboru.

Prema njezinim riječima, HZZO s domovima zdravlja sklapa ugovore za timove bez nositelja – liječnike koji dolaze samo povremeno, najčešće jedan do dva puta tjedno, kako bi obavili pregled pacijenata bez kontinuiteta skrbi. HZZO na taj način  ne mora plaćati novi ugovorni tim s nositeljem između 6600 i 9300 eura mjesečno. 

Divić  tvrdi da je riječ o sustavnom urušavanju osnovne funkcije primarne skrbi, dok HZZO i županije kao osnivači domova zdravlja ostvaruju financijsku korist.

Rodić je upozorila da samo u segmentu obiteljske medicine trenutno postoji više od 200 timova bez nositelja. Smatra da se time ozbiljno krši temeljni princip primarne zdravstvene zaštite – kontinuitet u pružanju skrbi. „Danas vas u takvoj ambulanti pregleda jedan liječnik, a za dva tjedna netko potpuno drugi. Kako u takvom sustavu očekivati praćenje kroničnih bolesti, prevenciju ili povjerenje pacijenata?“, pitala je Rodić.

HZZO šuti, Komora ne reagira, Ministarstvo “prima na znanje”

Divić i Rodić tvrde da su o ovim problemima više puta obavijestili HZZO, Ministarstvo zdravstva i Hrvatsku liječničku komoru.

„Ministarstvo je tek ‘primilo na znanje’,  a Komora nije odgovorila i  koristi nas za vlastitu promidžbu“, rekla je Divić.

Dodaje da se broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti stalno smanjuje, dok istodobno bolnice imaju sve više specijalista, a pacijente se prebacuje na bolničku skrb koja  državu znatno više košta. 

Rodić: Više od 60 posto liječnika u domovima zdravlja želi ugovornu ordinaciju

Rodić je istaknula da su za manjak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odgovorni  u prvom redu gradonačelnici i župani. „Oni odlučuju o domovima zdravlja, a ravnatelji tih ustanova sustavno opstruiraju mogućnost da se liječnicima omogući rad kroz ugovorne ordinacije – iako više od 60 posto zaposlenih to želi“, rekla je.

„Ako se pacijenti ne pobune, ništa se neće promijeniti. Mi kao liječnici nemamo alate. Naše institucije – Hrvatska liječnička komora, Udruga za zaštitu prava pacijenata – imaju pravne službe, ali ne djeluju“, upozorila je Divić.

Pozvala je sve građane da joj se jave preko udruge zviždača ako su spremni sudski zatražiti svoja prava. „Postoje pravni alati – pravo na izbor liječnika i zakoni o lokalnoj i regionalnoj samoupravi obvezuju vlasti da osiguraju dostupnu i pravovaljanu zdravstvenu zaštitu“, istaknula je.

Rodić je predložila i poteze koje će zaustaviti urušavanje primarne zdravstvene zaštite,  ističući na prvom mjestu mogućnost da se svim uposlenicima domova zdravlja, koji to žele, omogući uzimanje statusa ugovorne ordinacije.

“Ugovornim ordinacijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti treba omogućiti da upućuju ‘svoje nasljednike’ na specijalističko usavršavanje, a tzv. malim timovima HZZO treba uplaćivati iznos za puni hladni pogon”, poručuje predsjednica Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, za koju kaže da okuplja oko 530 koncesionara.

The post U Hrvatskoj čak 400.000 ljudi bez izabranog doktora first appeared on Dijalog.hr.

Lani je dnevno s posla zbog bolovanja izostajalo oko 65.000 zaposlenih, a HZZO je zatvorio tek 26 posto pregledanih slučajeva. Ranije se zatvaralo svako treće kontrolirano bolovanje, što pokazuje da radnici danas češće koriste bolovanje opravdano, ističe zamjenica ravnatelja HZZO-a Veronika Laušin.

Bolovanje kao zamjena za godišnji odmor ipak rijetkost

“Kada zatvorimo bolovanje, to ne znači automatski da je netko lagao da je bolestan nego i da je osoba mogla ranije početi raditi, ali je ostala na bolovanju dulje nego što je trebalo”, objasnila je Laušin na nedavno održanom kongresu poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.

Postoje rijetki slučajevi da zaposlenik otvori bolovanje kao zamjenu za godišnji odmor dok većina hrvatskih radnika ipak pošteno koristi svoje pravo na bolovanje, pokazuju najnoviji podaci HZZO-a.

Laušin je iznijela i konkretan slučaj lažnog bolovanja s kojim su se nedavno susreli kontrolori HZZO-a, a riječ je o radniku koji je odlučio uzeti predah i otputovati na sjever Europe.

Poslodavac mu nije mogao odobriti godišnji odmor zbog ugovorenih poslovnih obveza, a onda mu je stigla obavijest da je radnik otvorio bolovanje. Kontrolori HZZO-a došli su na njegovu kućnu adresu, ali umjesto pacijenta dočekao ih je član obitelji s porukom: „Otišao je na put.“ Bolovanje je odmah zatvoreno.

Ipak, taj je slučaj iznimka koja potvrđuje praviloj jer iako stopa bolovanja u Hrvatskoj raste, broj otkrivenih zlouporaba pada. “Kontrole kod kuće provodimo vrlo rijetko, ali ako dobijemo dojavu da postoji ozbiljna sumnja izlazimo na teren”, kaže Laušin.

Manje kontrola na zahtjev poslodavaca 

U posljednje dvije godine drastično su pali zahtjevi poslodavaca za kontrolom bolovanja, a razlog je zakonska izmjena koja traži da svaki zahtjev mora biti potkrijepljen osnovanom sumnjom na zlouporabu.

Prije toga, poslodavci su nerijetko tražili kontrole i za radnike koji su bili stvarno bolesni – čak i za one koji su se tek vratili s operacije.

“Imali smo slučajeve da su nas poslodavci zatrpavali zahtjevima, a naši su kontrolori morali ići na teren iako se jasno vidjelo da je osoba zaista bolesna. To je bilo neodrživo”, rekla je Laušin.

Zato danas HZZO kontrolira ono što zaista „miriše“ na manipulaciju, no i u tim slučajevima najčešće se ne otkrije ništa. Većina bolovanja ostane otvorena i nakon kontrole.

Ukupno je lani obavljena 23.571 kontrola bolovanja, a kako je svakog dana na bolovanju prosječno oko 65.000 ljudi, riječ je o malom uzorku. Svaka druga kontrola bila je redovita, dok su 36 posto inicirali poslodavci. U čak 90 posto slučajeva nije pronađena nijedna nepravilnost, navela je Laušin.

Isto vrijedi i za kontrole ugovornih partnera – liječnika i ustanova koje surađuju s HZZO-om. Provedene su 7272 takve kontrole, većinom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a u 10 posto slučajeva pronađene su nepravilnosti, koje su većinom sankcionirane samo opomenama. Kazne su izrečene u 155 slučajeva, u samo jednom slučaju pokrenut je postupak za raskid ugovora.

Pacijenti frustrirani jer im na telefon nitko ne odgovara

HZZO kontrole provodi i na temelju prijava pacijenata, lani je zaprimljeno čak 2600 žalbi, a najčešći je problem nedostupnost izabranog liječnika.

“Ljudi nam pišu da ne mogu dobiti doktora na telefon, na mailove nema odgovora, a kad dođu osobno ne mogu ući u ordinaciju jer nisu naručeni”, ilustrirala je Laušin paradoks koji frustrira mnoge pacijente.

Zavod stoga apelira na bolju organizaciju rada ordinacija i empatičniji pristup prema pacijentima, ali i na razumijevanje za liječnike koji rade s velikim brojem pacijenata.

Prosvjed protiv HZZO-a: Obiteljski liječnici odbijaju nove ugovore

HZZO-ve nakande za bolovanje od lipnja će porasti za 76 posto

EPPO predao Berošev slučaj USKOK-u

The post Manje zloupotreba bolovanja: HZZO otkrio samo rijetke slučajeve laži first appeared on Dijalog.hr.

HZZO ističe i da ih Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) nije obavijestila o prosvjedu u subotu već su to saznali iz medija.

Iz KoHom-a navode da će prosvjedovati protiv ‘samovolje’ HZZO-a za koji kažu da ih kontrolira i prijeti im sudom te poručuju da neće potpisati ugovore za ovu godinu koje im taj zavod jednostrano nameće.

Osvrćući se na primjedbe KoHOM-a, HZZO navodi da su prihodi standardnog tima opće/obiteljske medicine od 2022. porasli za 62 posto, uz mogućnost dodatnih prihoda za postupke koji nisu unutar limita koji primaju, kao i da su obiteljski liječnici rasterećeni za niz administrativnih postupaka.

Na zahtjev KoHOM-a da standardni broj pacijenata po timu ne prelazi 1500, iz HZZO-a odgovaraju da je prosječan broj osiguranih osoba po timu krajem veljače bio 1563, od toga 1392 osigurane sobe u timovima u domovima zdravlja, te 1736 osigurane osobe u timovima u privatnim ordinacijama.

Zadnjeg dana veljače u Hrvatskoj su djelovala ukupno 2282 tima opće/obiteljske medicine, od toga 1152 u domovima zdravlja, te 1130 u privatnim ordinacijama, a razlika između ukupno ugovorenog i ukupno potrebnog broja timova je 170.

Ugovoreni standardni tim ostvaruje oko 10.000 eura mjesečno

Godišnji prihod standardnog tima s nositeljem doktorom specijalistom obiteljske medicine u 2022. iznosio je 69.608 eura, a od 1. veljače 116.249 eura, što znači da sada ugovorni standardni tim ostvaruje oko 10.000 eura mjesečno.

“Ukupno povećanje prihoda u razdoblju od 2022. do 2025. za standardni tim opće/obiteljske medicine porastao je za 62 posto, uz dodatne mogućnosti prihodovanja izvanlimitnih postupaka”, kažu u HZZO-u.

Radi se o 10 takvih postupaka s mogućosti prihoda bez ograničenja, a za 20 postupaka uz ograničenje od 10 ili 15 postio iznad limita. Za to je HZZO-a u 2024. godini osigurao 1,9 milijuna eura.

Napominju i da su za osigurane osobe koje su nositelji inozemnog osiguranja, obiteljski liječnici u 2024. izvanlimitno prihodovali ukupno 2.725.630 eura. Rečeni iznos nije trošak HZZO-a, ali je prihod doktora za kojeg je HZZO osigurao sredstva.

Osvrćući se na administrativna rasterećenja, HZZO navodi da su doktori primarne zaštite oslobođeni dijela poslova vezanih uz ostvarivanje prava na naknadu za troškove prijevoza, ostvarivanja prava na bolovanja itd.

Kontrolom jedne bolničke ustanove obuhvaćeno više stotina doktora

Na primjedbu KoHOM-a da se 95 posto kontrola HZZO-a odnosi na obiteljske liječnike, HZZO- navodi da je kontrolom jedne bolničke ustanove obuhvaćeno više stotina doktora odnosno specijalističkih timova, a evidentira se kao jedna kontrola, jer se radi o jednoj pravnoj osobi.

Broj kontrola u PZZ brojčano je po evidencijama značajno veći jer se svaki tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti evidentira kao jedna kontrola.  

Tijekom 2024. pri ugovornim subjektima HZZO-a proveli su ukupno 4489 redovnih i izvanrednih kontrola bolovanja, te kontrole bolovanja na zahtjev poslodavca.

Od svih kontroliranih bolovanja doktori kontrolori HZZO-a zaključe oko 30 posto bolovanja. Ističu i kako je analizom utvrđeno da ugovorni doktori prosječno godišnje imaju oko 120 kućnih posjeta po timu.

Ukupan broj osiguranih osoba koji nemaju izabranog doktora znatno je manji od onoga što navodi KoHOM. Oko 30.000 hrvatskih državljana nije se opredijelilo za izabranog doktora opće/obiteljske medicine, te nešto više od 80.000 stranih državljana, kažu u HZZO-u.

HZZO-ve nakande za bolovanje od lipnja će porasti za 76 posto

HZZO objavio: Rast će naknade za bolovanje

Hrstić: ‘Za sada ne postoje medicinski propusti kod liječenja napadača’

The post Prosvjed protiv HZZO-a: Obiteljski liječnici odbijaju nove ugovore first appeared on Dijalog.hr.

To će biti regulirano izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju čiji je prijedlog od danas u jednomjesečnom e-savjetovanju.

“Naknade koje nisu mijenjane gotovo 20 godina dižu se za 76 posto. To se odnosi na naknadu za odsutnost s posla zbog njege djeteta ili zbog kronične bolesti”, rekla je ministrica na konferenciji za novinare.

Do sada te su naknade iznosile 565 eura.

“Na ovaj ćemo način osobama koje ne mogu raditi omogućiti dostojanstven život”, rekla je Hrstić te dodala da kronično oboljeli pacijenti, osim prava na naknadu zbog odsutnosti s posla, imaju pravo i na inkluzivne dodatke iz drugog resora. 

Za bolesne zaposlenike poslodavci i dalje snose trošak bolovanja prvih 42 dana, nakon čega naknade preuzima HZZO kada je riječ o kroničnim bolesnicima.

Za ovu godinu u HZZO-u je osigurano više od 60 milijuna eura za najavljeno povećanje naknada, a za sljedeću godinu procijenjeno je da će trebati više od 130 milijuna eura.

“Od lipnja nadalje ovo bi povećanje trebalo biti u praktičnoj primjeni”, poručila je ministrica.

Dnevno oko 66.000 bolesnih 

Zamjenica ravnatelja HZZO-a Veronika Laušin rekla je da je ukupna stopa bolovanja u 2024. bila 3,77,  od toga je na teret HZZO-a 1,9. 

“Na teretu HZZO-a su ona bolovanja koja su duža od 42 dana”, rekla je Laušin.

Iznijela je i podatak da je broj dnevno bolesnih u Hrvatskoj oko 66.000.

Hrstić je rekla i da se u ukupnom trošku bolovanja za njegu oboljelog djeteta izdvaja 21 posto, za njegu oboljelog člana obitelji 35 posto, za dugotrajno liječenje 25 posto, 7 posto za održavanje trudnoće i 12 posto za ostale indikacije.

Kada je riječ o dugotrajnim bolovanjima, nije riječ samo o onkološkim bolesnicima, već o svim kategorijama kroničnih bolesnika – poput autoimunih bolesti, transplantiranih pacijenata i drugih kroničnih dijagnoza. 

Hrstić je rekla i da bi pacijent koji je na bolovanju zbog dijagnostike trebao dobiti prioritetni termin za dijagnostički postupak.

Rekla je i da je radna skupina na razini MIZ-a završila postupnik za upućivanju na dijagnostičke pretrage. Postavit će se indikacijsko područje za MR lokomotornog sustava i neurosustava, odnosno bit će nužno zadovoljiti kriterije da bi pacijent bio upućen na magnetsku rezonanciju.

Izuzetke od pravila bit će potrebno dodatno objasniti. “Uvijek postoji i kategorija koja se odnosi na želju pacijenata koji traže pretrage, ali će onda to biti na najnižoj razini prioriteta kod izdavanja termina”, poručila je ministrica.

HZZO objavio: Rast će naknade za bolovanje

Hrstić: ‘Napadač koji je ubio jedno dijete je punoljetna osoba’

Hrstić: ‘Za sada ne postoje medicinski propusti kod liječenja napadača’

The post HZZO-ve nakande za bolovanje od lipnja će porasti za 76 posto first appeared on Dijalog.hr.

Kako se doznaje u Ministarstvu zdravstva, zakonskim se izmjenama povećava limit HZZO-ovih naknada s 565 eura na 995 eura. To se odnosi se na sve kategorije bolovanja osim tri slučaja bolovanja kada nema limita – a riječ je o rodiljnom dopustu, bolovanjima zbog ozljede na radu i zbog smrti djeteta.

Primate li plaću od 5.000 eura, u tim će vam slučajevima HZZO isplatiti isti toliki iznos.

U ostalim slučajevima HZZO-ove su naknade  limitirane i povećavaju se nakon 19 godina s maksimalnih 565, na 995 eura, što bi s trebalo realizirati skorim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ujedno će se povisiti i najniži iznos naknade sa 110,36 eura na 353,15 eura.

Iznosi maksimalnih naknada nisu se mijenjali od 2006., kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura, a sada je 1366 eura.

Limitiranje maksimalnog iznosa znači da za mjesec dana bolovanja od HZZO-a nećete moći dobiti naknadu veću od 995 eura neto, bez obzira na to koliko iznosi vaša plaća, objašnjavaju u Ministarstvu.

Promjene se odnose na niz kategorija bolovanja. Riječ je, uz ostalo, o zaposlenicima koji su na bolovanju dužem od 42 dana, zatim o osobama koje su izolirane kao kliconoše, pratiteljima bolesnika, njegovateljima člana uže obitelji, kao i ženama na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. 

Poslodavac će, kao i do sada, snositi trošak naknade samo ako je njegov zaposlenik osobno bolestan i to prva 42 dana bolovanja. 

Za sve ostale kategorije, od prvoga dana bolovanja, naknade idu na teret HZZO-a ili državnog proračuna.

Naknada za bolovanje podmiruje se iz  državnog proračuna ako je bolovanje posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ili ako je zaposlenik izoliran zbog pojave zaraze u svojoj okolini.

Limitirane naknade

Iako se za pojedine kategorije bolovanja u zakonu navodi da osiguranik dobiva stopostotnu naknadu, važno je imati na umu da postoji limit. Npr. roditelju koji ide na bolovanje za dijete do tri godine Zakon omogućava stopostotnu naknadu plaće. No to ne znači da će dobiti svoju punu plaću koja npr. prelazi 1000 eura. Naknada je limitirana i sada maksimalno iznosi 565 eura mjesečno, a ubuduće bi to trebalo biti 995 eura.    

Isti je slučaj i nakon 42. dana bolovanja otvorenog zbog bolesti zaposlene osobe.

Njega djeteta starijeg od tri godine iznosi 70 posto osnovice, pa će roditelj za mjesec dana moći dobiti maksimalno 995 eura. Primjerice, roditelj koji ima tisuću eura plaću dobit će ubuduće za dijete do tri godine naknadu od 995 eura, a za starije dijete – 700 eura.

Što se tiče dugotrajnih bolovanja zaposlenika, prvih šest mjeseca naknada plaće iznosi 70 posto osnovice, a nakon toga 80 posto. U slučaju da je zaposlenik neprekidno na bolovanju 18 mjeseci prema istoj dijagnozi, naknada plaće pada na 50 posto. Ako dođe do prekida bolovanja ili promjene dijagnoze, izračun kreće iz početka.

Iznimka su onkološki bolesnici, kojima se naknada plaće nakon 18 mjeseci bolovanja ne smanjuje na 50 posto, kao i osobi koja njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti, zaposlenicima na hemodijalizi ili bolesnicima podvrgunitim transplantaciji. 

HZZO u 2023. platio naknade za bolovanja 208 milijuna eura 

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) zadnje podatke o bolovanjima imaju  za 2023. godinu. Te je godine evidentirano gotovo 20 milijuna dana bolovanja, za što je HZZO isplatio naknade od 208 milijuna eura. 

Dnevno je u prosjeku bilo 64 tisuće zaposlenih građana na bolovanju, a stopa bolovanja bila je 3,68.

Primjetno je i da je stopa bolovanja 2023. bila niža u odnosu na prethodnu 2022 godinu.

Naime, u 2022. godini stopa bolovanja iznosila je 4,12., a na naknade je utrošeno 9,2 milijuna eura više nego 2023.

HZZO redovito provodi kontrolu bolovanja i prekida ona koja su neopravdano otvorena. 

U 2022. godini kontrolirano je 39.107 bolovanja, a zatvorena su u 13.074 slučaja. U kontrolama na zahtjev poslodavca,  HZZO je izrekao mjere za 112 ordinacija, a  u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 157 kontroliranih ordinacija (tri posto).

U 2023. godini kontrolirana su 28.844 bolovanja, a zatvorena su u 7995 slučajeva.

U kontrolama na zahtjev poslodavca,  HZZO je izrekao mjere za 69 ordinacija, a u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 99 kontroliranih ordinacija (tri posto).

The post HZZO objavio: Rast će naknade za bolovanje first appeared on Dijalog.hr.

Strani turisti moći će kod tih timova dobiti zdravstvenu uslugu na teret zdravstvenog osiguranja temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja, a domaći posjetitelji na temelju svoje zdravstvene iskaznice.

“U prijelaznom razdoblju, a zbog potrebe za unaprjeđenjem pružanja usluga turistima, dodatni privremeni timovi domova zdravlja turistima će moći pružati usluge bez naplate. U slučaju potrebe moći će izdavati i recepte za lijekove i uputnice za neodgodivu medicinsku uslugu, dok će HZZO domovima zdravlja plaćati pruženu uslugu primarne zdravstvene zaštite”, pojašnjava ministar zdravstva Vili Beroš. 

Ukupno ovogodišnje ulaganje više od milijun eura

Za sezonu 2024., potrebu za organizacijom dodatnih timova domova zdravlja za turiste iskazale su Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Osječko-baranjska te Bjelovarsko-bilogorska županija.

Ukupno ovogodišnje ulaganje u taj sustav iznosi više od milijun eura.

Programom dodjele potpora male vrijednosti domovima zdravlja u tim županijama omogućeno je ulaganje u medicinsko-tehničku opremu na lokacijama na kojima se pruža zdravstvena skrb turistima, a na temelju kojeg, kao i provedenog javnog poziva za prijavu projektnih prijedloga, Ministarstvo zdravstva financira opremanje u ukupnom iznosu većem od 500.000 eura. 

Ministarstvo turizma i sporta Odlukom o sufinanciranju dodatnih timova medicinske pomoći, koje na svojem području organiziraju županije osiguralo je 340.000 eura, a Hrvatska turistička zajednica kroz sustav turističkih zajednica osigurala je sredstva u iznosu većem od 168.000 eura, što čini ukupno ovogodišnje izdvajanje preko milijun eura.

Zbog dostupnosti i cjelovitosti podataka o organizaciji pružanja zdravstvene zaštite turistima, Ministarstvo zdravstva, Hrvatska turistička zajednica i sve županije na službenim mrežnim stranicama osigurale su dostupnost informacija o lokacijama i organizaciji pružanja zdravstvene zaštite turistima za ovu sezonu. 

Beroš ističe kako je to još jedna mjera koja će smanjiti pritisak na primarnu zdravstvenu zaštitu, izvanbolničku hitnu medicinsku službu i objedinjene hitne bolničke prijeme. 

The post Tijekom ljeta u Hrvatskoj za turiste zdravstvene usluge – besplatne! first appeared on Dijalog.hr.

Udruga navodi da je HZZO trenutačno jedini kupac u državi koji samostalno određuje cijene zdravstvenih usluga, te smatra da upravo ta činjenica zdravstvene ustanove dovodi u financijski lošu poziciju.

Takav sustav omogućuje HZZO-u određivanje cijena prema vlastitim preferencijama, bez adekvatnog uvažavanja stvarnih troškova pružanja zdravstvenih usluga. To rezultira nepravednim nadoknadama za pružatelje zdravstvenih usluga te može dovesti do nedovoljne kvalitete i nedostupnosti zdravstvene skrbi za građane, navodi se u priopćenju.

Domovi zdravlja nemaju za plaće

Kao recentni primjer Udruga navodi domove zdravlja koji imaju ključnu ulogu u pružanju osnovne zdravstvene skrbi, osobito u ruralnim područjima gdje su često jedina dostupna zdravstvena ustanova.

Unatoč tome što je HZZO povećao limite, to nije dovoljno za pokrivanje dodatnih troškova domova zdravlja proizašlih iz povećanja plaća od 1. ožujka 2024. godine.

Standardni tim primarne zdravstvene zaštite na plaće je uvijek trošio 65-70 posto (dvije trećine) prihoda standardnog tima, a u travnju 2024. na plaće odlazi  85-95 posto prihoda standardnog tima.

UPUZ ističe da je to rezultat jednostranog dizanja limita od strane HZZO-a i povećanja plaća u travnju. Pojedinim domovima zdravlja ostaje samo 10 posto prihoda za pokrivanje troškova kao što su lijekovi, sanitetski materijal, režije ili čišćenje.

Udruga stoga hitno traži korigiranje iznosa cijena usluga i postupaka u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite (PZZ) budući da  cjelokupnom PZZ-u nedostaje čak 20 posto prihoda.

Nužno uvođenje tripartitnog modela određivanje cijena zdravstvenih usluga

UPUZ, kao udruga s najvećim brojem zdravstvenih ustanova članica, traži sudjelovanje u procesu određivanja cijena za sve dijagnostičko-terapijske postupke.

Na taj bi način aktivno sudjelovali u novom modelu pregovaranja o cijenama zdravstvenih usluga, a zdravstvene ustanove ne bi bile samo puki pasivni izvršitelji ugovora koje im jednostrano daje HZZO prema principu – “uzmi ili ostavi“.

Pregovori o cijenama trebali bi se ponavljati svake godine za sve dijagnostičko-terapijske postupke. Ova inicijativa, po uzoru na model u susjednoj Sloveniji, ima za cilj osigurati ravnopravan položaj obiju strana u ugovornim odnosima vezanim za pružanje zdravstvene zaštite. Time se suprotstavlja prethodnom modelu pregovaranja koji je zdravstvene ustanove stavljao u pasivnu poziciju, bez ikakvog utjecaja na oblikovanje ugovora s HZZO-om.

Milanović uručio odlikovanja i činove brigadnih generala

Bjelovar će uskoro imati toplice vrijedne 38 milijuna eura

Milanović: Spreman sam na debatu zadnji dan, samo da nije Jutel

The post Udruga poslodavaca u zdravstvu traži hitnu promjenu politike određivanja cijena first appeared on Dijalog.hr.

U Hrvatskoj se gotovo svakoga dana jednoj osobi dijagnosticira multipli mijelom, rijetka i neizlječiva vrsta raka krvi. Oboljeli se često vrlo brzo suočavaju s ograničenim mogućnostima liječenja, budući da dostupnost novih lijekova i njihovih kombinacija značajno kasni za drugim zemljama, upozorila je vodeća regionalna udruga MijelomCRO, koja okuplja oboljele i njihove obitelji. 

Iako iz administracije poručuju kako se raspravlja o odobravanju potrebnih kombinacija lijekova, iz udruge kažu kako se u Hrvatskoj na iskorak čeka od 2019. te zato apeliraju na Ministarstvo zdravstva i HZZO da hitno odobre nove terapije i njihove kombinacije.  

“U Hrvatskoj postoje mogućnosti da imamo suvremene lijekove već na početku liječenja no, nažalost, naši liječnici ih trenutačno ne mogu koristiti na način na koji i oni sami smatraju da je najbolji za pacijente. Krajnje je vrijeme da to promijenimo i vjerujemo kako će administracija napokon prepoznati važnost dostupnosti najučinkovitijih terapija i njihovih kombinacija”, poručila je direktorica Udruge MijelomCRO Mira Armour.

Dodala je kako su te najučinkovitije terapije i njihove kombinacije dostupne primjerice u Sloveniji, Bugarskoj, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Danskoj gdje je to već ustaljena praksa. “Zato je naša cijela ova godina pod znakom pametni lijekovi za pametnu bolest”, istaknula je Armour, napomenuvši kako je multipli mijelom bolest s tisuću lica zbog čega ne djeluje svaka terapija identično kod svake osobe, već zahtijeva individualniji pristup.

U Hrvatskoj više od 1300 osoba s multiplim mijelomom

Kako je krajnje vrijeme za hitnu optimizaciju prve terapijske linije kao i kasnijih linija za bolesnike u određenim fazama bolesti, slažu se i liječnici. Voditeljica radne grupe za multipli mijelom KroHema Sandra Bašić Kinda kaže da već 18 mjeseci pokušavaju izboriti daratumumab za prvu liniju liječenja bolesnika s multiplim mijelomom što zapravo imaju skoro sve zemlje EU, a nije im dostupna ni optimalna kombinacija za liječenje bolesnika koji su refraktorni na lenalidomid, a to je kombinacija daratumumaba i karfilzomiba koja rezultira najdužim preživljenjem bolesnika.

“Ti se lijekovi čine skupi, međutim kad se sagleda koliko doprinose, skraćuju boravak u bolnici, dižu kvalitetu života i radne sposobnosti, to je dobrobit i za pacijenta i za zdravstveni sustav“, istaknula je. 

U ovom se trenutku s multiplim mijelomom u Hrvatskoj bori preko 1300 osoba uglavnom starije životne dobi, iako se posljednjih godina otkriva i kod sve većeg broja mlađih pacijenata.

Najmlađem oboljelom u Hrvatskoj bolest je dijagnosticirana sa svega 24 godine.

Zbog nespecifičnosti simptoma, multipli mijelom ima jedan od najdužih perioda od pojave prvih simptoma do dobivanja dijagnoze, a svaki oboljeli susreće se s drugačijom kombinacijom simptoma. U tom dugom periodu do dijagnosticiranja, bolest značajno narušava zdravlje oboljele osobe, a posebno stradaju imunološki sustav, kosti i bubrezi.

Međunarodni dan multiplog mijeloma, zloćudne bolesti koštane srži, udruga MijelomCRO obilježit će 28. ožujka u 11 sati kod zagrebačkog Hotela Dubrovnik gdje će dijeliti edukativne materijale s ciljem podizanja svijesti o toj opakoj bolesti, a na drugom programu HTV-a u 18,50 sati bit će prikazan dokumentarni film “Moj mijelom: spremni za iduće korake”. 

Nasilje na internetu poraslo – svako 6. dijete žrtva kibernetičkog zlostavljanja

Imotski za uskrsnice osigurao 35 tisuća eura

Sjever Italije pogodio snažan potres, treslo i dijelove Hrvatske

The post Na Dan multiplog mijeloma poziv Ministarstvu: Odobrite nove terapije! first appeared on Dijalog.hr.

“Vidjeti će se politika ministra Butkovića i hoćemo li morati vratiti tri milijarde eura Europskoj uniji, a podastrijet ću i dokaze o nesrećama u HŽ-u”, rekao je Miletić tijekom slobodnog govora u Saboru zahvalivši zviždačima iz HŽ-a koji su Mostu dali informacije o krađi i lopovluku u toj tvrtki.

Za materijal koji posjeduje Miletić kaže da otvara pitanja – ima li nesreća na Škrljevu veze s Pavlom Vujnovcem, jesu li se krcali ilegalni migranti u vlakove, kako su financirane određene pruge, kao i pitanja o ekološkim katastrofama na području Koprivnice.

Mostov zastupnik posebno je izdvojio pravnu službu HŽ-a u kojoj su, kaže, zaposlena 52 pravnika, a nakon toga je angažirano i 10 odvjetničkih ureda.

“Bit će zanimljivo postaviti pitanje i o sigurnosti pruge, o određenim investicijama i kupovini stvari koje skupljaju prašinu. HŽ će postati novi HEP”, poručio je Miletić.

Dokumenti, kaže, razotkrivaju i prvih sto neto plaća od 3000 eura u HŽ-u. Miletić najavljuje da će biti zanimljivo vidjeti koji odjeli imaju po 25.000 kuna plaću i što njihovi zaposlenici rade.

Marić: Radiochirurgiji bez natječaja plaćeno 18,5 milijuna eura

Riječima “Vrijeme je za odlazak ove vlade, dosta je!”, SDP-ova Andreja Marić osvrnula se na rad ministra zdravstva Vilija Beroša za kojega je rekla da je “ili nesposoban ili pritisnut lobijima”.

“Javno zdravstvo se zatire, a plaćaju se privatnici”, ustvrdila je te to potkrijepila podacima za prošlu godinu kada je privatnoj Klinici Magdalena isplaćeno 19,7 milijuna eura javnoga novca, Radiochirurgija je dobila 18,5 milijuna, a Medikol 11,85 milijuna eura.

Sada je, kaže, HZZO ugovorio s privatnicima 41 tisuću pretraga za dva milijuna eura kako bi se smanjile liste čekanja.

Nizu afera od platformi CijepiSe koju je izradila tvrtka Cuspis u vlasništvu Beroševa poznanika Vinka Kojundžića, do dodjele posla za IT sustave bolnica tvrtki iz Gornje Stubice koja se bavila cvjetnim dekoriranjem, Marić je dodala i kupnju uređaja za zračenje u Klinici za tumore, plaćenog 11,2 milijuna kuna, a vrijedi 5,3 milijun kuna.

“Je li netko odgovarao zbog toga?” upitala je.

Podsjetila je i kako će se uskoro navršiti tri godine kako je inspekcija ministarstava zdravstva i financija u KBC-u Sestre milosrdnice našla moguće nepravilnosti i nezakonitosti, no o tome se, kaže, ništa ne zna.

“Još uvijek nisam dobila odgovor na zastupničko pitanje tko je tu muljao i zaradio, a poslala sam ga ministrima financija, gospodarstva i zdravstva”, rekla je SDP-ova zastupnica.

Nabrajajući nelogičnosti u trošenju javnoga novca navela je da se Medikolu platilo 150 milijuna eura za pretrage PET CT-om, umjesto da se uložilo 8 milijuna eura za kupnju četiri PET CT-a u javnom zdravstvu.

“Elitnoj klinici Radiochirurgiji HZZO je bez javnog natječaja platio za prošlu godinu 18,5 milijuna eura, a za prvih 6 mjeseci ove godine 7,9 milijuna eura i to unatoč tome, što cijelu priču istražuje Uskok”, rekla je Marić.

Osvrnula se i na tvrtku Roche, za koju je rekla da joj se plaća godišnje 6,7 milijuna eura za gensko profiliranje koje se obavlja u Njemačkoj.

Navela je i da je ta tvrtka bila dužna, prema sporazumu, za 12,7 milijuna eura napraviti laboratorij za gensku analizu, onkološku bazu podataka i zavod za personaliziranu medicinu.

“No, to se nije dogodilo, već sada povlačimo za to sredstva iz EU fondova.”

“Loši smo, reformi nema, a netko mulja i zarađuje na svima nama”, ocijenila je Marić. 

Selak Raspudić: Između anacionalne ljevice i HDZ kvazidomoljublja postoji Most kao treći i ispravan put

GONG razotkrio: HDZ za manipulaciju i vrijeđanje na društvenim mrežama koristi lažne profile!

Peđa Grbin: HDZ je stranka koja živi i brani korupciju

The post Marin Miletić najavio da će uskoro objaviti podatke o korupciji u HŽ-u first appeared on Dijalog.hr.