FIFA uklanja ulaznice zbog novog zakona

Međunarodna nogometna federacija (FIFA) uklonila je ulaznice za Svjetsko prvenstvo za utakmice na stadionu BMO Field u Torontu. Razlog je novi zakon u kanadskoj pokrajini Ontario koji zabranjuje preprodaju iznad nominalne cijene.

Podsjetimo, na BMO Fieldu igrat će se šest utakmica Svjetskog prvenstva. Pet susreta pripada grupnoj fazi, dok je jedan dvoboj osmine finala. U Torontu će igrati i Hrvatska. Ona će 23. lipnja odmjeriti snage s Panamom.

Zakon, nazvan “Zakon o stavljanju navijača na prvo mjesto”, jasno definira pravila. Nitko ne smije prodavati ulaznicu na sekundarnom tržištu iznad izvorne cijene. Vlada tvrdi da će ova mjera zaštititi navijače. Cilj je spriječiti umjetno napuhavanje cijena.

To znači da kupci koji su već platili skuplje ulaznice sada mogu izgubiti novac. Primjerice, netko tko je kupio kartu za 600 dolara i prodao je za 1.200 dolara sada mora prodavati po 600 dolara. Tvrtke koje krše pravila suočavaju se s kaznama. One počinju od 3.000 dolara i mogu doseći 250.000 dolara.

FIFA je zbog toga privremeno povukla preostale ulaznice iz prodaje. Platforma se prilagođava novom zakonu koji je stupio na snagu u petak. Očekuje se da će ulaznice uskoro biti ponovno dostupne.

Prema podacima FIFA-e, već je prodano više od pet milijuna ulaznica. Ukupan broj prelazi šest milijuna. Svjetsko prvenstvo, koje organiziraju SAD, Kanada i Meksiko, počinje 11. lipnja.

Iran prijeti povlačenjem, Italija čeka poziv FIFA-e za SP

Hrvatska uoči Svjetskog prvenstva ostala na 11. mjestu FIFA-ine ljestvice

FIFA mijenja pravilo o jakosnim skupinama 20 dana prije ždrijeba: Dalić ljut

The post FIFA zaustavila prodaju dodatnih ulaznice za Toronto first appeared on Dijalog.hr.

Zampollijev zahtjev FIFA-i i politična pozadina

Visoki izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa Paolo Zampolli zatražio je od FIFA-e da zamijeni Iran Italijom na nadolazećem Svjetskom prvenstvu, piše Financial Times u srijedu.

Plan je pokušaj popravljanja veza između Trumpa i talijanske premijerke Giorgie Meloni nakon što su se njih dvoje posvađali, nakon što je američki predsjednik napao papu Lava XIV. zbog rata u Iranu, navodi FT, pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem.

“Potvrđujem da sam predložio Trumpu i (predsjedniku FIFA-e Gianniju) Infantinu da Italija zamijeni Iran na Svjetskom prvenstvu. Ja sam talijanskog podrijetla i bio bi san vidjeti Azzurre na turniru koji organiziraju SAD. S četiri naslova, imaju pedigre da opravdaju uključivanje”, rekao je američki posebni izaslanik Paolo Zampolli za FT.

Italija je u ožujku doživjela šok nakon što se Azzurri treći put zaredom nisu uspjeli plasirati na Svjetsko prvenstvo, nakon što ih je Bosna i Hercegovina porazila 4-1 u finalu kvalifikacija poslije izvođenja jedanaesteraca.

Iran, zahtjev za premještanje utakmica i pravila o zamjeni

Iran se prošle godine kvalificirao na četvrto uzastopno Svjetsko prvenstvo, ali je nakon početka rata zatražio od FIFA-e da tri utakmice u skupini premjesti iz SAD-a u Meksiko.

Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino rekao je tijekom posjeta iranskom trening kampu u Turskoj prošlog mjeseca da će se sve utakmice održati prema rasporedu, a ponudio je i pomoć reprezentaciji u pripremama za turnir.

“Pripremamo se i dogovaramo Svjetsko prvenstvo, ali smo poslušni odlukama vlasti”, rekao je predsjednik Iranskog nogometnog saveza (FFIRI) Mehdi Taj novinarima u srijedu.

“Za sada je odluka da nacionalna reprezentacija bude potpuno spremna za Svjetsko prvenstvo.”

Odluka o tome koja bi zemlja bila zamjena ako iranska vlada povuče reprezentaciju sa SP-a je u rukama FIFA-e, koja prema članku šest pravila Svjetskog prvenstva ima slobodu pozvati bilo koju reprezentaciju da popuni upražnjeno mjesto.

Očekuje se da će Azijska nogometna federacija lobirati da zamjena bude iz Azije, a očiti izbor bili bi Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su u studenom prošle godine izgubili u doigravanju od Iraka.

Međutim, UAE nemaju ni približno nogometni pedigre Italije, budući da su nastupili samo na jednom izdanju finala Svjetskog prvenstva 1990. godine, kada su izgubili sve tri utakmice.

Svjetsko prvenstvo, koje također zajednički organiziraju Meksiko i Kanada zajedno sa SAD-om, počinje 11. lipnja, a Iran bi trebao započeti svoju kampanju protiv Novog Zelanda u Los Angelesu četiri dana kasnije.

Iran ipak želi na SP, ali uvjet je da ne igra u SAD-u

Iran objavio da neće sudjelovati na nogometnom SP-u u SAD-u, Meksiku i Kanadi

Infantino kaže kako je Trump zaželio dobrodošlicu iranskoj nogometnoj reprezentaciji na SP-u

The post Iran prijeti povlačenjem, Italija čeka poziv FIFA-e za SP first appeared on Dijalog.hr.

Top Tier Barber Shop postao mala hrvatska navijačka baza

Hrvatski poduzetnik iz Kanade poveo je prošli mjesec sve zaposlenike jednog frizerskog salona na nogometnu utakmicu Hrvatske i Brazila u američki grad Orlando, a ta skupina stranaca će biti u hrvatskim dresovima i na Svjetskom prvenstvu.

Filipinci, Vijetnamac i Dominikanac držali su na ulici zastavu s natpisom Livno dok su pjevali s desecima hrvatskih navijača uoči prijateljske utakmice.

„Sve je to zahvaljujući Darku. On je gazda“, rekao je Leoles Melegrito (31), jedan iz te skupine od jedanaest osoba.

Darko Šnjarić (58), rođen u Slatini na sjeveru Hrvatske, emigrirao je u Kanadu kada mu je bilo 20 godina.
U mjestu Oakville, 30 kilometara od Toronta, ima tri kćeri i sina.

Njegova kćer Kristina (31) je u šestom razredu osnovne katoličke škole upoznala Leolesa, siromašnog dječaka koji se doselio ondje s Filipina.
Prije tri godine su se vjenčali. Svakog ljeta posjećuju Hrvatsku.

„Volim Hvar, Rab, Split… volim more. Ali i Dinamo, baby!“, rekao je Leoles smijući se.

Leoles je vlasnik frizerskog salona „Top Tier Barber Shop“ u Oakvilleu te se često druži s Darkom u njegovoj kući, na zabavama i roštilju.

Darko već 25 godina prati hrvatsku nogometnu reprezentaciju na gostovanjima, a u siječnju je kupio ulaznicu za utakmicu s Brazilom.
Nekoliko dana prije polaska na put otišao se ošišati u Top Tier.
Pozvao je Leolesa da ode s njim na utakmicu.

Kada je vidio da su i drugi zainteresirani, pozvao je svih sedam zaposlenika salona.
„To su sve sjajni dečki. Jako su dobri i vrijedni“, kaže Darko.

Orlando, “reforma” i novi navijači Hrvatske

Potrošio je oko 1.100 eura kako bi svima kupio ulaznice.
Mladići su sami kupili avionske karte za let dug tri sata od Toronta do Orlanda.
Sve se dogodilo u sat vremena, dan prije polijetanja.

„Popili smo pivo, zaspali i probudili se ondje“, rekao je zaposlenik Kay Hoang (21) iz Vijetnama.

Na zaključanim vratima Top Tiera ostavili su poruku klijentima: „Zatvoreno zbog reforme“.

Kay je u robnoj kući kupio hrvatski dres i naočale u bojama zastave.
„Moram predstavljati zemlju kako treba. Sada sam pravi Hrvat“, napomenuo je.

Nikada ranije nije bio na nogometnoj utakmici.
Dok su navijači ispred puba u Orlandu pjevali s njima hrvatske pjesme, Kay je rekao da se osjeća sjajno.

Alejandro Sosa (21) je iz Dominikanske Republike pa mu je kao Latinoamerikancu nogomet blizak.
Štoviše, nije mu prvi put da ga gleda.
No, rekao je: „Hrvati ovo baš jako doživljavaju, znaju napraviti feštu“.

Alejandro, Kay i Leoles su skandirali „Zovi samo, zovi“ dok su držali trobojnicu s natpisom Livno.

Njihov kolega s posla Milan Šošić (17), čiji je otac rođen u tom gradu u BiH, a majka u Kanadi, donio je zastavu.
„Oni već toliko dobro poznaju prilike u Hrvatskoj da me zbog Livna zovu Bosanac“, izjavio je Šošić.

U Torontu, gdje će Hrvatska za dva mjeseca igrati s Panamom na Svjetskom prvenstvu, živi brojna hrvatska dijaspora.

Leoles je objasnio da je toliko zavolio Hrvatsku da „mu krv proključa“ kada igra hrvatska reprezentacija.

Darko, koji je poveo sa sobom sve zaposlenike frizerskog salona, uživao je.
Zadovoljan je što je proširio navijačku strast daleko od domovine.

Hrvatska je izgubila s 1-3 od Brazila, ali to nije poljuljalo entuzijazam ove skupine.
Vratili su se u Oakville dan nakon utakmice, a sada jedva čekaju Svjetsko prvenstvo.

„Bit ćemo na stadionu u Torontu“, rekao je Leoles.
„Mi smo velika obitelj koja voli Hrvatsku“.

Rumunjka vozila 176 km/h zbog uskrsnog kolača

Lopovi ukrali kamion koji je prevozio 12 tona KitKat čokoladica

Za 50 godina u BiH će ostati samo 1,5 milijuna stanovnika

The post Hrvat iz Kanade frizere pretvorio u navijače first appeared on Dijalog.hr.

Barryja Neufelda iz Chilliwacka u Britanskoj Kolumbiji osudio je Sud za ljudska prava Britanske Kolumbije, uz obrazloženje da „ako osoba odluči ne ‘vjerovati’ da je rodni identitet odvojen od spola dodijeljenog pri rođenju, onda ne ‘vjeruje’ u transrodne osobe. To je oblik egzistencijalnog poricanja.“

U listopadu 2017. Neufeld je na svojoj osobnoj Facebook stranici objavio da program okružne seksualne orijentacije i rodnog identiteta nije utemeljen na biologiji, već je društveni konstrukt:

„Uz rizik da budem označen kao homofoban i netolerantan, moram reći da podržavam tradicionalne obiteljske vrijednosti i slažem se s Američkim kolegijem pedijatara da je dopuštanje maloj djeci da odluče promijeniti spol jednostavno zlostavljanje djece. No sada se Ministarstvo obrazovanja Britanske Kolumbije pridružilo LGBTQ lobiju i nameće ovu biološki apsurdnu teoriju djeci u našim školama. Uče ih da heteroseksualni brak više nije norma. Učitelji ne bi trebali govoriti o ‘dječacima i djevojčicama’: oni su jednostavno učenici.“

Sud je presudio da će se kazna iskoristiti za naknadu zaposlenicima identificiranima kao LGBTQ, koji su pretrpjeli „štetu na svom dostojanstvu, osjećajima i samopoštovanju“ kao rezultat Neufeldovih komentara. S obzirom na to da se broj osoba identificiranih kao LGBT među zaposlenicima između 2017. i 2022. kretao od 45 do 163, Sud očekuje da će svaki pogođeni zaposlenik primiti između 4.601,23 i 16.666,67 dolara iz izrečene kazne.

Tužbu protiv Neufelda podnijela je Federacija učitelja Britanske Kolumbije u ime Udruge učitelja Chilliwacka. Bivšem administratoru, koji se žalio na odluku Suda, također je naloženo da plati 442,00 dolara anonimnom tužitelju identificiranom kao „Učitelj C“ kako bi mu nadoknadio izgubljenu zaradu zbog sudjelovanja na saslušanju u vezi s Neufeldovim osobnim mišljenjima.

Sud je zaključio da 24 Neufeldove objave predstavljaju diskriminaciju i govor mržnje. Aktivist za zaštitu djece Chris Elston, poznat kao „BillboardChris“, napisao je na X-u: „Tribunal je proglasio da svi stanovnici Britanske Kolumbije moraju vjerovati u rodne identitete.“

Neufeld je komentirao: „Osoba ne mora vjerovati u kršćanstvo da bi prihvatila da je druga osoba kršćanka. Međutim, da bi prihvatila da je osoba transrodna, mora prihvatiti da se njezin rodni identitet razlikuje od spola dodijeljenog pri rođenju.“

Neufeld je objasnio da se osjeća pozvanim „motivirati mlake kršćane koji mirno stoje dok cijelo društvo ‘vuče prema Gomori’“, dodajući da je promicanje transrodne ideologije „demoniziralo ljude vjere koji vjeruju da je Bog stvorio ljude kao muškarca i ženu, na Božju sliku“.

Društvo za prikupljanje sredstava za prava i slobode prikuplja novac za Neufeldovu pravnu žalbu.

Proroštvo Therese Neumann i misija Hrvata: Don Josip Mužić i Miljenko Jurić o duhovnom buđenju koje je počelo!

Bivši sotonist otkrio što se događa u duhovnom svijetu prilikom izvođenja 6 7

Isus na javnoj njemačkoj televiziji prikazan kao gej, feminist i površna osoba

The post Zbog izjave da postoje samo dva spola sud bivšem školskom administratoru dodijelio kaznu od 750.000 dolara first appeared on Dijalog.hr.

Kako izvještava Lifesitenews, eutanazije za novorođenčad nije nova ideja u Kanadi. Godine 2022. član Quebec College of Physiciansa, Louis Roy, rekao je na posebnom zajedničkom odboru za medicinsku pomoć pri umiranju da bi postupak mogao biti dopušten za „bebe od rođenja do jedne godine starosti” koje imaju teške deformacije ili invaliditete. U to je vrijeme čak i tadašnja liberalna ministrica za osobe s invaliditetom, Carla Qualtrough, izjavila da „ne postoji svijet u kojem bih to prihvatila”.

Prošle godine LifeSiteNews je izvijestio da je Health Canada financirao sveučilišni istraživački projekt o „stavovima mladih” o eutanaziji, koji je uključivao kratku raspravu o tome bi li djeca s teškim autizmom ikada mogla ispunjavati uvjete za smrt putem eutanazije.

Potpomognuto samoubojstvo legalizirala je liberalna vlada bivšeg premijera Justina Trudeaua 2016. godine, a prema važećem zakonu, potpomognuto samoubojstvo zabranjeno je za maloljetnike i osobe s mentalnim bolestima. Međutim, aktivisti su zagovarali proširenja, s različitim stupnjevima uspjeha.

Godine 2021. Trudeauova vlada proširila je eutanaziju s isključivo „terminalno bolesnih” pacijenata na kronično bolesne, nakon donošenja zakona C-7. Od tada vlada nastoji uključiti i osobe koje pate isključivo od mentalnih bolesti.

U veljači 2024., nakon protivljenja pro-life skupina, medicinskih i mentalnozdravstvenih organizacija te većine kanadskih provincija, savezna je vlada odgodila proširenje na mentalne bolesti do 2027. godine.

Proširenje eutanazije na osobe s mentalnim bolestima predviđeno je da stupi na snagu 2027. kao posljedica donošenja zakona C-7.

Zastupnik Garnett Genuis predstavio je zakon C-260, pod nazivom „Zakon o izmjeni Kaznenog zakona (medicinska pomoć pri umiranju – zaštita od prisile)”, koji bi, ako bude usvojen, zabranio bilo kojoj osobi u vladi ili na položaju autoriteta da nekome predlaže razmatranje eutanazije ako ta osoba to nije zatražila.

Kako prenosi LifeSiteNews, kanadski katolički biskupi izjavili su da „podržavaju” konzervativni prijedlog zakona pred parlamentom kojim bi se zabranilo proširenje državno financirane eutanazije na osobe s mentalnim bolestima.

Zakon C-218, odnosno „Zakon o izmjeni Kaznenog zakona (medicinska pomoć pri umiranju [tj. eutanazija])”, predstavila je zastupnica konzervativne stranke Tamara Jansen, a prvo je čitanje prošao 20. lipnja 2025.

Janse je rekla kako dopuštanje „medicinske pomoći pri umiranju” osobama s mentalnim bolestima „nije zdravstvena skrb, to nije suosjećanje, to je napuštanje”.

Eutanazija je šesti najčešći uzrok smrti u Kanadi, ali nije bila navedena među deset vodećih uzroka smrti prema podacima Statistics Canada za razdoblje od 2019. do 2022. godine.

Eutanazija: Institucionalizacija (samo)ubojstva: odgovor Žarku Puhovskom

Slovenija izabrala Život: Na referendumu pao zakon o eutanaziji, Hrvati molili i postili na ovu nakanu

Kako je katolička Austrija legalizirala potpomognuto samoubojstvo

The post Kanada uvodi eutanaziju novorođenčadi iz ‘siromašnih obitelji’ first appeared on Dijalog.hr.

Prema objavama na društvenim mrežama koje, kako tvrde, prikazuju kuću, na znakovima piše (djeco, pokrijte uši): “Djed Mraz je lažan”, “Djed Mraz nije stvaran”, “Djed Mraz su vaši roditelji” i “Poklone kupuje vaša obitelj”.

„Policijski službenik razgovarao je s osobom u pitanju i znakovi su u međuvremenu uklonjeni“, rekla je Robin Matthews-Osmond, glasnogovornica policijske uprave Brantford za CBC News u online izjavi.

„Iako nije ilegalno biti ‘Grinch’, potičemo sve da prihvate duh blagdana i pomognu u stvaranju pozitivne, gostoljubive zajednice, posebno tijekom događaja poput parade Djeda Božićnjaka“, rekla je.

Matthews-Osmond potvrdila je da znakovi nisu bili nezakoniti zbog zakona o slobodi govora i činjenice da su se nalazili na privatnom posjedu.

„Apsolutno odvratno“

Reakcije na društvenim mrežama stigle su odmah i ‘Grincha’ nisu štedjele. Ljudi su natpise nazvali „zlobnima“ i „apsolutno odvratnima“.

„Ne smijete slomiti nečiji duh ili uništiti nešto nekome samo zato što vam se nešto ne sviđa“, komentar je na objavi podcasta The Canadian Gothic na Facebooku. 

„Koliko jadan moraš biti da bi aktivno pokušao uništiti nečije djetinjstvo?“ napisao je netko na objavi na Instagramu kanadske lifestyle mreže 6ixBuzzTV.

No, koliko god neki ljudi bili zgroženi, nije kazneno djelo ili zločin iz mržnje reći djeci da Djedica ne postoji, rekao je Michael Geist, istraživački voditelj kanadskog prava interneta i e-trgovine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Ottawi.

“Ne mislim ni da je to nezakonito, iako bi se možda u određenoj okolnosti mogla primijeniti općinska uredba protiv remećenja javnog reda i mira”, rekao je Geist za CBC News.

“Ali čak i tada bi to bilo predmet osporavanja na temelju Povelje koja štiti slobodu izražavanja”, tumači pravnik.

Postoje ograničenja slobode izražavanja, ali ona ima vrlo visoku ljestvicu, rekao je James Turk, direktor Centra za slobodno izražavanje na Sveučilištu Toronto Metropolitan. Ne možete koristiti nasilje ni prijetiti nasiljem, uznemiravati nekoga ili koristiti govor mržnje, tumači Turk za CBC News.

Ali ističe da “postoji mnogo izjava koje ljudi ne vole, ali nećemo se s njima nositi tako da ih učinimo ilegalnima”, rekao je.

„Ako netko bude Grinch za Božić i postavlja takve znakove, dogodit će se ono što se dogodilo: netko će razgovarati s tom osobom i oni će to ukloniti.“

Ostali božićni partibrejkeri 

Godine 2018. policija u Teksasu u SAD-u uhitila je 31-godišnjeg muškarca koji je ispred crkve koja je organizirala događaj Doručak s Djedom Božićnjakom rekao djeci da on ne postoji. Policija je priopćila da je muškarac, koji je prosvjedovao s još dvojicom, odbio otići i nastavio remetiti javni red pa je optužen za nezakonito ometanje posjeda, prema Associated Pressu.

U Kingstonu u Kanadi policija je optužila muškarca koji je navodno tijekom godišnje gradske parade 2012. godine djeci govorio da Djed Božićnjak ne postoji.

Svjedoci kažu da je obilazio paradu govoreći djeci svoja uvjerenja, sve dok ga nisu priveli.

Muškarac je optužen i osuđen za izazivanje nereda i kršenje uvjetne kazne, potvrdila je policija Kingstona za CBC News. 

Tu je i Richard Dildy, muškarac iz Toronta koji je uhićen 1979. jer je prosvjedovao i ispred šoping centra vikao blagdanskim kupcima da Djed Božićnjak ne postoji, prema Toronto Todayu.

Dildy je ponovno uhićen tijekom parade Djeda Božićnjaka u Torontu 1980. jer je vikao: “Nema Djeda Božićnjaka”, navodi se, a dobio kaznu od 50 dolara.

Kako Turk ističe, nitko od tih pojedinaca nije uhićen zbog onoga što su rekli o Djedu Božićnjaku, već zbog okolnosti: ometanja posjeda ili javnog reda..

“Naši sudovi zaista vide vrijednost slobode izražavanja i stoga vrlo nerado ograničavaju to pravo”, zaključio je.

Oprah pohvalila australsku zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Švicarski milijarder pozvao na veći porez na bogataše

Istraživanje pokazalo: Hrvate najviše brinu rast cijena, vršnjačko nasilje, ratni sukobi i migranti

The post Kanađanin na prozore kuće postavljao poruke da Djed Mraz ne postoji: reagirala i policija first appeared on Dijalog.hr.

Scheib je do druge pobjede sezone, najbolja je bila i na otvaranju u Soeldenu, stigla sa 57 stotinki boljim vremenom od druge Šveđanke Sare Hector, odnosno 78 stotinki od treće Novozelanđanke Alice Robinson koja je napravila veliku pogrešku u donjem dijeku staze te tako ostala bez treće uzastopne pobjede iako je bila vodeća nakon prve vožnje.

Ljutić, koja je u subotu u prvom veleslalomu u Tremblantu bila druga, u nedjelju je odličnim nastupom u drugoj vožnji značajno popravila plasman te skočila sa 14. na sedmo mjesto sa 1.81 sekundom slabijim vremenom od Scheib.

U redoslijedu veleslalomašica Robinson je zadržala vodstvo sa 292 boda, no samo 12 manje ima druga Scheib, dok je Ljutić treća sa 178 bodova.

Amerikanka Mikaela Shiffrin je četvrtim mjestom u nedjelju zadržala vodstvo u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa sa 458 bodova, druga je Albanka Lara Colturi sa 302, a treća Robinson sa 292. Ljutić je deveta sa 218 bodova.

Predsjednik Milanović odlikovao Zrinku Ljutić Redom Danice hrvatske za skijaške uspjehe

Zrinka Ljutić: ‘Imam ga, moj je, možda ću se napiti prvi put u životu’

Zrinka Ljutić u društvu Kostelićevih: Hrvatska ima novi slalomski globus!

The post Skijanje: Ljutić sedma na Svjetskom kupu u kanadskom Tremblantu first appeared on Dijalog.hr.

Ime pobjedničkog filma objavio je direktor festivala Cameron Bailey na svečanoj dodjeli nagrada u kanadskom gradu.

Zhaoina adaptacija romana Maggie O’Farrell priča je obitelji Shakespeare – Williamu, kojeg glumi Paul Mescal, i Agnes, koju glumi Jessie Buckley – čiji brak mora podnijeti smrt njihovog 11-godišnjeg sina Hamneta.

Drugo mjesto osvojio je “Frankenstein” redatelja Guillerma del Tora, s Oscarom Isaacom i Jacobom Elordijem u glavnim ulogama, dok je treće zauzeo Rian Johnsonov “Wake Up Dead Man: A Knives Out Mystery”.

Za najbolji dokumentarac gledatelji su odabrali “The Road Between Us: The Ultimate Rescue” Barryja Avricha. Potresan film govori o spašavanju izraelske obitelji tijekom terorističkih napada predvođenih Hamasom 7. listopada 2023.

Međunarodna nagrada publike dodijeljena je filmu Parka Chan Wooka “No Other Choice”.

Za razliku od festivala poput Cannesa, Berlina ili Venecije, pobjednike u Torontu ne bira žiri nego publika.

Ove se godine preko 290 filmova natjecalo za naklonost publike na TIFF-u.

Serija ‘The Pitt’ osvojila Emmy za najbolju dramsku seriju

U Varaždinu otvoren 20. Trash Film Festival

Najavljena nova sezona Kinoteke, otvorit će je crna komedija ‘Dogodilo se ovako…’

The post Glavnu nagradu 50. Međunarodnog filmskog festivala u Torontu osvojila je drama ‘Hamnet’ first appeared on Dijalog.hr.

Nove carine su u rasponu od 10 do 41 posto, s najvišom carinom za Siriju. Europska unija, Japan i Južna Koreja podlijegat će carinama od 15 posto. Srbija će se suočiti s carinama od 35 posto, a Bosna i Hercegovina od 30 posto. 

Bijela kuća je u dokumentu navela da je cilj carina “restrukturiranje globalne trgovine u korist američkih radnika” te će stupiti na snagu 7. kolovoza, a ne 1. kolovoza kako se najavljivalo. 

Carine na kanadsku robu povećavaju se s 25 na 35 posto, ali one će biti na snazi od petka. 

„Kao odgovor na kontinuiranu neaktivnost i odmazdu Kanade, predsjednik Trump smatrao je potrebnim povećati carinu na Kanadu s 25 na 35 posto kako bi učinkovito riješio postojeću izvanrednu situaciju“, priopćila je Bijela kuća, poručivši da Kanada nije surađivala u suzbijanju fentanila i drugih ilegalnih droga.

Od carina su izuzeti kanadski proizvodi obuhvaćeni trgovinskim sporazumom između SAD-a, Meksika i Kanade. 

Kanadski premijer Mark Carney rekao je u lipnju da će, u slučaju nepostizanja sporazuma do početka kolovoza, Kanada vjerojatno uzvratiti dodatnim carinama na američki izvoz čelika i aluminija.

Više carine na kanadsku robu u oštroj su suprotnosti s Trumpovom odlukom da Meksiku odgodi povećanje carina za 90 dana kako bi se osiguralo više vremena za pregovore o širem trgovinskom sporazumu.

Kina pak ima rok do 12. kolovoza za postizanje dugotrajnog sporazuma s Trumpovom administracijom, nakon što su Peking i Washington u svibnju i lipnju postigli prve dogovore o okončanju rastućih uzajamnih carina i ukidanju zabrane uvoza rijetkih zemnih metala.

Iran traži naknadu štete od SAD-a zbog bombardiranja nuklearnog postrojenja

Bivši ruski ministar: ‘Svaki ultimatum približava SAD ratu s Rusijom’

SAD i EU postigli trgovinski sporazum o carini od 15 posto na ‘sve’

The post SAD uvodi nove carine: Srbiji 35 posto, BiH 30 posto first appeared on Dijalog.hr.

Nekoliko sati nakon što je Kanada objavila svoju odluku, američki predsjednik Donald Trump odgovorio joj je na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

“Opa! Kanada je upravo objavila da podržava državnost Palestine. To će nam jako otežati sklapanje trgovinskog sporazuma s njima. Oh, Kanada!!!”, napisao je Trump, prenosi BBC. 

Njegovo upozorenje Kanadi dolazi samo nekoliko sati prije nego što na snagu stupe visoke carine za zemlje koje nisu postigle trgovinske sporazume sa SAD-om.

Zemlje poput Velike Britanije, Južne Koreje i Japana, kao i Europska unija, nedavno su dogovorile trgovinske sporazume, ali Kina, Meksiko i Kanada, među ostalima, tek se trebaju dogovoriti sa SAD-om. 

Trump je jasno dao do znanja da se dogovori moraju postići prije 1. kolovoza ili će se primjenjivati veće carine.

Kanadski premijer Mark Carney rekao je u srijedu da Kanada namjerava priznati palestinsku državu na sastanku Ujedinjenih naroda u rujnu, čime se dodatno pojačava pritisak na izraelsku vladu premijera Benjamina Netanyahua dok se humanitarna kriza u Gazi pogoršava.

Kanada je dugo tvrdila da će priznati palestinsku državu tek nakon završetka mirovnih pregovora s Izraelom. No Carney je rekao da stvarnost na terenu, uključujući glad građana u Gazi, znači da “izgledi palestinske države doslovno nestaju pred našim očima”.

Ako Kanada sa SAD-om ne dogovori trgovinski sporazum do sutra, prijete joj carine od 35 posto na svu kanadsku robu koja nije obuhvaćena trgovinskim sporazumom između SAD-a, Meksika i Kanade, prenosi Reuters. 

Carney je rekao u srijedu da su pregovori o carinama s Trumpovom administracijom bili konstruktivni, ali da se razgovori možda neće zaključiti do roka.

Trump uvodi carine od 50  posto na uvoz bakra

Trump postavio novi rok Rusiji: daje im 10 ili 12 dana, inače će uvesti sankcije

Trump i von der Leyen u Škotskoj – pokušat će izbjeći carinski rat SAD-a i EU-a

The post Kanada najavila priznanje Palestine, Trump upozorio da bi to moglo ugroziti budući trgovinski sporazum first appeared on Dijalog.hr.