U Britanskoj studiji sudjelovalo je gotovo 5000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina, a proveli su ga znanstvenici s londonskoga University Collegea (UCL) i Kings Collegea, koji su istaknuli da je njihova analiza prva kojom se nastojalo istražiti na koji su način različite vrste kroničnog stresa povezane s pokazateljima zdravlja  starijih dobnih skupina.

Nacionalno reprezentativna studija potvrdila je da je financijski stres povezan s dugoročnim promjenama u ključnim pokazateljima zdravstvenog stanja, poput imunosnog, živčanog i hormonalnog sustava.

Od svih šest najčešćih stresora koje su proučavali britanski znanstvenici, a radilo se o financijskom stresu, skrbi za teško bolesnu ili invalidnu osobu, invaliditetu, težem gubitku u obitelji, o bolesti i razvodu, pokazalo se da je financijski stres bio najštetniji faktor dugoročno povezan s najrizičnijim zdravstvenim ishodima.

To je utvrđeno ispitivanjem četiriju biomarkera u krvi – kortizola (hormona koji se proizvodi kao odgovor na stres), C-reaktivnog proteina (CRP), fibrinogena i inzulinu sličnog faktora rasta 1 (IGF-1). Sve su to imunosni faktori povezani s razvojem stresa, razvojem upala i starenjem, dok je IGF-1 povezan i sa starenjem i s dugovječnošću.  

Studija je otkrila da je u sudionika studije koji su bili pod stresom samo zbog financijske situacije uočena 60 posto veća vjerojatnost da nakon četiri godine razviju visokorizičan zdravstveni profil.

U slučaju svake dodatne stresne situacije, poput primjerice razvoda, ta je vjerojatnost skočila za dodatnih 19 posto.

Uočena veza zadržala se bez obzira na genetiku, socioekonomske čimbenike, dob ili spol sudionika ili njihov način života.

Studija je pokazala i da su financijski stres, težak gubitak i dugotrajna bolest najsnažnije utjecali na promjene u imunosnim i neuroendokrinim biomarkerima, što ukazuje na kontinuiran fizički učinak kroničnog stresa.

Još jedan zaključak britanskih znanstvenika je da kroničan stres može izazvati hormonalne promjene i imunosne reakcije, što može utjecati na pogoršanje fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema.

Epidemiologinja Odessa Hamilton s UCL-a je istaknula invazivan utjecaj financijskog stresa na različite aspekte života, što se u konačnici u nekim slučajevima manifestiralo obiteljskim sukobima, socijalnom isključenošću, beskućništvom ili glađu.

Premda britanska studija ne povezuje izravno stres i dugoročne zdravstvene probleme ona ističe golem utjecaj stresa na tijelo koje stari.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Brain, Behavior and Immunity.

Kroničan stres – kako nam šteti i kako mu stati na kraj?

Tehnike svjesnosti za smanjenje stresa u svakodnevnom životu

Sve više mladih ima problema s mentalnim zdravljem – širenje društvenih medija pokretač pogoršanja

The post Financijski stres najštetniji za zdravlje i opću dobrobit pojedinca first appeared on Dijalog.hr.

Kronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog crijeva, navodi Adli.

Kardiovaskularni sustav

Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni tlak, a kronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je kronično visoko krvni tlak.

“Moguće su i srčane aritmije”, upozorava Adli.

Kronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama za kojima posežemo, kao što je pušenje.

Muskulatura

Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima.

Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sustavu s bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.

Metabolizam

Smatra se da je stres moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visoke razine kolesterola.

“Budući da osjeća ugrozu, tijelo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti”, objašnjava Adli. “Istovremeno hormoni stresa potiču otpornost na inzulin”, povećavajući razinu šećera u krvi.

Štoviše, hormon stresa kortizol na tijelo djeluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno.

Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetnog sala na trbuhu, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i potaknuti metaboličke poremećaje.

Mentalno zdravlje

“Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na kronični stres”, kaže Adli. Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a “najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija”, upozorava Adli.

Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan učinak na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen tjeskobom, on može i dugoročno potaknuti tjeskobu i napadaje panike.

Dakle, ako mislite da ste pod kroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tijekom dana uzimati redovite pauze za odmor. One bi trebale uključivati kratke vježbe usmjerene na svjesnost, kao što je fokus na disanje. Redovita tjelovježba također pomaže.

Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan je od njih i perfekcionizam. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.

“Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i izravno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tijela”, zaključuje Adli.

Sve više mladih ima problema s mentalnim zdravljem – širenje društvenih medija pokretač pogoršanja

Tehnike svjesnosti za smanjenje stresa u svakodnevnom životu

Plivanje u hladnoj vodi može smanjiti simptome menopauze

The post Kroničan stres – kako nam šteti i kako mu stati na kraj? first appeared on Dijalog.hr.