On smatra da je općenito najvažnije slušati vlastito tijelo, ali i savjetuje da, ako možete izbjegavate sljedeće namirnice.

Pića koja sadrže kofein i šećer, kao što su kava, crni čaj, ili energetski napici drže nas budnima, pa je bolje izbjegavati ih prije odlaska na spavanje.

“Obilni obroci s mnogo teško, ili sporo probavljive hrane, kao što su namirnice od mesa, ili one s previše masti, također su teške za želudac“, kaže Hollingshaus.

Radije pojedite manji obrok, serviran na tanjuru manjih dimenzija.

Polovicu tanjura neka čine svježe namirnice, poput povrća, četvrtinu hrana bogata proteinima, kao što su pureća prsa, ili tofu, a zadnja četvrtina neka budu ugljikohidrati, primjerice krumpir.

To će vaš organizam opskrbiti svim potrebnim nutrijentima i držati vas sitima tijekom noći.

Usto je važno osluškivati vlastiti tjelesni ritam i osobne prehrambene postupke i navike.

Kuhano povrće izvrstan izbor

Stoga bi sirovu hranu, primijetite li da vam teže pada njezino konzumiranje kasno navečer, bilo dobro zamijeniti kuhanim povrćem.

Odgovor je u osluškivanju vlastitog tijela i bioritma, tvrdi ovaj stručnjak.

“Promijenite li naglo svoje navike, to će vrlo često rezultirati probavnim smetnjama”, kaže Hollingshaus, dodajući da takva promjena može utjecati na faze spavanja i na snove.

“Dogodi li se ponekad da prije spavanja posegnete za obrokom koji bi vam mogao otežati san, pokušajte prije večernjeg odmora olakšati posao probavnom traktu odlaskom u kratku šetnju, ili uzimanjem čajeva za probavu, poput kombinacije komorača, anisa i kumina, ili mente”, savjetuje njemački nutricionist.

Ambrozija prijeti zdravlju: Neliječena alergija može dovesti do razvoja astme

Jabučni ocat: Prirodni eliksir za zdravlje, probavu, mršavljenje i još mnogo toga

Zašto imamo noćne more i kako ih spriječiti?

The post Ukoliko želite kvalitetan san, važno je izbjegavati ‘teške’ namirnice first appeared on Dijalog.hr.

Događaju se gotovo isključivo u REM fazi spavanja (Rapid Eye Movement = brzi pokreti očiju) u koju periodično ulazimo, otprilike svakih 90 do 110 minuta. Kako noć odmiče, REM faze sve su intenzivnije i dulje, tako se i noćne more javljaju pretežno pred jutro, potkraj spavanja.

Medicinski portal WebMd naglašava da treba razlikovati neugodne snove i noćne more, iako obje senzacije smanjuju kvalitetu sna i ometaju normalno dnevno funkcioniranje.

Naime, noćne će vas more uvijek probuditi, a ružan san možete i prespavati. Stručnjaci za spavanje kažu i kako je normalno s vremena na vrijeme imati noćne more.

Za noćne je more karakteristično da njihov sadržaj uglavnom podrazumijeva neku opasnost po sanjača. Zanimljivo je i da se, odmah nakon buđenja, on obično može prisjetiti detalja sna, često ga tijekom dana prate strah ili tjeskoba kao reakcija na proživljeni noćni sadržaj.

Populacije, najizloženije noćnim morama, osobe su s PTSP-om i djeca do desetog rođendana. Naime, do tada se tri četvrtine djece može prisjetiti barem jedne noćne more.

Studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Pittsburghu, objavljena 2009. u “Sleep Medicine Clinics”, otkrila je da 80 posto ljudi koji pate od PTSP-a imaju česte noćne more. Zanimljivo je i da više žena nego muškaraca tvrdi da ima noćne more, no to može biti posljedica veće ženske iskrenosti o tegobama povezanima sa psihom.

Kada potražiti pomoć

Povremene noćne more nisu zdravstveni problem, ali ako su učestale, mogu generirati strah od ponovnog usnivanja, što prijeti izazivanjem daljnjih problema, kao što su dnevna sanjivost, otežana koncentracija i razdražljivost. Učestalost noćnih mora upozorava na depresivni, anksiozni ili stresni poremećaj, a uzrok mogu biti i neki lijekovi.

Na popisu lijekova koji povećavaju vjerojatnost noćnih mora WebMD uvrstio je antimikrobna sredstva, beta-blokatore, lijekove za krvni tlak, za Parkinsonovu bolest, za pomoć u prestanku pušenja, ali i stimulanse poput amfetamina i metilfenidata (poput onih koji se koriste za liječenje ADHD-a i narkolepsije).

Noćne more mogu biti posljedica neliječene depresije, anksioznosti ili posttraumatskog stresnog poremećaja. Ispravno liječenje može ublažiti ili prorijediti noćne more uz korištenje antidepresiva, anksiolitika ili psihoterapije.

Ako osoba ne ispunjava kriterije za depresiju ili anksioznost, preporučuje se pregled psihologa, koji može utvrditi psihološke uzroke noćnih mora i pomoći pri razrješavanju eventualnih potisnutih stresnih iskustava.

Noćne more mogu se staviti pod kontrolu i kvalitetnom organizacijom života i izbjegavanjem prekomjernog stresa. Od pomoći mogu biti tehnike opuštanja, kao što su joga ili autogeni trening. Provođenje vježbi opuštanja mnogima pomaže ublažiti tjeskobu i napetost nakon buđenja iz noćne more kako bi ponovno mogli usnuti.

Strašni snovi

Strašne snove proživljavaju sanjači koji u snu stenju, viču, naglo se okreću, ali se u većini slučajeva neće probuditi. Prilikom epizode takvog sna dolazi do ubrzanog rada srca, disanja, znojenja i mišićne napetosti. Ako se sanjač i probudi, bit će zbunjen i sjećat će se samo djelića ružnog sna. Noćni se strahovi javljaju u prvoj trećini noći za vrijeme dubokog sna, ali izvan REM faze.

Ljudi koji boluju od depresije, anksioznosti ili stresnog poremećaja, kao i oboljeli od graničnog poremećaja ličnosti, u većoj su opasnosti od ovakvih snova.

Kao i noćne more, i noćni strahovi najčešće pogađaju djecu. Prema američkim istraživanjima, najprisutniji su kod djece između četvrte i 12. godine. Prilikom takve epizode, djeca plaču ili buncaju, oči su im otvorene, ali ne prepoznaju nikoga, jer su i dalje u polusnu. U takvom slučaju nije preporučljivo buditi dijete. Ne dođe li do nezgode, epizoda noćnog straha veći je problem za okolinu nego za dijete, koje ujutro nema pojma o onome što se dogodilo tijekom noći.

Bolesti i stanja povezana s noćnim morama i strahovima

Ponekad svakodnevni stres, briga o školi ili poslu, može donijeti noćne more. Životne promjene, poput selidbe ili gubitka voljene osobe, također mogu donijeti noćne more, a vjerojatnost njihove pojave povećava se kod mentalnih oboljenja – bipolarnog poremećaja, depresije, općeg anksioznog poremećaja ili shizofrenije.

Nije neuobičajeno ni imati noćne more nakon fizičkog zlostavljanja ili nesreće. Za osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) ili apnejom noćne more su česte, kao i kod osoba koje zloupotrebljavaju alkohol. Iako alkohol u početku može pomoći da osoba zaspe, on uzrokuje plići san, češća buđenja i živopisne snove.

Kako izbjeći noćne more i strahove?

Preporučuje se da zadnji obrok pojedete dva do tri sata prije spavanja, ići na počinak u isto vrijeme i u ugodnom okruženju, s optimalno prilagođenom temperaturom.

Svakodnevno prakticiranje autogenog treninga, vježbi disanja, joge ili meditacije smanjuje ukupno stresno opterećenje organizma. Jednake učinke daje i redovita tjelesna rekreacija, a najbolje je kombinirati vježbe opuštanja s tjelesnim naporima.

Moguće nuspojave melatonina

Melatonin je hormon koji regulira normalni cirkadijalni ritam, ali također potiče cjelokupno funkcioniranje tijela i služi kao antioksidans. Proizvodnja melatonina postupno se smanjuje zbog starosti, ali i stalne izloženosti stimulativnom svjetlu i vizualnim efektima.

Kako bi se nadomjestio manjak i skratilo vrijeme za usnivanje, melatonin se može konzumirati kao dodatak prehrani, s tim da se kao nuspojava većih doza spominju i noćne more. Noćne more o kojima izvješćuje skupina korisnika melatonina, mogu biti posljedica duljeg ukupnog trajanja sna, odnosno duljeg vremena provedenog u REM fazi sna. Sam po sebi, melatonin nije poznat po tome da utječe na to jesu li snovi dobri ili loši.

The post Zašto imamo noćne more i kako ih spriječiti? first appeared on Dijalog.hr.

IBS utječe na probavni sustav, a simptomi se manifestiraju kao grčevi u želucu, nadutost, proljev ili zatvor.

Ljudi mogu patiti danima, tjednima ili mjesecima, premda se simptomi mogu pojaviti i nestati s vremenom.

Ne zna se točno što uzrokuje IBS, no ranija su istraživanja pokazala da ulog mogu imati preosjetljivi živci u crijevima, stres i obiteljska povijest IBS-a.

Nova studija, objavljena u časopisu Gut, otkrila je da je zdrav način života povezan s manjim izgledima za razvoj bolesti.

Od nekoliko čimbenika, čini se da su najveći učinak imali nepušenje, mnogo tjelovježbe i najmanje sedam sati sna dnevno.

Za potrebe studije stručnjaci su proučili podatke iz medicinske baze podataka UK Biobank, koji su uključivali 64.286 sudionika istraživanja prosječne dobi 55 godina, od kojih su nešto više od polovine činile žene.

Na početku istraživanja nitko od sudionika studije nije imao dijagnozu IBS-a i svi su ispunili najmanje dva upitnika o svojoj prehrani.

Naglasak u analizi stavljen je na pet zdravih elemenata životnog stila – nepušenje, kvalitetan san, dovoljno kretanja, na zdrav način prehrane i manju konzumaciju alkohola.

U proučavanom razdoblju od 12,5 godina zabilježen je 961 (1,5 posto) slučaj IBS-a.

Od svih ispitanika obuhvaćenih studijom, kod 7604 ili 12 posto nije postojao nijedan od pet zdravih elemenata, dok je 20.662 ili 32 posto prijavilo jedan, 21.901 ili 34 posto dva, a 14.101 ili 22 posto od tri do pet elemenata.

Nakon što su u obzir uzeti svi čimbenici koji mogu utjecati na rezultate, poput obiteljske povijesti IBS-a, u ispitanika koji su vodili najzdraviji život uočen je i najniži rizik od razvoja ovog sindroma.

Jedan čimbenik zdravog načina života bio je povezan s 21 posto nižim rizikom, dva su bila povezana s 36 posto nižim rizikom, a tri do pet s 42 posto nižim rizikom od razvoja sindroma iritabilnog kolona.

Pojedinačno, nepušenje je bilo povezano s 14 posto nižim rizikom, visoka razina tjelesne aktivnosti dovela je do 17 posto nižeg rizika, a najviše je na rezultat utjecao dobar i kvalitetan san koji je rezultirao 27 posto nižim rizikom od razvoja ove bolesti.

Zbog prirode studije istraživači sa Sveučilišta u Hong Kongu nisu mogli dokazati uzrok i posljedicu, ali su zaključili da je u osoba koje se “pridržavaju većeg broja od pet navedenih elemenata zdravog načina života uočena znatno niža učestalost IBS-a, osobito u populaciji srednjih godina”.

“Naša saznanja ukazuju na važnost promjene načina života kao primarne strategije u prevenciju IBS-a”, ustvrdili su.

Klarinetom i trubom do boljeg funkcioniranja pluća

Strah od crvenjenja lica samo pogoršava problem

Medicinari priznali aortu kao zaseban ljudski organ

The post Dobar san može smanjiti rizik od razvoja sindroma iritabilnog crijeva first appeared on Dijalog.hr.