Energetska ranjivost Europe i “zeleni radikali”

Ispod Europe nalaze se milijarde barela nafte i milijarde kubičnih metara plina.
Da ih iskoristi, Europa bi osigurala energetsku neovisnost barem do kraja ovog stoljeća.

Međutim, „zeleni radikali”, koji trenutno vladaju Europskom unijom, sprečavaju njihovo vađenje.
Time nepotrebno čine Europu ranjivom na poremećaje svjetskog tržišta naftom i plinom.
Posljedično, dodatno ugrožavaju i ovako krhku europsku ekonomiju.

Predsjednik Donald Trump često ističe kako Sjedinjene Američke Države imaju najveće zalihe nafte na svijetu. To nije ni približno točno.
Usprkos tome Trump je pozvao sve potrebite da naftu i plin iz Perzijskog zaljeva nadomjeste američkom.

Američke dokazane rezerve nafte su oko 74 milijardi barela (barel, tj. bačva ima zapreminu od 158,99 litara).
Od toga je oko 46 milijardi barela u klasičnim naftnim izvorima. Ostalo je u naftnom škriljevcu.

Zbog toga vađenje te nafte (i plina) zahtijeva postupak nazvan hidrauličko frakturiranje ili fracking (engl. hydraulic fracturing).
Za „zelene radikale” to je nadasve dvojben postupak koji, po njima, neprihvatljivo šteti prirodi.

S obzirom da upravo ti i takvi „zeleni radikali” vladaju Bruxellesom, fracking je neprihvatljiva opcija za sve unutar EU.
Po njima bi se sve oko nas trebalo pokretati predivnom električnom energijom.

Činjenica da se u Europi tek 30% električne energije dobije iz vjetra i sunca, a 29% iz elektrana na ugljen i plin, baš im i ne ide u korist.
Nakon što je Njemačka odlučila ugasiti sve nuklearne elektrane, iz tih izvora Europa dobiva oko 20% električne energije.

Rat s Iranom, skok cijena nafte i Trumpova dilema

San o električnoj revoluciji lijepo je napredovao sve dok SAD i Izrael nisu pokrenuli zračne udare na Iran 28. veljače.
Tržište nafte uhvatila je panika da će nestati više od 20% svjetske proizvodnje.

Posljedično, cijena barela sirove nafte „raketirana” je s oko 65 dolara na preko 100.
Devetog ožujka na trenutak je dosegla 120 dolara po barelu.

Iako su burze i dalje izlistavale futurese za naftu iz Kuvajta, Saudijske Arabije, UAE, Bahreina i Iraka, nitko nije mogao biti siguran da će oni biti ispunjeni.

Odjednom je svima postalo jasno koliko je san o elektrifikaciji „zelenih radikala” još daleko od ostvarenja.
I oni koji ne moraju puniti (pre)skupi benzin ili dizel u svoja prometala osjećaju krizu kroz bujajuću inflaciju.

Usprkos činjenici da EU iz Perzijskog zaljeva uvozi tek 12,6% nafte (Saudijska Arabija 6,8 i Irak 5,8 posto).
Svjetsko tržište sirove nafte djeluje kao spojene posude, te stoga cijena sirove nafte raste svima.

Čak i državama koje imaju dostatnu proizvodnju da zadovolje svoje potrebe.
Sjedinjene Američke Države imaju razinu proizvodnje ne samo za svoje potrebe već i za izvoz.

Svjetska tržišta dugo su se pribojavala da će predsjednik Trump ograničiti izvoz nafte kako bi američko tržište zaštitio od inflacije.
Sve dok Trump nije 31. ožujka pozvao da svi potrebiti kupuju američku naftu.

To je za posljedicu imalo pad cijene nafte na svjetskom tržištu na oko 100 dolara po barelu.
Istovremeno je nastavilo poticati inflaciju u SAD-u.

Inflacija, izbori u SAD-u i Trumpov politički rizik

Ogroman problem za Trumpa je što se svime time jako zamjerio njegovim Republikancima.
Naročito onim koji će morati krajem godine na izbore za oba doma Kongresa.

Na izborima 3. studenog birat će se 35 senatora i 435 zastupnika u Zastupničkom domu.
Više cijene nafte pumpaju inflaciju, jednu od dvije stvari koje najviše utječu na raspoloženje birača (druga je zaposlenost).

Cijena galona (3,785 litara) benzina na američkom tržištu bila je 19. veljače oko 2 dolara. Već 23. veljače bila je 2,3 dolara. Do 7. travnja popela se na 3,3 dolara.

U trenutku pisanja ovog teksta kretala se oko 3 dolara.
Povećanje cijene galona za 50% značajno je utjecalo na jačanje inflacije, koja je u veljači dosegla 3,3% uz tendenciju rasta.

A upravo je inflacija bila glavni „saveznik” Donaldu Trumpu u pobjedi nad Kamalom Harris.
Sad bi mogla „pokopati” Republikance na izborima u studenom.

Kako je do izbora malo više od šest mjeseci, Trump mora ili postići mir s Iranom (i značajno sniziti cijenu nafte) ili će morati ograničiti izvoz američke nafte kako bi joj smanjio cijenu na domaćem tržištu.

U slučaju prvog ishoda cijene nafte značajno bi pale, iako nitko ne očekuje da će se vratiti na nivo prije rata.
U drugom slučaju svjetska cijena nafte će „eksplodirati”. Naročito ako se rat u Perzijskom zaljevu nastavi.

Koliko nafte i plina leži ispod Europe?

Vjerovali ili ne, ispod Europe nalazi se dokazanih zaliha više od 31,4 milijarde barela nafte i 89,2 bilijuna kubičnih metara plina.
Procjene su da su ukupne zalihe znatno veće.

Za naftu više od 145 milijardi barela, a za plin više od 207 bilijuna kubičnih metara.
Čak i kad se makne ukrajinski dio i dalje ostaju milijarde barela i bilijuni kubnih metara.

Problem je što se većina toga nalazi u naftnom škriljevcu.
Što znači da zahtijeva fracking kako bi se nafta i plin oslobodili.

Hidrauličko frakturiranje je postupak drobljenja stijene uz pomoć hidrauličke tekućine pod vrlo visokim tlakom.
Za „zelene radikale” to je grozan postupak koji uništava sve oko sebe. Prava je istina nešto drukčija.

Fracking je za „zelene radikale” crvena krpa jer donosi ogromne količine jeftine nafte i plina.
Upravo ono protiv čega se oni bore.

Jeftina nafta i plin znači manju potrebu za njima tako drage vjetroelektrane.
Naravno, pritom se skrivaju sve negativne strane vjetrenjača.

Činjenica je da niti jedna ne izdrži više od osam godina rada.
Reduktori, koji konvertiraju okretni moment s elise na optimalan broj okretaja elektrogeneratora (oko 1800 okretaja u minuti), do tada se doslovno raspadnu.

Da bi se ulaganje u vjetrenjaču isplatilo, morala bi raditi najmanje 15 godina, poželjno 20.
A one ne uspiju niti pola od tog vremena.

Kako je zamjena reduktora na vrhu vjetrenjače izuzetno složen i opasan postupak, vlasnici su skloni jednostavno ostaviti pokvarene vjetrenjače da nagrđuju okoliš.
S obzirom da ih zakoni za sada ne obvezuju da ih uklone.

Zbog toga je električna energija dobivena iz vjetrenjača puno skuplja nego iz ostalih izvora.

Fracking, ugljen, okoliš i brojke iz SAD-a

Fracking omogućuje vađenje prirodnog plina koji je puno ekološki prihvatljiviji od ugljena.
Njemačka je 2025. godine više od 20% električne energije dobivala iz termoelektrana na ugljen.

Za njih treba ogromna količina ugljena. Koji se dobiva iz površinskih kopova.

Najveći takav je Garzweiler – površinski kop koji se proteže na oko 50 četvornih kilometara, poznat po tome što zbog širenja kopa nestaju cijela sela. Vrlo, vrlo ekološki.

Površinski kop Tagebau Hambach tek je neznatno manji – 43,8 km2. Treći najveći, Inden, je površine 36 km2. Tome treba dodati još desetak drugih površinskih kopova, svi redom ne bitno manji.

Zanimljivo je da „zelene radikale” temeljno uništavanje okoliša u površinskim kopovima manje smeta od nekoliko bušotina.
Prije će biti da Njemačka nema drugog izbora.

Naročito nakon što su 15. travnja 2023. ugasili zadnje nuklearne elektrane.
Usprkos tome što su ostali i bez jeftinog ruskog plina za termoelektrane.

Njemački „zeleni radikali”, koji su tada bili na vlasti, zaključili su da su površinski kopovi manja šteta za okoliš nego manjak električne energije koji bi im trajno uništio političku budućnost.

Koliko je fracking zaista opasan?
Američke agencije za zaštitu okoliša mjerile su razinu štetnih plinova oko bušotina.
Nisu našle dokaze o povećanoj razini zagađenosti.

Na primjer, Odjel za javno zdravstvo i okoliš Colorada objavio je izvješće iz 2017. u kojem je utvrđen „nizak rizik od štetnih zdravstvenih učinaka od kombinirane izloženosti svim tvarima tijekom razvoja nafte i plina”.

U svakom slučaju to je nebitna količina u usporedbi sa svim silnim strojevima i kamionima na njemačkim površinskim kopovima ugljena.
Oni svakog dana ispuste tone štetnih plinova iz dizelskih motora.

Često se spominje da je fracking opasan za podzemne vode.
Studija Američke agencije za zaštitu okoliša iz 2016. godine zaključila je da „hidrauličko frakturiranje vjerojatno neće generirati dovoljan tlak za potiskivanje tekućina u plitke zone pitke vode.”

EPA je do ovog zaključka došla čak i nakon što je proširila definiciju frakturiranja kako bi uključila širok raspon drugih aktivnosti na naftnim poljima, pokazujući sigurnost cijelog procesa razvoja.

I da izaziva potrese.
S obzirom koliko znanost zna malo o potresima, te ih još uvijek ne može najaviti, to je jako zahvalna tema za „zelene radikale”.

Agencija United States Geological Survey tvrdi da „fracking ne uzrokuje većinu izazvanih potresa”.
USGS također napominje: „Odlaganje otpadnih voda glavni je uzrok nedavnog porasta potresa u središnjem dijelu Sjedinjenih Država.”

Istovremeno, fracking snažno utječe na ekonomski rast.
Analiza Harvard Business School/Boston Consulting Group iz 2015. godine procjenjuje da je razvoj industrije vađenja nafte i plina iz škriljevca stvorio otprilike 2,7 milijuna radnih mjesta u SAD-u u prvom desetljeću razvoja.

Studija iz 2013. godine, koju je naručila Američka gospodarska komora, predviđa da će hidrauličko frakturiranje stvoriti ukupno 3,5 milijuna radnih mjesta u SAD-u do 2035. godine.

Zasebno izvješće Američkog naftnog instituta (API) iz 2017. godine otkrilo je da industrija nafte i prirodnog plina podržava 10,3 milijuna radnih mjesta u SAD-u – što je povećanje od 500.000 od 2011. – i predviđa da će industrija podržavati dodatnih 1,9 milijuna radnih mjesta do 2035. godine.

S Trumpovom politikom „Drill, baby, drill!” bit će i koji milijun više.

Europljanima jedino preostaje nadati se da će jačanje patriotsko-suverenističkih snaga u državama članicama EU posljedično dovesti do slabljenja, pa i nestanka „zelenih radikala”.

Pad Orbana i uspostava nadnacionalne Europe

Novi svjetski poredak se rađa, Europa još uvijek ne zna gdje stoji, a Hrvatska je ušla u savezništvo koje će se raspasti

Američki proturaketni sustav brani Europu

The post Europa sjedi na nafti, ali zbog zelenih radikala ju nema first appeared on Dijalog.hr.

Trumpovo pismo Xiju zbog naoružavanja Irana

Američki predsjednik Donald Trump zamolio je u pismu kineskog predsjednika Xija Jinpinga da ne daje oružje Iranu, a Xi je odgovorio da Kina ne opskrbljuje Teheran, rekao je američki predsjednik za Fox Business Network u intervjuu emitiranom u srijedu.

Trump, u intervjuu snimljenom u utorak, nije rekao kada su pisma razmijenjena.
Prošli tjedan zaprijetio je zemljama trenutnom carinom od 50 posto ako Iranu isporuče oružje.

“Napisao sam mu pismo u kojem sam ga zamolio da to ne čini, a on mi je napisao pismo u kojem u biti kaže da to ne radi”, rekao je Trump u emisiji FBN-a “Mornings with Maria”.

Također je rekao da ne očekuje da će promjene na globalnom tržištu nafte zbog rata protiv Irana i promjena u Venezueli utjecati na dinamiku njegova planiranog sastanka s Xijem sljedeći mjesec.
“On je netko kome treba nafta. Nama ne”, rekao je Trump.

Trump nastavio kritizirati papu Lava XIV.

Donald Trump (kao) Isus ozdravitelj

Papa Lav odgovorio Trumpu

The post Trump otvoreno Xiju: ‘Ne naoružavaj Iran, treba ti nafta’ first appeared on Dijalog.hr.

Postoji jako puno razloga zašto će biti tako. Prvi je da predsjednik Trump mora povući neki odlučan potez kojim će ponovno pridobiti naklonost ekstremno izolacionističkog dijela MAGA pokreta. A kojeg je upravo Vance najistaknutiji član. Povlačenje iz NATO-a bio bi baš takav.
Nažalost, ne baš odveć inteligentni europski vlastodršci dali su mu više nego dovoljno razloga za raspuštanje Saveza. Najnoviji je odbijanje slanja ratnih brodova koji bi osigurali prolaz Hormuškim tjesnacem. Za razliku od SAD-a koji uopće ne ovisi o nafti i plinu iz Perzijskog zaljeva Europske države ovise jako. U trećem kvartalu prošle godine EU je najviše nafte uvezla iz SAD-a i Norveške (svaka po 15%). Iz Saudijske Arabije došlo je 7 % a iz Iraka 5 % europske nafte, što znači da su zemlje Perzijskog zaljeva pokrile 12 % europskih potreba. Tome treba pridodati i 6 % europskih potreba za plinom koje su namirene iz Katara. Dovoljno da se u Perzijski zaljev pošalju brodovi europskih ratnih mornarica? Po Trumpovom mišljenju da. Po mišljenu europskih vođa ne.

To jako razljutilo Trumpa. Tim prije jer to nije prvi put da američka ratna mornarica mora štititi interese Europljana. Dok su američke snage od ožujka do svibnja prošle godine napadale snage Huta u Jemenu, a kako bi oslobodili pomorski put kroz Crveno more, upravo je potpredsjednik Vance bio najveći kritičar te operacije. S punim pravom tvrdio je da Sjedinjene Države nemaju baš nikakav interes u tome jer skoro cijeli promet kroz Crveno more i Sueski kanal završi u europskim lukama. Međutim, Europljanima nije bilo ni na kraju pameti išta poduzeti protiv Huta. Iako ratna mornarica države koja se pompozno naziva Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske ima čak dva relativno nova nosača zrakoplova. Francuska ratna mornarica ima nosač na nuklearni pogon, koji je više od 90 % vremena nakon porinuća 1994. proveo ili u matičnoj luci Toulonili u brodogradilištima na remontima. Uz poneku vježbu.

Na kraju je predsjednik Trump poslao nosač USS Harry S. Truman (CVN-75) da obavi posao umjesto Europljana. Odluka koju je potpredsjednik Vance javno kritizirao kao još jedan dokaz kako Europljani rješavaju svoje probleme na račun američkih poreznih obveznika.

Vance se suzdržao otvoreno kritizirati borbena djelovanja protiv Irana. Usprkos tome manji dio MAGA pokreta, najzadrtiji izolacionisti, otvoreno kritiziraju rat. Ti i takvi jednostavno ne mogu shvatiti da bi demokratski Iran bio najveći dragulj u kruni Trumpovog novog svjetskog poretka. Barem dok se tom poretku ne pridruže Rusija i Indija.
Iran je država s više od devedeset milijuna stanovnika koja se proteže od Turske do Pakistana, od Perzijskog zaljeva do Kaspijskog mora, te potpuno dominira Bliskim istokom. Povrh toga prepuna je nafte i plina. Rudna bogatstva praktički nisu ni dirnuta jer se nitko nije htio mučiti kopati uz toliko nafte i plina.

Zamislite demokratski Iran koji umjesto da baca stotine milijardi dolara na nuklearni program, razvoj balističkih projektila i financiranje svih terorističkih skupina po Bliskom istoku i šire, sav novac troši na povećanje standarda građana. Za početak na rješavanje problema pitke vode za Teheran. Umjesto da pokušava širiti šiitsku revoluciju širi ideju demokracije.

Zbog toga, osim Iranaca i predsjednika Trumpa, nitko drugi ne želi pad režima u Teheranu. Susjedne države, sve odreda nedemokratske, u demokratskom Iranu vide veću prijetnju nego dok je pod diktaturom Mula i Ajatolaha. S demokratskim Iranom američko savezništvo sa Saudijskom Arabijom gubi skoro pa svaki značaj. Čak ni ogromne zalihe nafte kojima Rijad raspolaže više neće biti bitne. Jer bi Washington, uz svoje zalihe, nadzirao naftu iz Venecuele i Irana. Umjesto u OPEC-u cijena nafte određivat će se u Bijeloj kući.

Zamislite novi Bliski istok bez terorističkih skupina koje je financirao i naoružavao Iran. Gaza bez Hamasa. Libanon bez Hezbolaha. Jemen u kojem su Huti konačno pobijeđeni.

Međutim, u europskim predstojnicima predstavljeni zamišljaju Bliski istok kojim dominira Washington, ne toliko politički i vojno koliko ekonomski. Iran koji umjesto da kupuje Airbuseve naručuje Boeinge. Iranci umjesto francuskih voze američke aute. Svi ugovori za obnovu Irana daju se isključivo američkim tvrtkama. Novoformirana vojska ponovno se oprema isključivo američkim oružjem. Američke tvrtke dobivaju koncesije na rudarenje bakra, željeza, cinka i olova. Te bogata nalazišta rijetkih zemnih elemenata koje tek treba aktivirati.

Preko Irana Amerikanci će dobiti izravan pristup Kaspijskom moru i državama koje ga okružuju. Pristup Afganistanu više ne bi išao preko uvijek problematičnog Pakistana. Koji bi s demokratskim Iranom, ali i novim američko-indijskim političko-ekonomsko-sigurnosnim vezama postao vrlo ranjiv.

Ono što nas treba brinuti je koliko je predsjednik Trump doista ljut na Europljane. Svi europski mediji prije nekoliko dana prenijeli su Trumpovu izjavio kako SAD-e ne treba NATO. Prva reakcija ljutog Trumpa mogla bi biti prestanak prodaje oružja namijenjenog Ukrajini. Razlog je više nego očit – zbog borbenih djelovanja u Perzijskom zaljevu ispražnjene su zalihe američke vojske. Europa se zadnjih 30 godina silno trudila uništiti vojnu industriju pad sada nema dovoljno kapaciteta da nadomjesti prestanak američkih isporuka. Što bi značilo da će ukrajinska vojska vrlo brzo početi popuštati. U krajnjem slučaju Europa bi mogla biti preplavljena milijunima ukrajinskih izbjeglica.
Iz perspektive Washingtona Ukrajina nema ni približno toliki značaj kao Iran. Država koja je donedavno bila dio SSSR-a, a prije toga stotinama godina ruskog carstva, samo je prepreka Trumpovim interesima za uspostavljanje političkih, te još puno važnije, ekonomskih odnosa s Rusijom. S druge strane Europljanima je Ukrajina presudna. Jer dok ginu Ukrajinci ne ginu Europljani.

Odluči li predsjednik Trump dokrajčiti NATO ima još jednu opciju – poslati satniju specijalaca na Grenland. U europskim prijestolnicama vjeruju da je Trump odustao od Grenlanda. Nije. Samo ima preča posla.

Trump bi već u srpnju u Ankari mogao okončati NATO savez vodeći se narodnom: Uz ovakve prijatelje (saveznike) kome trebaju neprijatelji. Tako bi se izjava glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea izrečena 27. siječnja u Briselu – „If anyone thinks here… that the European Union or Europe as a whole can defend itself without the US, keep on dreaming. You can’t.”, mogla vrlo brzo ostvariti.

Davidova praćka: Milanović udara po Izraelu, a samo Izrael može isporučiti učinkovit štit od Vučićevih raketa CM-400

Srbija se naoružala supersoničnim projektilima, a Hrvatska bi ‘obranu’ držala na Jarunu i Bundeku

Iran je obezglavljen, no vlast će morati preuzeti goloruki mladići, ginući kako bi slomili režim

The post Europa se sama pobrinula da SAD izađe iz NATO-a, što za nju znači polaku, ali sigurnu propast first appeared on Dijalog.hr.

Prije rata, proizvodnja s naftnih polja iznosila je oko 4.3 milijuna barela.

“Skladištenje sirove nafte došlo je do svoga maksimuma, a preostala proizvodnja nakon velikog reza koristit će se za snabdijevanje rafinerija u zemlji”, rekao je dužnosnik Naftne kompanije Basra (BOC), koja operira proizvodnjom i izvozom s južnih polja.

Hormuški tjesnac jedan je od ključnih svjetskih prolaza za tranzit nafte te kroz njega prođe otprilike petina globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Izvoz ove članice OPEC-a također je oštro pao na prosječno 800 tisuća barela na dan u nedjelju. Samo dva tankera ukrcala su naftu jer brodovi ne mogu slobodno prolaziti kroz tjesnac do iračkih južnih terminala, rekao je izvor.

Dva tankera, Cospearl Lake i Yuan Hua Hu, završila su ukrcavanje oko dva milijuna barela sirove nafte oko osam sati poslijepodne po lokalnom vremenu, dok se novi tanker nije pojavio. Protok nafte s iračkih južnih terminala je obustavljen, rekla su tri naftna dužnosnika i jedan brodarski agent.

Izvoz nafte s iračkih južnih polja u veljači je dnevno iznosio 3.334 milijuna barela, prema dokumentima ministarstva nafte.

Pad naftne proizvodnje i izvoza nafte dodatno bi mogao opteretiti ionako krhke financije zemlje, koja se oslanja na prodaju sirove nafte za gotovo svu javnu potrošnju, dok 90 posto prihoda zemlje dolazi od nafte.

“Ovo je najozbiljnija operativna prijetnja s kojom se Irak suočio u više od 20 godina”, rekao je viši dužnosnik iračkog ministarstva nafte.

Vlasti Irana odbacile Trumpov poziv na predaju

Unatoč isprici, Iran nastavio raketirati susjedne zemlje

Iranski predsjednik ispričao se susjednim zemljama zbog napada i najavio obustavu istih uz uvjet

The post Irak obustavio proizvodnju nafte nakon blokade Hormuškog tjesnaca first appeared on Dijalog.hr.

“S indignacijom odbacujem lažne teze mađarskog ministra vanjskih poslova da je Hrvatska nekakav ratni profiter”, poručio je Plenković u izjavi za medije na svečanosti proslave Dana carinske službe i prezentacija prostora Centra za naprednu obuku Carinske uprave u Bregani.

“Upravo obrnuto, Hrvatska je dobar, pošten susjed. Susjed koji želi u ovako velikoj energetskoj krizi svoje kapacitete energetske infrastrukture, a to je naša kritična infrastruktura, staviti funkciju sigurnosti i opskrbe naših susjednih zemalja”, naglasio je.

Szijjarto je ranije u petak optužio Hrvatsku da “iskorištava Mađare” i ratnu situaciju u tranzitu sirove nafte i rekao da Jadranski naftovod (Janaf) nema dovoljne kapacitete za mađarske potrebe.

“Nažalost, moramo priznati da nas Hrvati iskorištavaju, profitiraju od ratne situacije. Hrvati nam i dalje naplaćuju ratni dodatak, jer su od početka rata podigli tranzitnu naknadu, pet puta veću od europske referentne vrijednost”, rekao je Szijjarto u New Yorku, a prenosi mađarska agencija MTI. 

Plenković pak je rekao da su cijene koje Janaf nudi apsolutno na razini svih mogućih usporedivih cijena na razini Europske unije te da je sama politika Janafa “valorizirana i od neovisnih stručnjaka”.

“Plus, vrlo jednostavna logika u tržištu: što je narudžba količine nafte veća, što je rok ugovora koji se ispregovara dulji, onda će cijena naravno biti jeftinija”, dodao je Plenković.

Naglasio je da Hrvatska i Janaf MOL-u godinama nude suradnju “po istim uvjetima kao što to nude svim ostalim korisnicima Janafa”.

Szijjarto je bezobrazan

Što se pak kapaciteta tiče, premijer je rekao da s pouzdanjem može kazati da je Janaf u stanju transportirati 15 milijuna tone nafte bilo koje vrste za potrebe rafinerija MOL-a u Mađarskoj i Slovačkoj.

Plenković je podsjetio na međunarodni pritisak, potaknut aktivnostima Europske komisije i politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, da zemlje prestanu kupovati naftne derivate od Rusije, a da su Mađarska i Slovačka zbog svog specifičnog položaja tražile iznimke kako bi to neko vrijeme mogle nastaviti činiti.

“Oni imaju potpuno siguran, alternativan pravac kojim Hrvatska može osigurati sve potrebe za opskrbu naftom i Mađarske i Slovačke putem Jadranskog naftovoda”, rekao je Plenković.

Tvrditi da je Hrvatska ratni profiter može reći samo netko izrazito bezobrazan i tko u zabludu nastoji dovesti sve međunarodne slušatelje tih poruka, rekao je Plenković.

“Profiterom se može nazvati onoga koji trenutno dobiva jeftiniju rusku naftu i plin. To nije Hrvatska koja od 2023. uopće ne koristi rusku naftu i plin. Ja mogu reći da je to Mađarska, koja je na temelju jednog narativa o tome da nema alternativni pravac, a dokazano je da ima, u poziciji da ima jeftinije energente koji dolaze iz Rusije”.

Plenković: ‘Moramo pomagati Ukrajini i postići pravedan mir’

Plenković sumnja u proširenje Europske unije od 2030. godine

Plenković: Teze o rastu ustaštva potpuno promašene

The post Plenković se obrušio na Szijjárta koji je kazao da je Hrvatska ratni profiter first appeared on Dijalog.hr.

“Tijekom procesa gašenja, uslijed pada tlaka u gorućem spremniku, došlo je do eksplozije naftnih derivata i ispuštanja goruće nafte”, rekli su dužnosnici na Telegramu.

Vatra se proširila na još jedan spremnik, a požarna površina se povećala na 10.000 četvornih metara, dodali su, više od dvostruko više od izvorne površine požara. Više od 450 vatrogasaca pokušavalo ga je ugasiti, a dvoje je ozlijeđeno.

Novinska agencija Interfax citirala je regionalne vlasti koje su rekle da su atmosferskim testovima otkrivene prekomjerne razine štetnih kemikalija, uključujući benzen, na dvije lokacije u blizini.

Spremište, u blizini sela Kavkaskaje, nalazi se na željezničkom terminalu za opskrbu ruskom naftom naftovoda koji povezuje Kazahstan s Crnim morem.

Izazov gašenja požara naglašava razorni učinak čestih udara Ukrajine na ogromnu rusku energetsku industriju, čijim se prihodima financiraju ratni napori Moskve. Rusija je također u ovom ratu udarala po ukrajinskoj energetskoj mreži, uzrokujući česte nestanka struje i civilima i u industriji.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u četvrtak da je Ukrajina već prekršila predloženi prekid vatre napadom na skladište.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je Kijev spreman pridružiti se takvom prekidu vatre, o kojem su u utorak razgovarali američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin, ako postoji dokumentirani sporazum s Rusijom.

I ukrajinski su dužnosnici optužili Rusiju da je prekršila svoju riječ o prekidu vatre pokretanjem napada na civilne ciljeve. Zelenskij je u srijedu rekao da su ruski napadi na infrastrukturu, uključujući bolnice i željezničku opremu, pokazali da se “Putinove riječi jako razlikuju od stvarnosti”.

Požar ugasio Heathrow: Londonska zračna luka zatvorena do ponoći zbog nestanka struje

Eksplozije razarale Odesu: Pogođen trgovački centar, ozlijeđeno dijete

Požar zahvatio vlak u prometu, policija najavila očevid

The post Rusija: Velika detonacija u skladištu nafte, eksplodirali naftni derivati first appeared on Dijalog.hr.

Na nekim mjestima u pozadini bojišnice Ukrajina je sustavno gađala objekte ruske energetske infrastrukture – unatoč tome što SAD zahtijeva da to ne čini – u pokušaju da poremeti rusko gospodarstvo, a time i njezinu sposobnost da financira svoje ratne napore.

Ukrajinski obavještajni izvor rekao je Reutersu da je Ukrajina rano u subotu bespilotnim letjelicama napala rafinerije nafte Ilski i Slavjansk u ruskoj regiji Krasnodaru, izazvavši požare u postrojenjima.

Isti izvor je rekao da su ukrajinske bespilotne letjelice tijekom noći također gađale vojni aerodrom Kuščevsk u istoj regiji.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su ruske postrojbe protuzračne obrane uništile 66 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad područja Krasnodara, te još dvije iznad poluotoka Krima, koji je Rusija anektirala od Ukrajine 2014. godine.

“Rad rafinerije (Slavjansk) djelomično je obustavljen. Točno 10 bespilotnih letjelica uletjelo je izravno u rafineriju, izbio je jak požar. Moguće je da postoji veća šteta”, rekao je Eduard Trudnev, direktor sigurnosti u Slavjansk ECO Group, koja upravlja postrojenjem, citirao je TASS.

Ranije u subotu, Roman Siniagovskij, dužnosnik lokalne vlade u Slavjansku, rekao je na svom službenom Telegram kanalu da skladišni spremnici rafinerije nisu oštećeni, ali da je pogođen destilacijski toranj.

Rekao je da je požar izazvan napadom ugašen i da nitko nije ozlijeđen.

Što je Putin poručio Zapadu?

Zapad sve više tone u kaos, što Hrvatska može učiniti?

Tko je ‘Hitler’ u rusko-ukrajinskom ratu ili kome je taj rat (bio) potreban?

The post Rafinerija nafte u Slavjansku u Rusiji prisiljena obustaviti rad zbog napada ukrajinskih dronova first appeared on Dijalog.hr.