U intervjuu za „EWTN News In Depth“ 30. siječnja Coakley je govorio o „nemirima koji se događaju gradovima SAD-a, posebno u Minneapolisu, i izbijanju nasilja“ nakon nedavne smrti Alexa Prettija, muškarca kojeg su 24. siječnja ustrijelili i ubili savezni agenti.

Ovaj incident označio je drugu smrt u gradu koju su prouzročili savezni agenti. Renee Good je 7. siječnja ustrijelio agent američke Službe za imigraciju i carine (ICE).

Nakon Prettijeve smrti Coakley, predsjednik USCCB-a, pozvao je svoju braću biskupe i svećenike diljem Sjedinjenih Država da ponude „Sveti sat za mir“.

„Mislim da smo, s obzirom na ljutnju i nasilne reakcije koje se događaju, osjetili poticaj da pokušamo promijeniti ton razgovora i pozovemo ljude, ne nužno kako bismo izbjegli bilo kakvo javno svjedočanstvo, već da bismo zapravo pozvali ljude da svjedoče molitvom“, rekao je.

Poziv je donijeti „sve Gospodinu u svetoj euharistiji, tražiti Božju milost i Božju prisutnost, Božju hrabrost i Božje vodstvo dok se suočavamo s vrlo teškim i izazovnim situacijama na terenu“, rekao je.

Trenutna rasprava o ICE-u i provedbi zakona „pitanje je koje jednostavno ne možemo izbjeći“, rekao je Coakley. Situacija „utječe na toliko mnogo naših ljudi – migranata, imigranata, ali i na provedbu zakona“.

To također utječe na „ljude koji se pitaju i propituju u svojim srcima i umovima koji je ispravan i prikladan odgovor za katolike, za kršćane, za ljude dobre volje suočene s gotovo neviđenom situacijom“.

Provedba imigracijskog zakona je „visoki prioritet… za sve nas, što je bilo očito iz posebne poruke koju smo izdali u studenom na našoj jesenskoj skupštini. Mislim da je to bila poruka koju su američki biskupi gotovo jednoglasno usvojili“, rekao je.

Suradnja s nacionalnim vođama

Coakley se 12. siječnja sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, gdje su razgovarali o pitanjima imigracije, uključujući zaostatak u izdavanju viza za vjerske djelatnike.

„Jedna stvar koju smo shvatili gotovo odmah nakon tog sastanka bila je olakšica koja je odobrena za vizu R-1 za mnoge vjerske radnike koji rade diljem naše zemlje, a koji su se suočavali sa stvarnim preprekama u obnavljanju viza i zapošljavanju u našim župama kao svećenici, redovnice i vjerski djelatnici“, rekao je Coakley.

„Administracija je slušala i čula, i bio sam zadovoljan, barem u ovom trenutku, napretkom koji smo do sada postigli“, rekao je Coakley. „Naravno, razgovarali smo i o drugim pitanjima u vremenu koje sam imao s njim, uključujući smislenu imigracijsku reformu.“

Iako su građani i čelnici diljem Amerike dobro svjesni razvoja situacije u Minneapolisu, Coakley je rekao da bi bio „vrlo iznenađen“ da situacija nije i na radaru pape Lava XIV.

„Mislim da je prilično dobro informiran o tome što se događa ovdje u Sjedinjenim Državama, budući da je to, naravno, zemlja njegova rođenja. Ali to je privuklo svjetsku pozornost i globalnu pokrivenost. Dakle, to mora biti na radaru pape Lava i nešto što ga brine“, rekao je.

Poziv na molitvu i djelovanje

Coakley je prethodno situaciju nazvao vremenom „straha i polarizacije“. U intervjuu je dalje govorio o tome kako je zemlja došla do stanja podjele i što vjernici mogu učiniti usred toga.

„Ne mislim da se to dogodilo preko noći. Mislim da već godinama idemo u ovom smjeru“, rekao je. „Ali mislim da smo ovdje stigli zbog straha. Mislim da je strah oruđe neprijatelja naše ljudske prirode, kako bi sveti Ignacije Lojolski opisao ‘zloga’.“

„Pokušavao nas je okrenuti jedne protiv drugih, da budemo slijepi za dostojanstvo naše braće i sestara i njihovo Bogom dano dostojanstvo, stvoreno na njegovu sliku i priliku“, rekao je.

Kako bi se suprotstavio situaciji, Coakley je potaknuo župe diljem zemlje da pozovu na Sveti sat i da se „okrenu Gospodinu i traže njegovu milost i njegovo vodstvo“. Također je pozvao ljude „da budu oprezni odakle dobivaju informacije“.

„Jer sumnjam da postoje neki kanali koji se igraju na te strahove, a mi moramo izbjegavati da postanemo pijuni takve vrste izvrtanja informacija i činjenica te se zaista početi obraćati Gospodinu u molitvi i tražiti njegovu milost i vodstvo“, rekao je.

Vjernici u Minneapolisu su „u strahu“

U kasnijem intervjuu za „EWTN News In Depth“ 30. siječnja, isusovac otac RJ Fichtinger, svećenik na terenu u Minneapolisu, podijelio je da se vjernici u tom području „boje“.

„Prisutan je taj sveprisutni umor, ta sveprisutna frustracija oko naše zajednice koja ne osjeća da ima vlastitu agenciju, vlastitu sposobnost da odgovori na različite potrebe“, rekao je.

U vrijeme neslaganja Fichtinger je savjetovao vjernicima da „čine ono što je Isus činio“ i „idu u molitvu“.

„Mislim da je prvi korak, zapravo, namjerna molitva. Drugi je odvajanje ljudi od djela. To može biti stvarno teško, ali to je smisao u kojem prepoznajemo da možemo suditi o nepravednim postupcima“, rekao je.

„Stvarnost je da je naš svijet kompliciran i mislim da moramo ponovno otkriti umijeće vođenja teških i zahtjevnih razgovora“, rekao je.

Dok biskupi pozivaju na molitvu i svete sate, Fichtinger je rekao: „Ne znam bolji način obraćanja Gospodinu u molitvi nego u klanjanju, u miru i u molitvi, u prekrasnoj tišini koju klanjanje i blagoslov mogu dati.“

Intervju slovenskog župnika na Grenlandu: ‘Ljudi su ovdje katolici jer to žele, a ne iz tradicije’

Papa Lav XIV. proglasio Franjevačku jubilarnu godinu: Evo kako zadobiti potpuni oprost u 2026.

Katolička crkva u Austriji poziva muškarce na svećenstvo bez napuštanja poslovne karijere

The post Katolički nadbiskup SAD-a pozvao na klanjanje pred Presvetim nakon sastanka s Trumpom first appeared on Dijalog.hr.

Najgori nemiri zadnjih desetljeća u siromašnoj himalajskoj zemlji izazvani su zabranom društvenih mreža objavljenom prošli tjedan, a zatim ukinutom nakon što je u ponedjeljak 19 ljudi poginulo dok je policija ispaljivala suzavac i gumene metke kako bi kontrolirala gomilu ljudi.

“Prvo pokušavamo normalizirati situaciju”, rekao je u srijedu glasnogovornik vojske Raja Ram Basnet. “Želimo zaštititi ljudske živote i imovinu”, dodao je.

U glavnom gradu nije bilo izvješća o prosvjedima, ali mediji su izvijestili da je privedeno oko 25 ljudi koji su pokušavali “stvoriti probleme” u predgrađu Katmandua. Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješća.

Nekoliko vladinih zgrada, od vrhovnog suda i parlamenta do domova ministara, uključujući Olijevu privatnu rezidenciju, zapaljeno je u utorak tijekom prosvjeda, a nemiri su se smirili tek nakon ostavke.

“Ovdje nema prosvjednika”, rekao je za Reuters Ram Kumar Shrestha, stanovnik Maharajgunja u glavnom gradu. “Samo nekolicina ljudi hoda ulicom. Ovdje je mirno”, dodao je.

Mediji su izvijestili da se provode pripreme za pregovore vlasti i prosvjednika, ali nisu precizirali detalje. 

Većina prosvjednika su mladi ljudi koji su izrazili nezadovoljstvo onime što su nazvali neuspjehom vlade u borbi protiv korupcije i poticanju gospodarskih uvjeta.

Godinama nedostatak radnih mjesta tjera milijune da traže posao u zemljama poput Malezije, Bliskog istoka i Južne Koreje, uglavnom na gradilištima, kako bi poslali novac kući.

Smješten između Indije i Kine, Nepal se bori s političkom i gospodarskom nestabilnošću otkako je nakon prosvjeda ukinuta monarhija 2008. godine.

Indijski sigurnosni kabinet također se u utorak navečer sastao kako bi raspravljao o situaciji u susjedstvu.

“Stabilnost, mir i prosperitet Nepala su od najveće važnosti”, rekao je premijer Narendra Modi u objavi na X-u kasnije. “Ponizno apeliram na svu svoju braću i sestre u Nepalu da održe mir i red”, poručio je Modi.

U zrakoplovnu nesreći u Nepalu 18 poginulih – preživio samo pilot

Američki marinci aktivno će sudjelovati na ulicama Los Angelesa u suzbijanju nereda

Neredi zbog izborne reforme u Novoj Kaledoniji: Četvero mrtvih, proglašeno izvanredno stanje

The post Vojska na ulicama glavnog grada Nepala zbog smrtonosnih prosvjeda first appeared on Dijalog.hr.

Američki predsjednik Donald Trump je naredio raspoređivanje marinaca unatoč protivljenju kalifornijskog guvernera Gavina Newsoma, što je prouzročilo nacionalnu raspravu o korištenju vojske na američkom tlu i potaknulo prosvjede koji su se iz Los Angelesa proširili na druge veće gradove, uključujući New York, Atlantu i Chicago.

Los Angeles se u srijedu suočio sa šestim danom demonstracija koje su uglavnom bile mirne, ali povremeno obilježene nasiljem, uglavnom ograničenim na nekoliko kvartova u središtu grada.

Prosvjedi su izbili prošlog petka kao odgovor na niz imigracijskih racija. Trump je potom tamo poslao Nacionalnu gardu u subotu, a marince u ponedjeljak.

“Da nisam brzo djelovao po tom pitanju, Los Angeles bi sada gorio do temelja”, rekao je Trump na događaju u Centru za izvedbene umjetnosti John F. Kennedy, poznatom i kao Kennedyjev centar.

Državni i lokalni čelnici to osporavaju, govoreći da je Trump samo povećao napetosti nepotrebnim i nezakonitim raspoređivanjem saveznih vojnika dok su demokrati na nacionalnoj razini osudili njegove postupke kao autoritarne.

Trump nastoji ispuniti svoje predizborno obećanje o deportaciji imigranata te pritom koristi nasilnu taktiku u skladu sa svojim političkim stilom kršenja normi na temelju kojeg je dva puta izabran za predsjednika.

“Predsjednik Trump je obećao izvesti najveću masovnu deportacijsku kampanju u američkoj povijesti, a ljevičarski neredi ga neće spriječiti u tim naporima”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Američka vojska je u srijedu rekla da je bojna od 700 marinaca dovršila obuku prilagođenu za zadaću u Los Angelesu, uključujući deeskalaciju i upravljanje gomilama. Oni će se pridružiti Nacionalnoj gardi unutar 48 sati na temelju saveznog zakona Title 10 kako bi obavljali dužnosti policije, već štitili savezne dužnosnike i imovinu, objavila je vojska.

“Snage (raspoređene na temelju zakona) Title 10 mogu privremeno zadržati pojedince pod specifičnim okolnostima poput zaustavljanja napada, sprečavanja štete za druge ili kako bi spriječili ometanje saveznih službenika u obavljanju svoje dužnosti”, rekla je vojska.

Glasnogovornica ministarstva domovinske sigurnosti Tricia McLaughlin je u priopćenju rekla: “Ako bilo koji izgrednici napadnu dužnosnike (Imigracijske i carinske službe) ICE-a, vojni djelatnici imaju autoritet privremeno ih zadržati dok ih policija ne uhiti”.

Američki general Scott Sherman, koji zapovijeda skupinom marinaca i gardista, novinarima je rekao da marinci neće imati bojno streljivo u svojim puškama, ali da će ga nositi sa sobom.

Newsom i savezna država Kalifornija su tužili Trumpa i ministarstvo obrane kako bi zaustavili raspoređivanje, tvrdeći da nijedan od uvjeta za Title 10 nije ispunjen kako bi se opravdalo raspoređivanje vojske, poput toga da državi prijeti invazija ili pobuna.

Kalifornija također traži privremeno blokadu odluke kako bi odmah spriječila da Nacionalna garda i marinci sudjeluju u civilnim aktivnostima policije.

Saslušanje o blokadi je zakazano u četvrtak na saveznom sudu u San Franciscu.

Trumpova administracija je u sudskim spisima uoči saslušanja rekla da predsjednik ima slobodu procijeniti iziskuje li “pobuna ili opasnost od pobune” vojni odgovor.

Policijski sat uveden u Los Angelesu

Nemiri u Los Angelesu ne jenjavaju: Na ulice izašlo 700 marinaca

Trump o slanju Nacionalne garde: ‘Da to nismo učinili, Los Angeles bi bio uništen’

The post Američki marinci aktivno će sudjelovati na ulicama Los Angelesa u suzbijanju nereda first appeared on Dijalog.hr.

Deseci prosvjednika blokirali su autocestu u kalifornijskoj metropoli više od sat vremena u nedjelju poslijepodne, u napetom obračunu s policijom, koja je uhitila nekoliko ljudi i upotrijebila suzavac, uključujući i protiv novinara, izvijestili su novinari AFP-a.

Najmanje tri automobila su zapaljena, a još dva razbijena dok su se prosvjednici kretali kroz ograničeno područje centra Los Angelesa.

Većina prosvjeda je završila, izvijestili su novinari AFP-a, ali snage sigurnosti i nekoliko desetaka prosvjednika, od kojih su mnogi nosili maske i kapuljače, sukobili su se u nedjelju navečer.

Policijska uprava Los Angelesa izvijestila je da su snage sigurnosti uhitile najmanje 56 ljudi u dva dana prosvjeda te da je troje policajaca lakše ozlijeđeno.

Rano poslijepodne, policijska uprava Los Angelesa ogradila je područja oko saveznih zgrada, sprečavajući svaki kontakt između prosvjednika i vojnika Nacionalne garde u maskirnim uniformama, izvješćuju novinari AFP-a s lica mjesta.

Donald Trump, koji je rasporedio 2000 pripadnika Nacionalne garde kako bi pokušao obuzdati prosvjede, obećao je u nedjelju “povratak redu” i dodao da nije isključio slanje pripadnika sigurnosnih snaga i u druga mjesta u Sjedinjenim Državama bude li to potrebno.

“Ovo nisu prosvjednici, to su huligani i pobunjenici”, objavio je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social u nedjelju, osuđujući “pobune u tijeku”.

Guverneri demokratskih država osudili su “alarmantnu zlouporabu moći” nakon što je Trump jednostrano naredio raspoređivanje snaga, protivno savjetima lokalnih vlasti i kalifornijskog demokratskog guvernera Gavina Newsoma.

“Nismo imali problema dok se Trump nije umiješao”, napisao je Newsom na X-u u nedjelju, osuđujući “ozbiljan napad na suverenitet savezne države” Kalifornije.

Prozivajući “invaziju kriminalaca iz inozemstva” na Sjedinjene Države, američki predsjednik je borbu protiv ilegalne imigracije učinio prioritetom i značajno poseže za uhićenjima i deportacijama imigranata.

The post Stanje u Los Angelesu se ne smiruje, Trump najavio slanje novih snaga first appeared on Dijalog.hr.

Samo u prvih mjesec i pol dana ove godine u 11 pucnjava poginulo je dvoje ljudi, a četvero je ozlijeđeno. Pucnjave ne prestaju. Nezamislivi prije samo nekoliko godina, napadi pokazuju da grad brzo propada i da mu hitno treba snažno političko vodstvo.

A Bruxelles to nema.

Belgijska politička struktura nalik labirintu sastoji se od više razina vlasti, od kojih svaka ima svoje ovlasti i često je rastrgana internim previranjima. Kada to funkcionira, sve je dobro, ali kada ne funkcionira, nastupa paraliza.

A stvari ne mogu biti više paralizirane nego u Regiji glavnoga grada Bruxellesa gdje se, devet mjeseci nakon izbora, političari i dalje prepiru, a dogovora o vladi nema ni na vidiku.

Politički kaos nije razotkrio samo slabosti u koordinaciji borbe protiv kriminala u Bruxellesu. Izgradnja socijalnih stanova i veliki infrastrukturni projekti također bi mogli kasniti.

Zamrznute su subvencije, na primjer za dobrotvorne organizacije, nevladine organizacije i kulturne projekte. Financiranje centara za socijalni rad, policije i lokalnih vlasti dovedeno je u pitanje. Javni dug gomila se gotovo jednako brzo kao i vreće sa smećem na prljavim ulicama.

„Zaista je u pitanju opstanak Bruxellesa kao grada”, rekao je centristički zastupnik Christophe De Beukelaer.

Skandal od četiri milijuna eura na dan

I dok se s jedne strane diči neogotičkim glavnim gradskim trgom prepunim turista, šarmantnim prodavaonicama čokolade i slikovitim pivnicama, Bruxelles je zapravo grad na rubu.

Kada bi grad imao vladu, uvođenje kontrole nad potrošnjom bio bi njezin prvi izazov.

Dug glavnog grada iznosi više od 14 milijardi eura, ne računajući 1,6 milijardi eura za koliko bi trebao porasti ove godine. Belgijski list Bruzz izračunao je da deficit grada, razlika između njegovih prihoda i rashoda, raste za četiri milijuna eura svaki dan.

De Beukelaer, koji je prošli mjesec pokušao resetirati koalicijske pregovore, ne štedi na kritikama. Sve ove mjesece od izbora, političari nisu ni počeli razgovarati o biti problema, rekao je za Politico.

„Samo politički poziraju i to blokira Bruxelles”, rekao je. „’Vi ste mi prijatelj. Vi niste. Želim surađivati s vama. Ali ne s vama.’ To je nezrelo.”

Teret dugova

Pretjerano složena politička arhitektura zbunjuje i frustrira i same Belgijce.

Rečeno (relativno) jednostavno, Bruxelles je jedna od tri belgijske regije, uz frankofonu Valoniju na jugu i Flandriju na sjeveru, gdje se govori nizozemski i koja okružuje glavni grad. Sve tri regije imaju vlastite vlade i odgovorne su za pitanja kao što su stanovanje, promet i ekonomija.

S obzirom na to da se Belgija teško nosi s rezanjem potrošnje po nalogu EU-a, dug Bruxellesa „teret je za cijelu zemlju”, rekao je Dave Sinardet, profesor politologije na Slobodnom sveučilištu Bruxellesa.

Stvari bi se mogle i pogoršati. Kreditni rejting regije mogao bi do ljeta biti snižen, što bi poskupilo zaduživanje, dodatno povećavajući dug regije, upozorio je ministar za proračun u tehničkom mandatu Sven Gatz.

Sinardet je rekao da bi to barem moglo izvršiti određeni pritisak da se napokon sastavi vladu. Drugi su manje optimistični.

Centristička stranka Les Engagés predlaže da se smanji plaće političarima u Bruxelesu za 30 posto dok ne osnuju vladu te za 40 posto ako je ne osnuju do lipnja.

Valonci protiv Flamanaca – pat pozicija

Za sada, čak i najnovija opcija u pregovorima – manjinska vlada – čini se neizvjesnom, s obzirom na to da će trebati odobrenje parlamentarne većine da bi počela s radom te za svaku odluku koju nakon toga donese.

Premda to ne bi bilo idealna solucija za rješavanje izazova Bruxellesa, „manjinska vlada ipak bi bila bolja od nikakve”, rekao je De Beukelaer.

Tako smo stigli do ove točke. Premda u zemlji ima više Flamanaca koji govore nizozemski od frankofonih Valonaca, u Bruxellesu je situacija obrnuta. Zato, da bi se zajamčilo da Flamanci budu zastupljeni, bruxelleska vlada mora imati stabilnu većinu u obje jezične zajednice. Na obje strane, stranke se moraju dogovoriti da će međusobno surađivati prije nego postignu cjelovit koalicijski dogovor.

Nakon izbora u lipnju, dogovor na valonskoj strani bio je relativno jednostavan. Stranka desnog centra Reformistički pokret (RM) postala je najveća frankofona stranka u Bruxellesu i ubrzo se dogovorila sa Socijalističkom strankom i centrističkom strankom Les Engagés.

S druge strane lingvističke razdjelnice, flamanski Zeleni osvojili su glasove Flamanaca i u studenom postigli dogovor sa socijalističkom strankom Vooruit, liberalnom strankom Open VLD i flamanskom nacionalističkom strankom N-VA, strankom novog belgijskog premijera Barta De Wevera. 

Slavlje nije dugo potrajalo. Frankofoni socijalisti odbili su vladati s flamanskim nacionalistima. Liberali su s druge strane odbili vladati bez flamanskih nacionalista.

Valonci se „varaju” ako misle da mogu riješiti probleme Bruxellesa bez suradnje s flamanskim nacionalistima koji vode saveznu vladu, rekao je glavni pregovarač Open VLD-a Frédéric De Gucht.

Ahmed Laaouej, predsjednik Socijalističke stranke u Bruxellesu, nije odgovorio na zahtjev za intervjuom. U videu objavljenom na Instagramu prošli tjedan, flamanske nacionaliste nazvao je „separatističkom strankom koja je protiv Bruxellesa i protiv raznolikosti” i ustvrdio da će oni, uđu li u vladu Bruxellesa, iskazivati „prijezir prema Bruxelleskoj regiji i njezinim interesima”.

Nitko ne popušta.

Nuklearna opcija

I dok je Belgija podijeljena na tri regije, sam Bruxelles podijeljen je na 19 općina. Svaka ima svojeg gradonačelnika. Oni upravljaju sa šest regionalnih policijskih snaga.

Budući da su kriminal i nasilje u usponu, belgijska savezna vlada rekla je da želi objediniti te zasebne policijske snage u jednu. Očekivano, briselski političari to su osudili.

Tvrde da stvarni problem s policijom nije njezina složena organizacija, nego nedostatno nacionalno financiranje i da bi spajanje snaga moglo otuđiti policiju od građana Bruxellesa.

Kao primjer gorke jezične podjele, neki, kao što je François De Smet iz stranke DéFi, okrivljuju novu nacionalističku vladu da nameće taj flamanski-nacionalistički projekt protiv volje Bruxellesa.

Flamanske stranke tvrde da to jednostavno ima smisla. Kao i odluka da se sve policijske pozive šalje putem zajedničkog dispečerskog sustava. „Ne morate biti flamanski nacionalist da biste znali da je to bolji sustav”, rekao je De Gucht iz Open VLD-a.

Neki strahuju da u toj pat poziciji Bruxelles polako gubi samostalnost.

Predsjednik stranke MR Georges-Louis Bouchez doista je zaprijetio da bi Bruxelles, ako se ne sabere, mogao biti stavljen pod kontrolu savezne vlade.

To bi odgovaralo pritisku na nuklearno dugme. Isto tako, vjerojatno nije moguće.

Pravno gledano, ta ideja je „fikcija”, po Sinardetu.

Ali u teoriji, savezna vlada mogla bi uvjetovati dodatne isplate novca Bruxellesu određenim mjerama, kao što je EU prisilio Grčku na reforme u zamjenu za financijsku pomoć, rekao je.

U međuvremenu, u petak rano ujutro dogodila se još jedna pucnjava na jugozapadu grada.

Prije ili kasnije, kaos u Bruxellesu prisilit će nekoga da nešto poduzme. Ali izgleda ne još.

„Neugodno mi je zbog tog političkog cirkusa”, rekao je De Beukelaer.

Bruxelles uzvraća udarac: EU carine na američku robu zbog čelika i aluminija

Nova pucnjava u Bruxellesu: Poginula jedna osoba

Bruxelles pod opsadom: Pucnjava u podzemnoj, policija traga za napadačima

The post Kaos u Bruxellesu: Grad bez vlade, u dugovima do grla i na udaru narko obračuna first appeared on Dijalog.hr.

„Jučerašnje nasilje i neredi u Splitu nakon utakmice, i to najvećim dijelom ispred i oko stadiona, sigurno su se mogli izbjeći ili barem svesti na minimum da je politički vrh Ministarstva unutarnjih poslova bio odgovorniji prema hrvatskim građanima i spremniji za djelovanje prema nasilnicima”, objavio je Milanović na Facebooku reagirajući na navijačko nasilje nakon završetka utakmice između Hajduka i Dinama.

„Hrvatska policija u ovakvim situacijama može uspješno obavljati svoj težak posao samo uz odgovorno i promišljeno vođenje s vrha MUP-a. A to nije moguće sve dok je Davor Božinović posvećen isključivo politikantstvu i kampanji, umjesto svom poslu”, dodaje u objavi.

Milanović ističe da nogometni stadioni, kao i sva sportska borilišta, moraju biti slobodni od nasilja i nereda, sigurni za sve ljude koji dolaze navijati, bodriti i slaviti pobjede. Uvjeren je da hrvatska policija ima sposobnost, iskustvo i ljude koji to mogu osigurati, što je i dokazala puno puta do sada pravovremenim i profesionalnim postupanjima.

Huliganizmom i nasiljem na sportskim terenima, smatra, ne može se baviti samo hrvatska policija, to je posao i odgovornost Vlade i Andreja Plenkovića.

„Hrvatski navijači i građani žrtve su nebrige i nesposobnosti aktualne Plenkovićeve vlasti koja nije ni pokušala trajno riješiti problem nasilja na stadionima, već je uvijek sav teret padao na leđa hrvatske policije”, stoji u objavi predsjednika RH na Facebooku.

Trener predložio ostavku, Jakobušić odlučan: ‘Mi ostajemo’

Incident u Splitu: Navijači Hajduka izazvali kaos, policajac teško ozlijeđen

Rijeka se plasirala u finale Kupa

The post Milanović je kritizirao vrh MUP-a zbog kaosa koji je uslijedio nakon utakmice između Hajduka i Dinama first appeared on Dijalog.hr.

“Uhićeno je 12 osoba identificiranih kao uključene u incidente koji su se dogodili nakon utakmice Trabzonspor-Fenerbahçe”, rekao je Ali Yerlikaya.

Mnoštvo navijača upalo je u nedjelju navečer na teren stadiona Trabzonspora nakon zvižduka suca kojim je označen kraj utakmice koju je njihova momčad izgubila (2-3), dok su igrači istanbulskog  Fenerbahçea slavili pobjedu.

Navijači su prijetili i nasrnuli na igrače i trenera istanbulskog kluba te vratara Fenerbahçea Dominika Livakovića koji je pogođen nepoznatim predmetom u glavu, a potom i udaren šakom u glavu.

“Apsolutno neprihvatljivo nasilje kojemu nema mjesta u našem sportu, na terenu ili izvan njega”, reagirao je šef FIFA-e Gianni Infantino na Instagramu u ponedjeljak.

“Svi igrači moraju biti sigurni kako bi se bavili ovim sportom bilo gdje u svijetu”, nastavio je “pozivajući nadležne vlasti da osiguraju da se to poštuje na svim razinama i da odgovorni za događaje koji su šokirali ljude u Trabzonu odgovaraju za svoja djela”.

Osim navijača koji su upali na teren, uhićeno je i pet osoba koje su na društvenim mrežama pozivale na nasilje, dodao je turski ministar.

Osuđujući “neprihvatljive” događaje, Turski nogometni savez (TFF) objavio je u nedjelju da će “odgovornima za te incidente biti izrečene kaznene sankcije”.

Niko Kovač više nije trener Wolsburga

Livaković pogođen predmetom s tribina, a nakon utakmice dobio šakom u glavu

The post Uhićeno 12 osoba nakon nereda gdje je Livaković dobio šakom u glavu first appeared on Dijalog.hr.