Najranjivije su starije osobe i mala djeca, ali i osobe srednje dobi koje se ne mogu adaptirati na više temperature.

Kako tijelo postaje toplije, žile se šire, a krvni tlak pada. Srce mora raditi jače, što može uzrokovati blage simptome poput osipa ili otečenih stopala. Istodobno, znojenjem dolazi do gubitka tekućine i soli i, što je najvažnije, mijenja se ravnoteža elektrolita. To, u kombinaciji sa sniženim krvnim tlakom, može dovesti do toplinske iscrpljenosti: vrtoglavice, mučnine, padanja u nesvijest, zbunjenosti, grčeva u mišićima, glavobolje, jakog znojenja i umora.

Neki su ljudi iznimno netolerantni na toplinu, vruće im je i onda kada je drugima ugodno ili čak hladno, obilno se znoje, osjećaju tjeskobu. To se, naravno, višestruko potencira kada je vani doista prevruće.

Iako netolerancija na toplinu sama po sebi nije bolest, može biti simptom nekog zdravstvenog stanja. Riječ je o zajedničkom nazivniku za širok raspon reakcija na ekstremnu temperaturu.

U SAD-u više od 600 smrtnih slučajeva
Kako bi se održala postojanom temperatura organizma od 36 Celzijevih stupnjeva, potrebna je ravnoteža stvaranja i gubitka topline u organizmu. Kao odgovor na vrućinu mogu se razviti ozbiljni ili čak po život opasni simptomi.

Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), bolesti povezane s vrućinama, kao što je, primjerice, toplinski udar, odgovorne su za više od 600 smrtnih slučajeva u SAD-u svake godine. Za Hrvatsku podaci, nažalost, nisu poznati.

Mogući uzroci netolerancije na toplinu

Naleti vrućine prirodna su posljedica menopauze ili reakcija na nešto što smo popili ili pojeli. No mogu ukazivati i na ozbiljniji zdravstveni problem, kao što je hipertireoza, dijabetes ili, u najgorem slučaju, rak.

Perimenopauza

Tijekom prijelaza u menopauzu razine estrogena fluktuiraju, a istraživanja sugeriraju da pad estrogena utječe na dio mozga odgovoran za regulaciju tjelesne temperature, što može biti razlog zašto mnoge žene u toj životnoj fazi doživljavaju “valunge” – iznenadne, kratke osjećaje intenzivne topline koja često uključuje crvenilo, znojenje i zimice.

Kofein, alkohol, začinjena hrana

Ono što jedete ili pijete može utjecati na organizam na različite načine, jer u nastojanjima regulacije dolazi do osjećaja vrućine i pojave znoja. Kofein u kavi ili čaju ubrzava otkucaje srca i metabolizam, zbog čega možete osjećati nalete vrućine. Alkohol pojačava znojenje i dotok krvi u kožu, zbog čega dolazi do povišenja tjelesne topline. Konzumacija alkohola može uzrokovati i gubitak tekućine zbog pojačanog mokrenja i dehidraciju. Začinjena hrana pak stvara dojam topline pa tijelo počinje aktivirati proizvodnju znoja kako bi se ohladilo.

Nuspojave brojnih lijekova

I neki lijekovi povećavaju rizik, pa se bolesnici moraju više potruditi da ostanu rashlađeni i hidrirani.

Diuretici povećavaju količinu vode koju tijelo izbacuje. Na visokim temperaturama povećavaju opasnost od dehidracije i neravnoteže ključnih minerala u tijelu.

Antihipertenzivi koji snižavaju krvni tlak na vrućini mogu uzrokovati opasne padove krvnog tlaka.

Neki lijekovi za epilepsiju i Parkinsonovu bolest blokiraju znojenje i otežavaju tijelu da se samo ohladi.

I neki drugi lijekovi kao što su litij ili statini mogu postići više koncentracije u krvi ako dođe do prevelikog gubitka tekućine.

Netoleranciju na vrućinu mogu potaknuti amfetamini i druge vrste stimulativnih lijekova, poput sredstava za suzbijanje apetita.

Osjećaj vrućine i znojenja nuspojava je i dijela antidepresiva i anksiolitika, lijekova za poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD), kemoterapije, lijekova za erektilnu disfunkciju, nesteroidnih protuupalni lijekovi (NSAID), steroida i lijekova za štitnjaču.

Netolerancija može ukazivati i na bolesna stanja

Hipertireoza

Kao dio endokrinog sustava, štitnjača proizvodi hormone koji kontroliraju mnoge tjelesne funkcije. Ako je hiperaktivna i proizvodi previše hormona, taj višak može uzrokovati i nepodnošljivost topline. Ako je za učestale probleme s vrućinom kriva štitnjača, vjerojatno ćete osjetiti i druge simptome, kao što su umor, prorijeđena kosa, nenamjerni gubitak težine i poteškoće s koncentracijom.

Šećerna bolest

Previsoka ili preniska razina šećera u krvi može dovesti do toga da osjećate iznimnu vrućinu i znojite se. Ovaj se problem može pojaviti ako se dijabetes ne tretira na odgovarajući način. Također, to može biti i rani znak bolesti koje niste još svjesni. Naime, dijabetes oštećuje živce i žile, a njime mogu biti zahvaćene i znojne žlijezde, što otežava tijelu da se hladi na vrućini.

Anksioznost i depresija

Tijekom stresnih razdoblja u kojima osjećamo pojačan strah i stalnu neizvjesnost, živčani sustav pokreće reakciju borbe ili bijega. Ovaj odgovor usporava manje važne tjelesne funkcije i pojačava osjetila, pomažući vam da preživite.

Ako ste anksiozni i depresivni, mozak vam može reći da ste u opasnosti čak i kada niste. Kako živčani sustav reagira na stres, srce i disanje se ubrzavaju, pa možete osjećati povećanu toplinu.

Fibromialgija

Fibromialgija je kronična bolest koja uzrokuje povećanu osjetljivost na bol. Osjećaj vrućine i znojenja mogu biti jedan od simptoma, koji uključuju probleme sa spavanjem, mentalnu ”zamagljenost”, glavobolje i umor.

Liječenje se usredotočuje na kontrolu simptoma i poboljšanje kvalitete života lijekovima, strategijama brige o sebi i promjenama načina života. Budući da je fibromialgija sindrom, svaka će osoba doživjeti drugačiji skup simptoma, a bit će potreban i individualni plan liječenja.

Rak

Neke vrste raka mogu utjecati na razinu hormona i dovesti vas u situaciju da ne podnosite vrućinu. Npr. neuroendokrini tumori javljaju se u endokrinim stanicama po cijelom tijelu. Neki proizvode dodatne hormone koji mogu dovesti do karcinoidnog sindroma, s osjećajem crvenila i topline.

Moguće je i da je riječ o feokromocitomima, tumorima nadbubrežne žlijezde. Proizvode previše adrenalina, zbog čega stvaraju osjećaj vrućine. Srećom, neuroendokrini tumori i feokromocitomi rijetki su karcinomi. Puno su rjeđi od drugih potencijalnih uzroka netolerancije vrućine.

Kada tražiti liječničku pomoć?


Ako sumnjate na to da je vaša netolerancija na vrućinu povezanu s nekom bolešću, razgovarajte o simptomima s liječnikom. To može biti početak liječenja nekog ozbiljnog zdravstvenog stanja koje će vas dovesti do općeg poboljšanja. U suprotnom, uzimajte dovoljne količine tekućine, oprezno s kofeinom i alkoholom, ne izlazite van od 11 do 17 sati ako baš ne morate i hladite se u zatvorenom prostoru.

The post Osjećate preveliku vrućinu? Uzrok možda nije samo ljeto first appeared on Dijalog.hr.