Prema izjavama svjedoka sa suđenja za Ovčaru u Beogradu, Nicolier je na farmi Ovčara bio među prvim žrtvama, brutalno premlaćen, a potom mu je u potiljak pucao upravo Petković, koji mu je nakon egzekucije iz džepa uzeo i posljednjih 20 francaka. Iako je u Srbiji priznao sudjelovanje u zločinu i ondje dobio status zaštićenog svjedoka, nikada nije odgovarao za ubojstvo francuskog državljanina, zbog čega je hrvatsko državno odvjetništvo, nakon što Beograd nije omogućio njegovo ispitivanje, obustavilo postupak i kompletan predmet ustupilo francuskim pravosudnim tijelima.

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić pojasnio je da ratni zločin ne zastarijeva te da je upravo činjenica da je Nicolier bio francuski državljanin temelj za kazneni progon pred sudovima u Parizu, koji sada imaju i nadležnost i interes goniti srpskog državljanina osumnjičenog za njegovo ubojstvo. Odvjetnik obitelji Dubois uvjeren je da će Francuska, kao država čiji je Jean‑Michel bio državljanin i koja je preuzela slučaj nakon 34 godine čekanja na pravdu, uspjeti dovesti pred lice pravde osobu koju hrvatsko i srpsko pravosuđe dosad nisu procesuirali.

U službenoj „opomeni“ Srbiji obitelj Nicolier navodi rok od 30 dana za postupanje po zahtjevu te ističe da će, ne ispuni li Beograd te uvjete, pred nadležnim francuskim sudom pokrenuti postupak protiv Republike Srbije zbog sudioništva u prisilnom nestanku, sudioništva u ubojstvu i ometanja pravde. Potez obitelji izazvao je odjek i u Hrvatskoj, gdje dio saborskih zastupnika upozorava da je inicijativa iz Francuske svojevrsna opomena hrvatskim institucijama, koje su, smatraju, morale ranije i odlučnije tražiti izručenje ubojice i konačno rasvjetljavanje zločina na Ovčari.

Saborski zastupnici komentirali su u taj zahtjev za izručenjem Petkovića;

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić izjavio je kako ga raduje ta vijest jer je riječ o čovjeku koji je priznao da je ubijao po Ovčari, među ostalim, i njegova brata. U tom smislu ga veseli što će Francuska, kaže, sigurno diplomatski stisnuti Vučića i ekipu da se taj čovjek izruči i da odgovara za svoja monstruozna zlodjela, a krivo mu je što to nije napravila Hrvatska. Dodao je i da je Spasoje Petković jedan mali pijun i da je Centar dr. Ivana Šretera prije godinu i pol DORH-u predao kaznenu prijavu protiv puno više rangiranih naručitelja nego je taj “kokošar Štuka”. Novinari su Mlinarića pitali i je li poražavajuće što postupak izručenja nije pokrenula Hrvatska.

“Poražavajuće je totalno za RH, pa to me je i natjeralo da prije četiri godine osnujem Centar, da prođem muku i dođem do dokumenata, da imam sa svih strana pritisaka da se to ne napravi. U jednom periodu postojanja Hrvatska to nije htjela odraditi. To su činjenice. Da je država to htjela odraditi ozbiljno i kako treba, odradilo bi se davnih dana”, tvrdi Mlinarić.

Troskot: Srbija treba isplatiti ukupnu štetu ne sam za Nicoliera, nego za sve

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot misli da je ovaj zahtjev za izručenjem Petkovića signal za sve žrtve rata u Domovinskom ratu i da bi Srbija trebala isplatiti ukupnu štetu ne sam za Jean-Michela Nicoliera, nego za sve.

“Dakle, cijelu reparaciju štete za sve žrtve i da konačno da informaciju o tome gdje se nalazi 1700 zakopanih tijela i kostiju za kojima i dalje tragaju obitelji, a koji su živote izgubili za vrijeme Domovinskog rata”, istaknuo je Troskot.

Raspudić: potez Francuske pljuska Hrvatskoj

Nezavisni zastupnik Nino Raspudić misli da je potez Francuske pljuska Hrvatskoj i pokazatelj što smo mi davno mogli i trebali napraviti. Podsjetio je kako je u više navrata isticao da Hrvatska u procesu pristupanja EU ne treba biti nefer, koristiti poziciju veta i na taj način usporavati susjede s jugoistoka da bismo ostvarili neke svoje sitne, bilateralne interese, kao što je to svojedobno Slovenija radila Hrvatskoj.

“Ovo su neke doista opće, civilizacijske stvari i Hrvatska je to trebala davno napraviti. Dakle blokirati Srbiju dok se ne riješe sudbine nestalih i ovakve stvari gdje je jasno tko je osumnjičen za zločin. Ovo je doista jedna izvrsna vijest, ali i jedna pljuska Hrvatskoj”, poručio je Raspudić.

The post Obitelj pokrenula zahtjev za izručenjem Spasoja Petkovića, ubojice Jean-Michel Nicoliera first appeared on Dijalog.hr.

“Imali smo u nedjelju Doru i, umjesto da javnost u nedjelju i ponedjeljak raspravlja o Leleku i zanimljivom tom konceptu ili o Stelli Rade, našoj Lady Gagi iz Jakse, te o puno mladih, novih i zanimljivih pjevača koji su se pojavili, zastupnik Dabro je pojeo Doru. On je pojeo Eurosong. Samo se o njegovu pjevanju govorilo u nedjelju i ponedjeljak.

Mogli bismo Dabru pridodati i onom slavnom triju: Stipe Mesić, Ivica Puljak i Peđa Grbin. Sad je, eto, tu četvrti pjevač. Trio je postao kvartet.

Dabro je neka jungovska sjena Andrej Plenkovića. Plenković je jedan uštogljeni birokrat, ziheraš. Nikad u životu ništa nije zariskirao. Dabro puca, pjeva, sramoti se, dakle isklizne mu sve ono što Plenković u sebi potiskuje.

I taman kad je krenula Plenkoviću, u situaciji kada Andrija Mikulić, bivši glavni državni inspektor, završi u zatvoru, gdje mu ministar financija kronične inflacije zbriše u Bruxelles, a on nema koga drugog dovesti nego dovede Tomislava Ćorića. Gdje mu se dogodi ovo s Marin Piletićem i sa sudovima.

Naša bistra ljevica mu nabaci na volej i Plenković sada ispada „branitelj ljudskih prava, pjesme i narodnog veselja“ i samo se o tome govori.

Međutim, sad mu je Dabro uprskao taj volej koji mu je ljevica dala pa se mora vaditi na zanimljive načine.”

Izašla nova videosnimka u kojoj Dabro dodanim stihovima aludira na Antu Pavelića

Plenković: ‘Tražim ćemo od Dabre da se tako više ne ponaša’

Plenković o Dabri: ‘Ta situacija neće ugroziti stabilnost koalicije, to bi bilo smiješno’

The post Raspudić: ‘Dabro je pojeo Doru, samo se o njegovom pjevanju govori’ first appeared on Dijalog.hr.

Ulozi u toj igri sve su veći. Dijelovi teritorija, neovisnost suverenih država, NATO savez, životi milijuna u ratu u Ukrajini i ratovima koji bi mogli uslijediti, sve je na stolu.

Financijska kriza kakvu svijet nije vidio mogla bi nastati ako se uslijed poremećaja u trgovinskim odnosima raspline financijski sustav koji odavno ne počiva na zlatnim rezervama već na uvjerenjima o budućem gospodarskom rastu.

Nakon što je šokirao svijet filmskom akcijom otmice venezuelanskog predsjednika Madura u kojem ni jedan jedini američki vojnik nije poginuo, Donald Trump je najavio mogućnost aneksije Grenlanda.

Nitko ga više ne ismijava, naprotiv, Europljani polako postaju svjesni kud su ih dovele njihove promašene politike.

Krene li Trump u realizaciju svojih najava o Grenlandu, NATO savez će prestati postojati i globalno preslagivanje koje je već u tijeku ući će u novu brzinu.

Hrvatska pozicija u toj je slagalici poprilično komplicirana. Prostor na kojem se sudaraju silnice svjetskih interesa već je bio poprište početka jednog svjetskog rata.

Hrvatski istočni susjedi, baš kao i oni sjeverni s nostalgijom gledaju na vrijeme kad su upravljali našim teritorijima i uvijek jedno oko uvijek drže usmjerenim na njih.

Jadranska obala tiha je patnja njenih nekadašnjih vladara.

Sigurnost koju je Hrvatska polagala u NATO savez topi se poput snijega na južini.

Hrvatska je u geopolitički kaotičnom stanju pred odlukom o savezništvima kojima treba stremiti, a stav o aktualnoj situaciji na Grenlandu indikator je smjera u kojem Hrvatska namjerava krenuti.

Službena Hrvatska politika zauzela je očekivano proeuropski stav uz laganu kritiku američkih najava i poziv na razboritost.

Dok vlada i Premijer ističu okvir Europske unije, NATO-a i trgovinskih odnosa, Predsjednik naglašava pravo stanovnika Grenlanda na samoodređenje.

Iako kreću iz različitih pozicija, ovaj put dva se brda ne sukobljavaju već na neki način nadopunjuju.

Lijeva opozicija u Hrvatskoj ne odudara bitnije od ovih stavova, njihove kritike konkretnije su upućene Trumpovim politikama, a to je i smjer kojeg drže od njegove pojave u političkom prostoru.

Potpuno razumljivo. Donald Trump je najzaslužniji za odbacivanje ludila WOKE kulture, a dao je i značajan poticaj prolife pokretu i smanjenju broja pobačaja u Americi.

Nitko mu ne može oduzeti ni zasluge za prekid rata između Izraela i Irana koji je mogao prerasti u globalni sukob. Zaustavio je i sukog Izraela i Palestinaca, Indije i Pakistana, Armenije i Azerbajdžana, Ruande i Konga i Tajlanda i Kambodže, a jedini se od svih svjetskih čelnika i lidera međunarodnih institucija ozbiljno trudio Rusiju i Ukrajinu približiti postizanju mira.

Zbog njegovih nesumnjivih zasluga za tradicionalne i konzervativne vrijednosti i doprinos miru u raznim sukobima u svijetu zanimljivo je promatrati kako na Trumpov stav prema Grenlandu gledaju na domaćoj konzervativnoj sceni, u Crkvi i na desnici.

Službena Crkva u Hrvatskoj nije se oglašavala o ovoj temi kao ni većina vjerskih medija s dvije iznimke. Portal Bitno je prenio tekst Edwarda Fessera iz First Things s kritikama Trumpu, a podcast Ora et Labora je u svojoj objavi od 20. siječnja naznačio dosadašnje Trumpove zasluge i geopolitičke bitke u pozadini aktualne krize uz dozu rezerve za moguće buduće postupke američkog predsjednika.

Nas je zanimalo kako aktualnu situaciju oko Grenlanda komentiraju predstavnici desnih oporbenih stranaka i nezavisni zastupnici u Hrvatskom saboru koji djeluju na toj strani političkog spektra te kako bi se po njihovu mišljenju Hrvatska trebala postaviti u ovom slučaju.

Iz Mosta nisu bili voljni komentirati ovu osjetljivu temu, a svoje izjave dali su nam nezavisni zastupnik dr. sc. Nino Raspudić i saborski zastupnik dr. Damir Biloglav iz Dom i nacionalno okupljanje. Iz Hrvatskih suverenista, svoj komentar dao je član predsjedništva, Frano Čirko.

Evo što su nam rekli;

Nino Raspudić

Ironično bismo mogli reći kako je, u ovakvim situacijama, sreća u nesreći to što nas nitko ništa neće pitati i što ništa oko Grenlanda neće ovisiti o nama. Predaleko je Grenland od bilo kakvog hrvatskog interesa i bilo kakve obveze lojalnosti u srazu SAD-Danska (budući da su obije članice NATO-a), da bismo ikakvim našim angažmanom u toj priči riskirali i cent našeg novca, a kamoli glavu našeg vojnika.

No to ne znači, kad nas se upita, da o tome ne trebamo imati svoj stav. Hrvatska, ali i sve druge članice NATO-a, pa i EU i onoga što nazivamo “Zapadni svijet” općenito, po prvi put se nalaze u situaciji da imaju, za sad, samo politički i carinski sukob dviju država unutar “našeg” okvira.

Međunarodno-pravno i formalno, Danska je u pravu, koliko god stajale činjenice da stanovnike Grenlanda ni u prošlosti nitko nije pitao dio koje države žele biti, kao i to da je Grenland dvostruko bliže teritoriju SAD-a nego Danskoj, pa čak i razumijevajući potrebu Amerike da svoje strateški važno predvorje bolje zaštiti od ugroze drugih supersila, nego što bi to bila u stanju napraviti Danska.

Nadam se da će razum i svijest o vrijednosti šireg zapadnog savezništva prevladati. Pretpostavljam kako se radi o ranije već viđenoj Trumpovoj trgovačkoj strategiji maksimalističkog zahtjeva u startu, kako bi se na koncu postiglo neko “srednje” rješenje.

Ako je riječ samo o geostrategiji i potrebi jače američke vojne kontrole u tom dijelu svijeta, budući da američke vojne baze tamo već postoje, ne vidim razlog da se u sadašnjem okviru ne može dogovoriti i jača vojna prisutnost.

Hrvatska kao mala zemlja, koja je kroz povijest iskusila što znači teritorijalna pretenzija većih i jačih zemalja, ne bi se trebala radovati dokidanju međunarodnog prava i uvođenja isključivo “prava” jačeg.

Dakle, Hrvatska treba formalno dati za pravo Danskoj, ali i pozvati na dogovor i kompromis, jer sve drugo bi bilo nepovratno pucanje atlantskog savezništva sa srednjoročno katastrofalnim posljedicama po Europu, a dugoročno i po SAD.

Damir Biloglav

Moj stav je da se svjetski poredak uspostavljena nakon 2. Svjetskog rata u međuvremenu raspao. Ključni trenutak je bio pad komunizma u SSSR-u i drugim komunističkim zemljama.

Slijedilo je razdoblje u kojem se pojavljuju novi važni igrači, prije svega Kina, a gube na značaju stari akteri poput Europe.

UN postupno gubi utjecaj a najdalje odlazi WHO koja pokušava igrati ulogu neprikosnovenog gazde, za početak na području javnog zdravstva.

Jako dugo bi se moglo govoriti i o nizu drugih globalnih procesa koji teku usporedo i interferiraju. Konačan učinak je potpuni raspad međunarodnog prava što Trump shvaća i počinje djelovati sukladno primordijalnim zakonima to jest zakonima jačeg.

To je zametak novog svjetskog poretka na kojeg mi ne možemo utjecati, ali bi upravo zbog toga trebali biti duplo pametniji od jačih kako bi se postavili na način koji je najbolje usklađen s našim interesima.

Mi ne smijemo ići u klinč s velikim silama. Nitko nas ni ne pita za bilo što. Nemamo nikakvih interesa na Grenlandu i prihvaćamo svaki mirni dogovor onih koji su uključeni u taj problem.

Frano Čirko

S jedne strane, ovakve otvorene Trumpove prijetnje Europi oduzimanjem Grenlanda puno govore o jačini Europe. Možete li zamisliti kako u istom kontekstu Trump govori ne o većim ruskim otocima Arktičkog oceana, poput otočja Novaje zemlje, već samo o malim Diomedovim otocima u Beringovom moru?

Naravno da ne možete. To se ne može dogoditi jer je Rusija dovoljno jaka. No, Europi se očito može dogoditi jer je dovoljno slaba. Slaba i liberalna, kako to kaže Trumpova administracija. Upravo time opravdavaju želju da pod svoje ruke stave arktičku granicu američke obrane. SAD ne želi da joj o slaboj i liberalnoj Europi ovisi njezin arktički štit.

S druge strane, SAD eskalacijom odnosa s Europom čini i pogrješku. Jer, upravo je SAD kroz svoj višedesetljetni projekt “širenja demokracije” uvelike doprinio tome da Europa bude slaba i liberalna.

Kroz sorošizaciju civilnoga društva, financiranje medija i organizacija koje su djelovale protiv interesa vlastitih naroda, promovirajući sve vrste autodestruktivnih vrijednosti, pa i direktno sudjelujući u dovođenju ljevičara na vlast – poput onoga u Hrvatskoj 2000. godine – kroz sve to je SAD debelo doprinio da je Europa danas onakva kakvu ju Trump i njegova administracija opisuju. Slaba i liberalna.

Ako već želi biti i ostati hegemon, bolji potez SAD-a bilo bi “iskupljenje” za te nečasne radnje po Europi – na obostranu korist. Pomoć u vraćanju Europe izvornim zapadnim vrijednostima, uvjetujući suradnju zaštitom slobode govora, remigracijom europskih država, ulaganjem u obranu, odustajanjem od zelenog ludila suprotno vlastitim gospodarskim interesima i zaštitom temeljnih europskih vrijednosti od ljevičarskih težnji za autodestrukcijom.

The post Što donosi moguća aneksija Grenlanda i kako hrvatski konzervativci gledaju na ovu krizu? first appeared on Dijalog.hr.

“Vidimo da se pomalo zahuktava kampanja za predsjedničke izbore, bilo je upita oko kandidature Marije Selak Raspudić, ne mogu je još kategorički potvrditi, ali je ona vrlo izvjesna. Niz ljudi koji se pridružuju toj priči i s kojima razgovaramo smatraju da bi ona bila izvrsna predsjednica Republike iz niza razloga”, kazao je zastupnik novinarima u Saboru.

Ističući kako se dvije osnovne ovlasti predsjednika Republike tiču vanjskih poslova i vojske, Raspudić navodi kako je Selak Raspudić itekako upoznata s tom tematikom i aktivna u tim segmentima. “Marija je već pet godina voditelj projekta na Sveučilištu u Oxfordu. Dugi niz godina je vanjski predavač na ratnoj školi Josip ban Jelačić Vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman, gdje je među najviše ocijenjenim predavačima, tako da je godinama aktivno sudjelovala u obrazovanju naših najviših vojnih časnika”, naveo je.

S obzirom na to da trenutno počinje Europsko prvenstvo, a onda slijedi i vrijeme godišnjih odmora, Raspudić kaže kako bi konačna odluka o kandidaturu trebala biti poznata nakon 1. rujna. Nije htio prejudicirati tko će stati uz Selak Raspudić i podržati njenu kandidaturu, no istaknuo je kako kao nezavisni zastupnici u Saboru djeluju unutar Kluba s Darijem Zurovcem i njegovom strankom Fokus.

“To vrlo lijepo funkcionira, a razgovarali smo i s nekim akterima koji su ranije bili u suradnji s Fokusom, poput stranke Republika, ali i cijelim nizom stručnih i javnih osoba”, rekao je.

Upitan kako će financirati predsjedničku kampanju s obzirom na to da nemaju stranku koja bi stala iza nje nakon što su napustili Most, Raspudić ističe kako na predsjedničkim izborima novac nije najbitniji već “uvjerljivost, medijska vidljivost, argumentiranost i ugled”. Navodi u tom kontekstu i primjer HDZ-a.

“Ja sam se s HDZ-ovcima našao i oni su opsjednuti da ‘skinu’ Milanovića, ali problem HDZ-a je što imaju novac, strukturu, teren, ali nemaju kandidata, a mi nemamo novac i strukturu, ali imamo kandidata. Tamo gdje je kandidat, naći će se i potpis, prošlo je vrijeme masovnih skupova, okretanja volova, plaćanja glazbenih zvijezda, danas je manje više sve digitalna vidljivost”, poručio je.

Mandat desetero ustavnih sudaca istekao, Sabor traži nove kandidate

Pripadnicima hrvatskog naroda izvan Hrvatske stipendije za učenje hrvatskog jezika

Bartulica se brani: ‘Vožnja u ferrariju je bila spontana ideja, nisam to planirao!’

The post Nino Raspudić: ‘Marija bi bila izvrsna predsjednica’ first appeared on Dijalog.hr.

“Do razlaza je došlo zbog različitih drugih razloga gdje nismo uspjeli pronaći zajedničko rješenje i pomiriti se sa samom situacijom, a smatram da zbog poštovanja prema kolegama iz Mosta i svega onoga što smo prošli zajedno uopće nema potrebe da ti razlozi budu predmet javne rasprave”, rekla je Selak Raspudić na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru.

U Hrvatskom saboru nastavit će djelovati kao nezavisna zastupnica

Demantirala je da su razlog razilaženja europarlamentarni mandati, o čemu su mediji pisali sinoć kada je bio zadnji dan za predaju liste kandidata za Europski parlament. Potvrdila je da joj je Most ponudio da bude nositeljica liste na europskim izborima, ali nije mogla, rekla je, prihvatiti da na njoj bude i zastupnik Marin Miletić.

“Mi se nismo razišli zbog liste za Europski parlament, da bude potpuno jasno, ovo je samo jedan konkretan događaj. Zbog jednog detalja, među mnogim drugim detaljima, mi nismo zajedno stali na listu, odnosno ja sam odbila nositi tu listu”, kazala je.

Selak Raspudić zamjerila je Miletiću što se javno od nje ograđivao u završnici kampanje, govoreći da ona nije članica Mosta niti Mostovih stranačkih tijela nakon njezina odgovora na pitanje o pobačaju u jednoj televizijskoj debati.

“Sama tema o pobačaju ne može se svesti na ‘da ili ne’. Da, smatram da život treba štiti i da je to najveća vrijednost koju uopće imamo. Isto tako, ne smatram da pobačaj treba niti unesen u Ustav, ali ako stvar svodimo na to treba li ga zakonski zabraniti, onda iz različitog niza razloga ne mislim da bi to bilo rješenje. Ali to ne znači da mislim da pobačaj treba propagirati”, ponovila je Selak Raspudić svoj stav.

Naglasila je da ne vidi problem u različitim stajalištima unutar stranke, ali je problem kada nestane međusobnog poštovanja.

“Ako imamo zajednički cilj, o mnogim se stvarima možemo dogovoriti dok god poštujemo jedni druge. U trenutku kada to nije slučaj, kada se jedni od drugih počnemo ograđivati, onda ne vidim način da zapravo budemo vjerodostojni. Smatrala sam da bi bila izdaja integriteta i birača da okrenem glavu na drugu stranu i nosim listu koja nije konzistentna”, rekla je Selak Raspudić, dodavši da joj je integritet iznad pozicija u Bruxellesu.

S obzirom na to da još traju pregovori o formiranju saborske većine, Selak Raspudić rekla je da nikakva suradnja s HDZ-om ne dolazi u obzir.

“Što se svega ostalog tiče, smatram da oporbene stranke trebaju sjesti za stol i vidjeti koje su im mogućnosti na raspolaganju. Ali u trenutku dok se to događa, ne želim ni na koji način odmagati mogućoj suradnji prozivajući lijevu ili desnu oporbu, nabrajajući s kime sve ne bih išla i tome slično”, istaknula je.

Mostovci predali eurolistu, na pitanje o Raspudićima: ‘O tome ćemo sutra!’

Penava: Razgovori sa SDP-om i Mostom bili su kvalitetni i uljudni

Plenković: Domovinski pokret i SDSS mogli bi surađivati s HDZ-om u većini

The post Selak Raspudić: Do razilaženja nije došlo zbog liste za europarlament, nego zato što se kolega Miletić ogradio od mene first appeared on Dijalog.hr.

Raspoloženje je takvo među narodom, mi smo stalno među narodom, da svi zapravo žele promjene, daju nam podršku i ja sam uvjeren da će se one dogoditi, kazao je nositelj liste u Šestoj izbornoj jedinici Nikola Grmoja.  

Grmoja je ponovio da je Most jedini hrabro i dosljedno razotkrivao afere Plenkovićeve vlade, branio “vrijednosti koje su važne većini hrvatskog naroda”, prikupljao potpise protiv “suludih mjera u vrijeme covida”, jedini upozoravao da će uvođenje eura dovesti do dodatne inflacije i tražio odgodu uvođenja eura.

Uvijek smo bili na strani naroda, narod to zna i ne vjeruje plaćenim anketama, i zbog smo uvjereni da će nam hrvatski građani na ovim izborima dati povjerenje, kazao je Grmoja.

Birajte jedinu hrvatsku, pravu hrvatsku, autentičnu, antikorupcijsku opciju. Ne birajte ove koji zagovaraju lijeve globalističke politike, ali ni one koji se kriju iza domoljublja, a zapravo rade za tajkune i sudjeluju u korupciji. Dobro znate koji su to, to su HDZ i Domovinski pokret koji se nadaju sastaviti vladu, a iza njih stoji tajkun Vujnovac, zaključio je Grmoja.

Nositelj liste u Drugoj izbornoj jedinici Nino Raspudić kazao je da je Most bio najaktivnija i najkonkretnija stranka u prošlom sazivu Sabora te da je ponudio najopsežniji i najsadržajniji program za izbore.

Nismo zadovoljni kampanjom koja se svela na rasprave o Butkovićevoj kravi. Ali, nažalost, to govori i o medijskoj sceni u Hrvatskoj i o analitičarima koji kreiraju mišljenje i govore nam što je važno i o čemu treba raspravljati.

Raspudić je najavio da će Most napraviti analizu praćenja kampanje jer mu je neprihvatljivo da na javnom RTV servisu nisu adekvatno omogućili da stranke predstave program građanima.

Grmoja je zamjerio komercijalnim televizijama što nisu “organizirale predstavljanje stranaka u udarnim terminima”. Zašto, ako Andrej Plenković ne želi doći, ne pozovu pet predstavnika relevantnih političkih stranaka da govore u udarnom terminu, upitao je. Ako ne organizirate sučeljavanje zato što Plenković ne želi doći, onda ja ne tvrdim da vi namjerno igrate za Plenkovića, ali igrate za Plenkovića samim tim postupcima, kazao je Grmoja.

Nino Raspudić kritizirao je Ustavni sud da pod krinkom ocjene ustavnosti kroji zakon o Hrvatskoj, za što nema legitimiteta.

To je jedna sramotna institucija, jedno parkiralište za islužene kadrove HDZ-a i SDP-a i Ustavni sud, ako mene pitate, treba ukinuti, a ovlasti prebaciti na vrhovni sud. To bi bila prilična ušteda u proračunu Republike Hrvatske, a jedan dobar signal za slične, zaključio je Raspudić.

Grmoja je na pitanje novinara o koaliciji ponovio da Most šalje HDZ u oporbu te pozivao ostatak oporbe da, ako želi obračun s korupcijom, podrži one koji su se dokazali u borbi protiv korupcije.

Grmoja odlučan u borbi protiv korupcije: Podnesena prijava zbog financijske malverzacije

Milanović: Slobodni mediji prijetnja su Plenkovićevom krimi režimu

Plenković očekuje sigurnu pobjedu HDZ-a: ‘Nitko nas neće moći ucjenjivati’

The post Grmoja: Most je hrabro otkrivao afere, branio vrijednosti i sada nudi autentičnu opciju first appeared on Dijalog.hr.

“Kao kandidat za premijera najavljujem kao jedan od prvih poteza osnivanje Istražnog povjerenstva koje će istražiti mega pljačku za vrijeme epidemije koronavirusa”, poručio je u utorak Mostov Nikola Grmoja na konferenciji za medije s osvrtom na epidemiološku krizu i sve što se tada događalo.

Po uzoru na Sloveniju, dodao je, donijet će i Zakon kojim će vratiti novac onim građanima koji su morali platiti kazne za kršenje epidemioloških mjera. “Istu stvar je napravila nova slovenska Vlada, to će biti napravljeno i u Hrvatskoj. Time smo prva politička opcija koja hrvatskim građanima to obećava nakon izbora. Ti prekršaji će biti u potpunosti izbrisani”, kazao je Grmoja. 

Nositelj liste za 2. izbornu jedinicu Nino Raspudić istaknuo je kako je vrijeme da se postavi pitanje i istraži na temelju čega su za vrijeme epidemije uvedene Covid potvrde “zbog kojih smo imali tisuće i tisuće mrtvih, koji su se mogli izbjeći jer su na odjele intenzivne skrbi i u staračke domove, zahvaljujući tome što su bili cijepljeni pa dobili Covid potvrde, ulazili ljudi koji su očito prenosili virus”.

“Kao i pitanja tko je i zašto odlučio da Hrvatska nabavi 19 milijuna doza cjepiva, tko je odgovoran za tu nerazumnu javnu nabavu te zašto Hrvatska, za razliku od niza europskih zemalja, nije učinila ništa po pitanju raskidanja tih lihvarskih ugovora. Opravdano sumnjamo da je tu bilo kriminala i korupcije”, rekao je. 

Grmoja: Zašto se Plenković boji sučeliti s ostalim kandidatima?

Grmoja je pozvao protukandidata, predsjednika HDZ-a i aktualnog premijera Andreja Plenkovića, da se ne boji sučeljavanja uoči izbora.

“Pozivam medije da ne nasjednu na spin prepadnutog Plenkovića, koji izbjegava sučeljavanja. On cijelo vrijeme tvrdi da Milanović nije kandidat i doista nije kandidat, ali zašto izbjegava onda sučeliti se s onima koji jesu kandidati? A mi svi znamo zašto se boji”, rekao je Grmoja i dodao kako se Plenković boji odgovoriti ili nema odgovore na pitanja “zašto se u Hrvatskoj događa zamjena stanovništva, zašto ilegalni migranti probijaju državnu granicu, zašto je inflacija pojela plaće i mirovine, zašto je morao smijeniti 20-ak ministara, zašto je svakih sedam do 10 dana imao mega aferu te zašto je trebao donositi poseban Zakon da zaštiti curenje informacija o kriminalu njega i njegove klike”.

Osvrnuo se na deložaciju stanara iz bivšeg vojnog odmarališta koja je, otkrio je, upravo u tijeku u Baškom Polju. “Među njima su i hrvatski branitelji, žene koje su kuhale našoj vojsci. Sada tajkun Vujnovac kupuje taj kompleks od Mirovinskih fondova za siću i te se ljude u dane Uskrsa deložira iz njihovih domova. Taj isti Vujnovac stoji iza HDZ-a i Domovinskog pokreta. Takvima ćemo se snažno suprotstaviti”, poručio je izrazivši žaljenje što ne može biti uz te građane, ali je najavio kako stiže Miro Bulj. 

Upitan koliko misle potrošiti na kampanju, kandidat za premijera rekao je da će troškovi biti skromni. 

“Mi iza sebe nemamo tajkune, a i ne želimo ih imati. Imamo sitne donacije naših podupiratelja i ono što dobivamo iz Državnog proračuna, pokrit ćemo se s onim što imamo, kao što se građani od 1. do zadnjeg u mjesecu pokrivaju s onim što imaju zbog Plenkovićeve politike”, rekao je. 

Dodao je kako je osnovni proračun 10.000 eura po izbornoj jedinici te da će vidjeti hoće li u nekoj uložiti malo više. “Ali jako skromna kampanja. Mislim da bi u ovim okolnostima, s obzirom u kakvom se stanju nalazi hrvatsko društvo, bilo i besprizorno trošiti nekakva enormna sredstva”, zaključio je.

Sindikat znanosti stoji čvrsto: Traži ispriku Vlade za ‘falsificiranje’ potpisa

Karolina Vidović Krišto uz Odlučnost i pravednost započela izbornu kampanju

Mirna kampanja i pobjeda na izborima. To je ono što očekuju političari sa sjevera

The post Grmoja najavljuje formiranje Istražnog povjerenstva ‘mega pljačke’ tijekom Covida first appeared on Dijalog.hr.

“Čast mi je i zadovoljstvo stajati uz bok ovim ljudima”, poručio predsjednik Mosta Božo Petrov okružen nositeljima lista za svih 11 izbornih jedinica u kojima izlaze u koaliciji s Hrvatskim suverenistima, Nezavisnom listom mladih i sestrinskom strankom u BiH – Hrvatskom republikanskom strankom.

Nositeljica prve izborne jedinice bit će Marija Selak Raspudić, drugu će predvoditi Nino Raspudić, na čelu treće je Željko Sačić (Suverenisti), četvrte Josip Skočibušić, nositelj pete je Marijan Pavliček (predsjednik Suverenista), šeste Nikola Grmoja, sedme Zvonimir Troskot, osme Marin Miletić, devete Miro Bulj, desete Božo Petrov dok će jedanaestu predvoditi Slavko Zovko.

 

“Kao što smo prvi predstavili program, koji hvale i analitičari, prvi od svih relevantnih stranaka danas predajemo svoje liste i predstavljamo nositelje u svih 11 izbornih jedinica, čime pokazujemo da smo snaga koja ne vodi računa samo o teritoriju RH nego i onoj Hrvatskoj koja je otišla van, dijaspori koju su otjerali”, kazao je Grmoja, Mostov kandidat za premijera.

Naglasio je kako njima kampanja ne treba jer su njihov “rad, rezultati i činjenica da smo bili u ključnim trenucima ovog saziva Sabora na strani građana, suprotstavljeni HDZ-u, SDP-u i Možemo, dovoljni”.

Podsjetio je kako su i Most i Suverenisti tražili odgodu uvođenja eura i za vrijeme epidemije koronavirusa ustali u obranu ljudskih prava i sloboda. “I kada pričamo o korupciji i rijekama pravde, reći ću samo dvije riječi – čista voda. Voda koja čisti, razotkriva, pere. Niti jednu aferu SDP nije otkrio u protekle četiri godine, Most ih je otkrivao”, poručio je.

Suverenisti: Glasajte za našu koaliciju, bit će vam zasigurno bolje

Nositelji njihovih lista, dodao je, dokazali su da imaju integritet, hrabrost, poštenje, odlučnost i znanje provesti željene promjene.

“Ako je strankama centra i ljevice primarna borba protiv kriminala i korupcije, onda neka izvole podržati one koji su u tome najdokazaniji – naš program i našeg kandidata za premijera”, istaknuo je Nino Raspudić i poručio građanima da s Mostom znaju na čemu su.

Most je, dodao je, garancija protiv korupcije s jedne strane te protiv provođenja lijevih i globalističkih politika s druge strane.

Suverenisti Željko Sačić i Marijan Pavliček pozvali su građane da glasaju za njihovu koaliciju.

“Zasigurno će vam biti bolje, mi smo ti koji vam nudimo promjenu, ali i zaštitu. Čista obraza izlazimo pred građane, jedina alternativa ovim istim politikama je ova koalicija Mosta i Suverenista”, kazali su.  

Miletić je izvijestio kako je prikupio 50.000 eura donacija od 1328 građana, koje je, istaknuo je, podijelio ljudima na svojoj listi.

“Mostova lista za osmu izbornu jedinicu nikad nije bila jača, jedva čekamo izbore, uvjereni smo da će Most biti iznenađenje”, naglasio je.

Pred građanima je jednostavan izbor između Mosta i Andreja Plenkovića te Zorana Milanovića, koji su sijamski blizanci, dodao je Miro Bulj.

“Bili smo i ostat ćemo na strani građana, samo s nama mogu biti sigurni da će njihov glas biti prisutan u Saboru, da će netko braniti njihove interese i tražiti rješenja”, zaključio je predstavljanje Petrov.  

Grmoja: Most će HDZ poslati u oporbu

O broju mandata koji očekuju osvojiti u Saboru, nisu htjeli nagađati. “Most je sada na onim razinama kada je bio najveće iznenađenje u Hrvatskoj, a sada ne izlazimo sami nego u koaliciji”, rekao je Grmoja uvjeren da će Most sastavljati novu Vladu.

“Most će HDZ poslati u oporbu, a ako u toj novoj konstelaciji Sabora postoji politička volja među sadašnjim oporbenim strankama za obračun s korupcijom, mogu podržati naš program i mene kao kandidata. Ako to ne žele nego inzistiraju da Hrvatsku ponovno vode oni koji su je doveli u ovo stanje, mi na to nećemo pristati. Nećemo dopustiti da se provode lijeve i globalističke politike te suluda woke ideologija”, dodao je odgovarajući na pitanje koga vide kao partnera za sastavljanje Vlade. 

Koalicija će predati svoje liste Državnom izbornom povjerenstvu u Saboru danas u 16,30 sati. 

Most objavio pjesmu za izbore – pjeva Sandro Bastiančić, a jednu dionicu odrepao Grmoja!

Sačić: Suverenisti i Most u svim jedinicama prelaze izborni prag

Most predstavio izborni program: Nije dovoljno samo svrgnuti HDZ već dati viziju

The post VIDEO Most predstavio nositelje lista svoje koalicije u svih 11 izbornih jedinica first appeared on Dijalog.hr.

Brončani kip junaka i borca za pravdu uz čije je ekranizirane vještine odrastalo tisuće djece ispiljen je te je najvjerojatnije trebao biti prodan u otpadu za sekundarne sirovine.

Policija je uhitila osobu identificiranu inicijalima D.P. (1978) iz Mostara.

On se trenutačno kriminalistički ispituje u policiji nakon čega će biti predan županijskom, hercegovačko-neretvanskom tužiteljstvu, navodi se u policijskom priopćenju.

Njihovi službenici uspjeli su za kratko vrijeme identificirati počinitelja unatoč tome što park Zrinjevac nema video nadzora.

Kip Brucea Leeja nestao je u noći na 3. ožujka.  

Postavljen je u središtu Mostara 2005. s idejom da grad postane prepoznatljiv po drugim motivima osim rata i razaranja.

U Mostaru nestao kip Brucea Leeja, postavio ga Raspudić 2005. godine

The post Pronađen brončani kip Bruce Leeja ukraden u Mostaru first appeared on Dijalog.hr.

S kamenog postolja u parku Zrinjevac na kojemu piše “Bruce Lee – Tvoj Mostar” nepoznati počinitelji uklonili su kip napravljen od bronce.

Informaciju o nestanku kipa Brucea Leeja su najprije objavili lokalni mediji.

Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije izvijestili su kako nisu dobili službenu obavijest da je spomenik otuđen, te da je njihova ophodnja poslana kako bi utvrdila sve okolnosti.

Nedaleko od postolja spomenika ostavljena su improvizirana drvena kolica koja su najvjerojatnije počinitelji koristili prigodom uklanjanja kipa. 

Kip Brucea Leeja postavljen je 2005. u središnjem mostarskome parku na inicijativu voditelja nevladine udruge ‘Urbani pokret – Mostar’, danas saborskog zastupnika Nine Raspudića i Veselina Gatala.

Kako su objasnili autori zamisli, podizanjem kipa filmskoj zvijezdi i majstoru kung fua nastojali su da Mostar postane svjetski prepoznatljiv po posve drugim motivima osim rata i razaranja, te da bude simbol otpora svim nepravdama. 

O postavljanju toga kipa 2005. godine izvijestili su brojni svjetski mediji navodeći da bi mogao biti simbol ujedinjenja u ratu podijeljenog grada. 

Oglas za posao: Londonski muzej traži obožavatelje Taylor Swift za savjetničku ulogu

Maskirani uljez namjerno prolio 60.000 litara vrhunskoga španjolskog vina

The post U Mostaru nestao kip Brucea Leeja, postavio ga Raspudić 2005. godine first appeared on Dijalog.hr.