Te podzemne galerije, posljednje počivalište za milijune tijela iskopanih s groblja glavnoga grada u razdoblju između srednjeg vijeka i Francuske revolucije, bit će modernizirane, dobit će bolju ventilaciju, rasvjetu i poboljšan raspored.

Radovi, koji će stajati pet i pol milijuna eura, osmišljeni su tako da poboljšaju doživljaj posjeta za 600.000 ljudi, koliko ih godišnje obiđe muzej kosturnicu, a pridonijet će i očuvanju posmrtnih ostataka koji se ondje nalaze.

Nakupljanje vlage u katakombama, koja kaplje po tlu i posjetiteljima i stvara lokve “loše je za očuvanje kostiju”, rekla je AFP-u administratorica lokacije, Isabelle Knafou, dodavši kako vlaga omogućuje bakterijama da se ondje nasele i bujaju na nagomilanim skeletnim ostacima.

Svrha obnove je smanjiti taj problem. Istodobno će se restrukturirati gotovo 800 metara duga staza kojom posjetitelji hodaju za vrijeme obilaska katakombi, a sve to s ciljem očuvanja “autentičnog” duha mjesta, rekla je Knafou.

Grafiti naslikani na nekim mjestima bit će uklonjeni, premda su, kako je kazala Knafou, većinu natpisa pronađenih na zidovima galerija ostavili posjetitelji u 19. stoljeću i oni “gotovo” da pridonose povijesnoj vrijednosti mjesta.

Otkrila je i da su zbog raširene prakse krađe kostiju u prošlosti one sada zacementirane.

Kazala je da “neki posjetitelji – posebno Amerikanci – dolaze ondje da bi se međusobno malo preplašili, a pritom nisu ni svjesni da se radi o pravim ljudskim kostima”.

“U takvim slučajevima im objasnimo da su to naši preci i da vjerojatno ni oni ne bi željeli da se netko igra lubanjom njihove bake.”

Preminuo najstariji olimpijski prvak na svijetu u 101. godini

Netflix angažirao banku za istraživanje poslovanja s Warner Bros. Discoveryjem

Princ William i supruga Kate dobili tužbu protiv francuskog časopisa zbog objave privatnih fotografija

The post Pariz zatvara katakombe zbog modernizacije i poboljšanja rasvjete first appeared on Dijalog.hr.

“Cijela trupa je jako sretna što ponovno vidi naša krila, koja su krila Pariza”, rekla je za AFP Cyrielle, jedna od 60 plesačica pariškog kabareta.

Nedugo prije 23 sata ti ukrasi, promjera preko dvanaest metara, oživjeli su zahvaljujući aktiviranju potpuno novog elektromotora. 

Za tu priliku, trupa Moulin Rougea nastupila je ispred zgrade, a nekoliko stotina promatrača došlo je svjedočiti tom događaju.

Dana 25. travnja 2024. Moulin Rouge – koji je ovjekovječio Toulouse-Lautrec na svojim slikama kao i film Baza Luhrmanna iz 2001. s Nicole Kidman u glavnoj ulozi, probudio se bez krila.

Ona su pala tijekom noći, izazvavši zaprepaštenje među stanovnicima te četvrti ali i šire. U padu su sa sobom odnijela prva tri slova imena Moulin Rougea, koja su bila pričvršćena na fasadu zgrade u 18. pariškom okrugu, podno umjetničkog Montmartrea.

Moulin Rouge, koji je ostao otvoren nakon nesreće, posebno je poznat po svom can-canu, tradicionalnom plesu iz Offenbachovih opereta iz sredine 19. stoljeća.

“Krila su se u Moulin Rougeu oduvijek okretala, pa smo morali vratiti ovaj pariški simbol Parizu, Francuskoj i u stanje u kojem je bio prije”, rekao je za AFP Jean-Victor Clérico, generalni direktor ustanove koja svake godine privlači 600.000 posjetitelja.

Od sada će se krila Moulin Rougea koja su se prvi puta zavrtjela 6. listopada 1889. kada je kabaret otvoren, okretati svakodnevno od 16,00 sati do 2,00 sata ujutro.

Sa svojih 90 umjetnika 18 nacionalnosti, kabaret nudi dvije predstave dnevno, 365 dana u godini,  u vrtlogu perja, cirkona i šljokica.

Njemica nestala prije 12 dana, pronađena živa i zdrava u divljini Australije

U Dubaiju se otvara prvi restoran za koji je odgovorna umjetna inteligencija

Torba izrađena isključivo za glumicu Jane Birkin prodana je na aukciji za 8,6 milijuna eura

The post Krila Moulin Rougea opet se vrte: Pariški simbol oživio 14 mjeseci nakon nesreće first appeared on Dijalog.hr.

Kupola širine 22 metra, prva takve vrste u Europi, sadrži oko 45 milijuna LED dioda za stvaranje slika zvjezdanog neba.

Jakub Rozehnal, direktor Praškog opservatorija i planetarija, rekao je da je rekonstrukcija najveća u 65-godišnjoj povijesti objekta. “Svi kojima smo pokazali novi sustav bili su zadivljeni”, rekao je.

Sustav rasvjete, koji je proizvela američka tvrtka, poznat je po svom dugom vijeku trajanja, niskim troškovima održavanja te visokom kontrastu i rezoluciji slike.

Otpadna toplina koju stvara sustav koristi se za grijanje cijele zgrade tijekom zime. Obnova je koštala oko 12 milijuna eura (13,8 milijuna dolara).

Praški planetarij otvoren je 1960. godine i svake godine privlači više od 250.000 posjetitelja.

U dogovoru s konzervatorima, originalni projekcijski uređaj bivšeg istočnonjemačkog proizvođača optike Carl Zeiss Jena čuva se u susjednoj prostoriji.

Pitali smo AI Perplexity: Prijeti li svijetu Treći svjetski rat?

Svibanj 2025. bio je najtopliji u svijetu otkako postoje mjerenja

U Hrvatskoj u svibnju stranih turista manje nego lani, domaćih više

The post Nevjerojatnih 45 milijuna LED dioda osvjetljava Praški planetarij first appeared on Dijalog.hr.

To znači da je oružje gotovo postiglo svjetski rekord za jedan napoleonski artefakt, rekla je aukcijska kuća Drouot u petak.

Prema aukcijskoj kući, aktualni rekord je 4.8 milijuna eura, postignut za napoleonsku sablju iz Bitke kod Marenga.

Oružje je prvotno procijenjeno na između 700.000 i jednog milijuna eura. Sablju je između 1802. i 1803. godine proizveo Nicolas-Noël Boutet, direktor tvornice kraljevskog oružja u Versaillesu za Bonapartea koji je bio prvi konzul Francuske.

Napoleon (1769. – 1821.) je kasnije ovaj veličanstveni predmet dao svome bliskom suradniku Emmanuel de Grouchyju, kojeg je imenovao kao posljednjeg maršala carstva. Otad, sablja je bila u vlasništvu Grouchyjeve obitelji.

Druga, identična kopija sablje koja se prodala na aukciji, nalazi se u muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu u Rusiji.

Italija gradi željezničku prugu na relaciji Rim–Innsbruck–München

Chris Brown platio jamčevinu od 6,7 milijuna dolara nakon uhićenja zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda

Upali na stadion i ukrali trofej Lige prvaka

The post Sablja Napoleona Bonapartea prodana za 4,66 milijuna eura first appeared on Dijalog.hr.

“Osamdeset i osam udaraca za 88 godina života”, objavila je služba za tisak katedrale.

Za papu Franju u katedrali će se služiti dvije mise, u podne i u 18 sati, a u 19 sati održat će se molitveno bdijenje, po istom izvoru.

U unutrašnjosti katedrale postavljen je velik Papin portret.

Eiffelov toranj u mraku

Eiffelov toranj navečer će ugasiti svjetla u čast pape Franje, rekla je gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo, dodajući da će predložiti da se jedno mjesto u gradu nazove po njemu.

Hidalgo je u priopćenju pozdravila Papin “angažman za Crkvu koja pruža ruku najranjivijima”, to što je postavio “ekologiju u središte duhovnih i društvenih preokupacija” i njegovo zauzimanje za “prihvat izbjeglica”.

Papa Franjo umro je u ponedjeljak ujutro u Vatikanu u dobi od 88 godina.

Po čemu ćemo pamtiti pontifikat pape Franje: migracije, LGBT+ i reforme

Evo kako izgleda proces izbora novog Pape

Vatikan je u razdoblju sede vacante – bez Pape na čelu Crkve

The post Zbog smrti pape Franje, zvona katedrale Notre-Dame u Parizu zazvonila 88 puta, Eiffelov toranj je u mraku first appeared on Dijalog.hr.

Olimpijske igre trajat će od 6. do 22. veljače 2026., a Paraolimpijske igre slijede u ožujku. Domaćini Igara bit će Milano i alpski grad Cortina d’Ampezzo.

Najniža cijena ulaznice bit će 30 eura, dok će se 57 posto ulaznica prodavati po cijenama do 100 eura, rekli su organizatori. Za Ljetne olimpijske igre u Parizu 2024. oko 50 posto ulaznica prodano je za 50 eura ili manje.

Cijene se penju na 1400 eura za finale muškog hokeja na ledu – najskuplji sportski događaj Igara – i do 1200 eura za gala-večer u umjetničkom klizanju.

U Parizu su najskuplje ulaznice, koje su bile za finale muške košarke i neke atletske nastupe uključujući i onu na 100 metara za muškarce, koštale 980 eura.

Sve veće cijene ulaznica za velike događaje uobičajena su pritužba među ljubiteljima sporta.

Ceremonija zatvaranja, koja će se održati u gradu Veroni, bit će najskuplji događaj Zimskih igara, s cijenama u rasponu od 950 eura do 2900 eura. Ulaznice za ceremoniju otvaranja u Milanu kretat će se od 260 eura do 2026 eura.

Međutim, cijena do sada nije umanjila entuzijazam.Uspjeh prve faze prodaje početkom veljače, kada je bio dostupan ograničen broj ulaznica, naveo je organizatore da dodaju drugi prodajni prozor krajem veljače.U ova dva prodajna roka prodano je 613.000 ulaznica, kažu organizatori, nešto više od 40 posto ukupnog kapaciteta.

“Osim velikog broja prodanih ulaznica u Italiji, značajna potražnja stigla je iz Njemačke, Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Švicarske, Nizozemske i Francuske”, dodaju.

Za Zimske paraolimpijske igre, čija je opća prodaja ulaznica počela 6. ožujka, a 90 posto ulaznica je po cijeni do 35 eura. Na ljetnim Paraolimpijskim igrama u Parizu oko 50 posto ulaznica prodano je po 25 eura ili manje.

Zatvorene Olimpijske igre – hrvatsku zastavu nosili Lena Stojković i Ivan Šapina

Japanska gimnastičarka Shoko Miyata napustila Olimpijske igre zbog cigareta i alkohola

Olimpijske igre kroz povijest – izložba u Arheološkom muzeju Zagreb

The post Cijene ulaznica za ZOI 2026. skuplje od onih za ljeto 2024. u Parizu first appeared on Dijalog.hr.

Oko 65,96 posto stanovnika francuske prijestolnice podržalo je prijedlog, a 34,04 posto mu se usprotivilo, pokazuju službeni rezultati glasanja. Na referendum je izašlo samo 4,06 posto birača. 

Treći je to referendum takve vrste u Parizu u proteklim godinama, nakon onog iz 2023. kojim su zabranjeni električni romobili te prošlogodišnjeg kojim se utrostručila cijena parkiranja za velike SUV automobile. 

Referendumom u nedjelju uklonit će se još 10 tisuća parkirnih mjesta, uz 10 tisuća već uklonjenih od 2020 godine. Stanovnici grada odlučit će koje će ulice točno postati pješačke. 

Podaci pariške gradske vijećnice pokazuju da se promet u gradu prepolovio otkad su socijalisti preuzeli njegovo upravljanje na prijelazu u 21. stoljeće, piše agencija Reuters.

Nizozemska princeza Margriet slomila ruku na dobrotvornom klizanju

Britanski princ u NATO misiji: William obišao vojnike u Estoniji

Nova era kriminala: Europol otkriva kako AI pomaže podzemlju

The post Pariz širi pješačke zone – stiže 500 novih ulica first appeared on Dijalog.hr.

Knjigu su predstavili autori Ivo Goldstein i Sanja Petrušić Goldstein. Razgovor s njima vodila je moderatorica Nevena Rendeli Vejzović, a pjevačica Maja Savić izvodila je francuske šansone uz pratnju Regisa Kattieja na klavijaturama.

Goldstein je istaknuo kako “uvijek treba imati na umu da se liberalna demokracija stvarala na ulicama Pariza – od Francuske revolucije preko velikih revolucija 1830. i 1848., Pariške komune pa do stvaranja Zajednice za ugljen i čelik 1950., koja je baza Europskoj uniji”. Pariz je “de facto više od osamsto godina središte intelektualizma u Francuskoj, Europi i svijetu”, dodao je.

“Val intelektualizma počeo je u 12. stoljeću, kada se rodio srednjovjekovni intelektualac”, napomenuo je i dodao kako su ljudi počeli razmišljati drukčije od dogme i nametnutih kanona.

Ocijenio je kako je taj grad najviše centralizirao kralj Filip II. August, zbog čega je Pariz postao središte intelektualizma, jer se s putujućim studentima, odnosno golijardima dogodila “kritična masa koja je uvjetovala stvaranje Sveučilišta – Sorbonne”.  Otad se, dodao je, preko Francuske revolucije, kao baze današnje demokracije, šire prostori političke, društvene i kulturne slobode, što je bit Pariza.

Goldstein smatra kako je “današnja francuska kultura sve manje inkluzivna, iako je demokratičnost jedna od temeljnih karakteristika Pariza. Slijedom određenih događaja na europskoj i svjetskoj razini postaje takva, no baštini inkluzivnost koja ju je karakterizirala stoljećima”, dodao je.  

Po riječima Sanje Petrušić Goldstein knjiga čitatelje upoznaje s političkom, gospodarskom, kulturnom i znanstveno-obrazovnom ulogom Pariza. U njoj su opisani i projekti koji su izmijenili arhitektonsku i urbanističku vizuru toga grada, stoga nije samo povijesna knjiga, napomenula je Sanja Petrušić Goldstein.

“Htjeli smo napisati knjigu za ljude koje zanima grad, supkultura i zanimljivosti”, istaknula je i dodala kako se knjiga može čitati kao povijesna, kao knjiga crtica i zanimljivosti, ili samo poglavlja umjetnosti i arhitekture.

Knjiga “Pariz – povijest i kultura” svojevrsna je biografija Pariza napisana na četiristotinjak stranica, u kojoj su autori opisali uzroke i posljedice važnih događaja te razvoj Pariza od prvih naseobina u 3. st. pr. Kr., preko kuga koje su ga poharale, pa sve do Olimpijskih igara 2024. Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Profil.

Izložba ‘U pokretu/On the Move’ otvara se 14. ožujka u Zagrebu

Stečajni upravitelj Kiklop filma prisilno naplaćuje dug HAVC-a za Vrdoljakovog ‘Generala’

ZagrebDox najavio prve ovogodišnje filmove koji će se gledati u kinima na Kaptolu

The post Povjesničar Ivo Goldstein objavio knjigu o povijesti Pariza od samih početaka first appeared on Dijalog.hr.

Uoči svečanog otvorenja katedrale u subotu, evo nekih ključnih trenutaka.

Spasitelji

Pariški vatrogasci dobili su sve pohvale zbog brzog i odlučnog djelovanja uvečer 15. travnja 2019., a njihovi su zapovjednici kasnije rekli da su mislili da ih je svega 30 minuta dijelilo od urušavanja građevine.

U borbi protiv dima i suočeni s rizikom od pada ruševina, napravili su ljudski lanac zajedno s crkvenim dužnosnicima kako bi spasili najvrednije rukotvorine i religijska blaga te su tako pomogli sačuvati većinu nezamjenjivog inventara katedrale.

Drugi su vidjeli božansku intervenciju u načinu na koji je bakreni kip pijetla, koji je stajao na vrhu gorućeg tornja iz 19. stoljeća, pronađen čitav usred izgorjelih ruševina.

Tri relikvije, uključujući komadić krune od trnja koju je navodno nosio Isus prije svog raspeća, također su preživjele, a pijetao je sada izložen u pariškom muzeju.

Unutar katedrale, fotografije snimljene dan nakon požara prikazivale su ogroman zlatan križ na oltaru, koji je ostao stajati okružen tinjajućim krhotinama, što je za mnoge bio simbol nade i prkosa na tmuran dan za kršćane i cijelu zemlju.

Sporan arhitektonski natječaj

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je požar nazvao “prigodom za ujedinjenje”, no osjećaj nacionalnog jedinstva nakon katastrofe je ubrzo nestao.

Njegov prijedlog da se “element suvremene arhitekture” uvrsti u obnovu odmah je navukao kritike konzervativaca koji su zahtijevali da rekonstrukcija ostane vjerna posljednjoj većoj nadogradnji arhitekta Eugenea Viollet-le-Duca iz 1844.

Vojni general zadužen za obnovu javno se razišao s glavnim arhitektom na pitanju redizajna, a prijave za arhitektonski natječaj radi odabira novog tornja su dovele do neugodnih medijskih napisa. 

Jedan prijedlog koji je prva dama Brigitte Macron pokazala tadašnjoj ministrici kulture Roselyne Bachelot podsjećao je na “falus s postoljem okruženim zlatnim kuglama”, napisala je Bachelot u knjizi.

Na koncu je izrađena replika starog tornja.

Bit će postavljeno šest novih vitraja s radovima suvremenih umjetnika, što predstavlja skroman ustupak Macronovoj izvornoj viziji.

Kontaminacija olovom

Krov i toranj katedrale bili su prekriveni s otprilike 400 tona olova, štetnog teškog metala koji se rastalio i ishlapio zbog topline požara, a smatra se da je dio onečistio okolno područje.

Vlasti su očistile obližnje škole, a lokalnim stanovnicima savjetovale da obrišu površine u svojim domovima zbog rizika od trovanja.

Zdravstvena humanitarna organizacija se udružila sa sindikatom i roditeljima školske djece kako bi podnijeli kaznenu prijavu 2022., kojom su optužili vlasti da nisu poduzeli sve mjere kako bi spriječile kontaminaciju.

Moguće je podizanje optužnice ako se utvrdi da su vlasti ili angažirane tvrtke bile nemarne u zaštiti zdravlja građana ili djelatnika poslanih da dekontaminiraju područje, a istragu nadgleda poseban sudac. 

Nepoznat uzrok

Glavni pariški tužitelj u vrijeme požara Remy Heitz je netom nakon nesreće rekao da vjeruje da je najvjerojatniji uzrok katastrofe bila električni kvar ili opušak.

Poznato je da su neki od djelatnika, koji su u vrijeme požara radili na obnovi krova, pušili na radnom mjestu, no istražitelji nisu uspjeli utvrditi točan početak požara.

Također, tijekom petogodišnje forenzičke analize su se istraživala i nagađanja o mogućem podmetanju požara, no nikakvi dokazi za to nisu pronađeni.

Sadašnja glavna tužiteljica u Parizu Laure Beccuau je u travnju rekla da “što se više približavamo točki u kojoj je požar izbio i što više rezultata analiza dobivamo, to je više izgledna teorija o nesretnom slučaju”.

Ulaznice

Ministrica kulture Rachida Dati je predložila da posjetitelji obnovljene katedrale plaćaju ulaznicu od pet eura te da se tako prikupljena sredstva rasporede za oko 4000 crkava diljem Francuske kojima je potrebna obnova.

Naplaćivanje ulaska u Notre Dame, gdje je ulazak prije požara bio besplatan, turističku bi atrakciju uskladilo s katedralom sv. Pavla u Londonu ili milanskom katedralom.

No, Crkva u Francuskoj kritizirala je taj prijedlog, a nadbiskup je kazao da su crkve i katedrale “oduvijek bile mjesta otvorena za sve” te da bi zarada na posjetiteljima bila “izdaja njihove izvorne svrhe”.

Francuska država je vlasnik katedrale te stoga ima zadnju riječ.

The post Notre Dame: Čuda, kontroverze i ulaznice za obnovljenu katedralu first appeared on Dijalog.hr.

“Ovo je poseban trenutak kada Selo uistinu zaživi. Proteklog tjedna ovdje je bilo nekoliko ljudi, ali od danas će se Selo početi popunjavati. Očekujemo kako će tijekom dana u njega stići između jedne i dvije tisuće osoba”, kazao je zamjenik šefa francuske delegacije na OI Andre-Pierre Goubert.

Olimpijsko selo nalazi se sjeverno od Pariza, proteže se na 52 hektara zemljišta, a na vrhuncu Igara moglo bi ugostiti i do 14,000 sportaša, sportskih dužnosnika, ali i zaposlenika koji će se brinuti da sudionicima Igara bude što ugodniji boravak.

The post U Parizu otvoreno Olimpijsko selo – stižu prvi sportaši first appeared on Dijalog.hr.