Dvojica čelnika “također će razgovarati o uvjetima za pravedan i trajan mir i, u tom smislu, preispitati obveze preuzete u okviru Koalicije voljnih o sigurnosnim jamstvima”, priopćilo je francusko predsjedništvo.

Ukrajinski saveznici, ujedinjeni unutar ove koalicije od 35 zemalja, ponovili su svoj poziv na “bezuvjetno primirje” koji su uputili 24. veljače, iako je Emmanuel Macron u to vrijeme rekao da je “vrlo skeptičan” glede mogućnosti postizanja “mira u kratkom roku”.

Također su se u siječnju dogovorili o raspoređivanju multinacionalnih snaga u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma, uz “podršku” Washingtona, te su dogovorili da će prekid vatre nadzirati mehanizam pod vodstvom SAD-a.

Tijekom posjeta Parizu u petak Zelenski će sa svojim francuskim kolegom razgovarati i o podršci Francuske i europskih partnera obrani Ukrajine.

Dok je Donald Trump u ponedjeljak nagovijestio da bi mogao ukinuti sankcije na naftu zbog rastućih cijena povezanih s ratom na Bliskom istoku, bez preciziranja da bi se to odnosilo na Rusiju, zemlje G7 su u srijedu ponovile da ova situacija “ni pod kojim uvjetima” ne opravdava ublažavanje sankcija protiv Moskve.

U tom kontekstu, Macron i Zelenski će stoga ispitati slučaj ruske “flote u sjeni”, koja se koristi za zaobilaženje zapadnih sankcija.

Na bojnom polju, ruske snage zabilježile su najslabiji napredak u Ukrajini u veljači od proljeća 2024., zbog ukrajinskih protuofenziva prvenstveno na jugoistoku, prema analizi podataka Instituta za proučavanje rata (ISW) koju je provela AFP.

Rusija se nalazi u situaciji “vojnog, strateškog i ekonomskog neuspjeha”, smatra Elizejska palača.

Sjedinjene Države predložile su organiziranje novog kruga pregovora između Kijeva i Moskve sljedeći tjedan uz svoje posredovanje. Prema Zelenskom, ti bi se razgovori mogli održati u Švicarskoj ili Turskoj.

Macron šalje nosač aviona u Sredozemno more

Macron nakon što je izrazito stao na stranu Palestine sada poziva na jače borbe protiv antisemitizma

Macron se obrušio na SAD: ‘Europa se treba spremiti na sukob s njima, oni su otvoreno antieuropski’

The post Zelenskij dolazi Macronu u Pariz first appeared on Dijalog.hr.

Od srijede će svaki odrasli posjetitelj Louvrea koji živi izvan Europske unije, iz Islanda, Lihtenštajna ili Norveške morati platiti 32 eura da bi ušao u muzej, što je povećanje od 45 posto. Među osobito pogođenima bit će državljani SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kine, jer su među najbrojnijim stranim posjetiteljima, ali i turisti iz siromašnijih zemalja.

Ovaj potez francuskih kulturnih institucija nije tako čest u ostalim dijelovima Europe, no češći je u zemljama u razvoju, gdje cijene posjeta nekih kulturno povijesnih mjesta, poput primjerice Machu Picchua u Peruu ili Taj Mahala u Indiji variraju. 

Sindikalisti Louvrea osudili su ovakvu politiku te su istaknuli da “šokira na filozofskoj, društvenoj i ljudskoj razini” te su pozvali na štrajk zbog promjene, uz niz drugih pritužbi. Tvrde da golema muzejska zbirka od 500.000 eksponata, među kojima su brojni “doneseni” iz Egipta, Bliskog istoka ili Afrike, posjeduje univerzalnu ljudsku vrijednost.

Premda se načelno ne slažu s diskriminirajućim cijenama ulaznica, izražavaju zabrinutost i zbog vrlo praktičnih razloga. Naime, osoblje će odsad morati provjeravati osobne dokumente svakog posjetitelja.

Francuski akademik Patrick Poncet povukao je paralelu između ovoga francuskog poteza i politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija je administracija 1. siječnja povećala cijenu posjeta američkim nacionalnim parkovima za strane turiste za čak 100 dolara. Francuska politika “nagovještaj je povratka, kao i drugdje u svijetu, neskrivenog nacionalizma”, napisao je Poncet za list Le Monde.

I druga francuska turistička središta povećavaju cijene ulaznica. Među njima su, primjerice ulaznice za palaču Chambord u regiji Loire i one za ulazak u Parišku operu.

Vlada je povećanja opravdala financijskim razlozima. Tvrdi kako nastoji prikupiti 20 do 30 milijuna eura godišnje u doba kad je pod pritiskom da se povećaju prihodi i smanji potrošnja.

Dio sredstava usmjerit će na kolosalan plan obnove Louvrea, koji je francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio još prošle godine. Procjenjuje se da će projekt stajati oko milijardu eura, a sindikati i neki umjetnički kritičari nazvali su ga preskupim i rasipnim.

Preostaje da se vidi hoće li prekid s europskim konvencijama najposjećenije zemlje na Starome Kontinentu nagnati i ostale kulturne destinacije da slijede njezin primjer.

Različite cijene koje određuje dob posjetitelja uobičajene su u Europi. Mlađi od 18 godina imaju besplatan pristup mjestima poput atenske Akropole, madridskog Prada ili rimskog Koloseuma da bi ih se što više potaknulo na posjet takvih kulturno-povijesnih mjesta. I Louvre će ostati besplatan za maloljetnike iz svih zemalja svijeta.

Ostale turističke destinacije, poput Duždeve palače u Veneciji, nude besplatan ulaz za stanovnike grada, a Britanija već dugo ima politiku univerzalnog besplatnog pristupa stalnim zbirkama u svojim nacionalnim galerijama i muzejima.

Lego predstavio nove pametne kockice koje od sada mogu proizvoditi i zvukove

Vlasnik japanskog restorana za tunu platio 2,8 milijuna eura

Roditelji u zagrebačkim rodilištima na Novu godinu do podneva dočekali 10 novorođenčadi

The post Louvre digao cijene ulaznica za sve punoljetne državljane nečlanica EU-a first appeared on Dijalog.hr.

Novu liniju, koja je s radom započela u subotu, činit će pet stanica i bit će povezana s gradskom podzemnom željeznicom.

Očekuje se da će je dnevno koristiti oko 11.000 putnika. Vrijeme putovanja od terminala do terminala bit će 18 minuta, u usporedbi s 40 minuta koliko je potrebno autobusu. 

Projekt je stajao gotovo 138 milijuna eura. U svakoj će se kabini nalaziti 10 sjedala.

Operater je pojasnio da su odabrali žičaru kao prijevozno sredstvo s obzirom na to da je to područje ispresijecano teretnim i brzim željezničkim linijama, a postojeći prometni koridori jako su zakrčeni.

Južni francuski grad Toulouse ima sličnu žičaru dugu tri kilometra, a nešto kraće linije postoje u Barceloni i u Londonu.

AFP podsjeća da postoje i alpske žičare slične duljine. Dulje gradske žičare postoje i u bolivijskom La Pazu i kolumbijskom Medellínu.

Više od pola Nijemaca podržava zabranu društvenih mreža mlađima od 16 godina

Nebinarni pobjednik Eurosonga Nemo vraća nagradu zbog izraelskog napada na Gazu

Putnik tijekom leta pokušao otvoriti vrata zrakoplova

The post Pariz otvorio najdulju gradsku žičaru u Europi first appeared on Dijalog.hr.

Prozori, koji su izazvali žestoku raspravu u Francuskoj, trebali bi biti postavljeni na južnoj strani katedrale do kraja 2026. godine.

Pariška znamenitost još uvijek se obnavlja nakon razornog požara u travnju 2019.

Sedam metara visoka djela umjetnice Claire Tabouret reinterpretiraju narativ o Pedesetnici na živopisan i suvremen način.

Vitraji prikazuju likove kako primaju vatru, što predstavlja simbol obnove i temelja katedrale.

Projekt je kontroverzan jer uključuje uklanjanje neoštećenih prozora koje je francuski arhitekt Eugène Viollet-le-Duc postavio tijekom obnove katedrale sredinom 19. stoljeća.

Kritičari kažu da intervencija današnjih umjetnika ne bi trebala biti na štetu postojećih djela. Drugi su upozorili da bi zamjena mogla uništiti uravnoteženu igru ​​svjetla u kapelama.

Peticija za očuvanje povijesnih crkvenih prozora prikupila je gotovo 300.000 potpisa.

2025. godina mogla bi se izjednačiti s drugom najtoplijom godinom u povijesti mjerenja

U Boliviji pronađen rekordni broj otisaka stopala dinosaurusa

Dječak prskalicom zapalio automobil u Njemačkoj

The post Novi vitraji na katedrali Notre-Dame izazvali burne reakcije: peticija prikupila čak 300 tisuća potpisa first appeared on Dijalog.hr.

Pariški muzej Louvre, simbol francuske kulture i jedan od najposjećenijih muzeja na svijetu, postao je poprište jedne od najdrskijih krađa u modernoj povijesti. U nedjelju, 19. listopada 2025., grupa lopova izvela je brzu i preciznu pljačku i u sedam minuta ukrala nekoliko neprocjenjivih krunskih dragulja iz carske ere Napoleona Bonapartea.

Incident je izazvao šok diljem Francuske, pokrenuo hitne sigurnosne provjere u kulturnim ustanovama i izazvao oštre kritike prema vladinim institucijama zbog propusta u zaštiti nacionalne baštine. Vlasti su obećale brzu akciju, ali događaj je već označen kao “pljačka stoljeća”.

Mjesto zločina: Policija istražuje okolnosti krađe u Louvreu

Prema dostupnim informacijama iz policijskih izvora i medijskih izvješća, krađa se dogodila usred bijela dana, između 9:30 i 9:40 sati ujutro. Lopovi, navodno trojica ili četvorica muškaraca, bili su prerušeni u građevinske radnike, noseći prsluke i kapuljače kako bi se stopili s radnicima na obližnjem gradilištu.

Koristili su mehaničko dizalo koje se koristilo za radove na obnovi muzeja, da bi se popeli do balkona na drugom katu galerije Apollon. Ova galerija poznata je po izlaganju nekih od najvrijednijih francuskih artefakata, uključujući predmete iz carske ere.

Na jednom od balkona, provalnici su električnim alatima najvjerojatnije kutnim brusilicama razbili prozor i staklene vitrine unutar galerije. Nisu bili naoružani vatrenim oružjem, ali su prijetnjama uspjeli zadržati stražare i posjetitelje na odstojanju. Cijela operacija trajala je samo sedam minuta, što ukazuje na visoku razinu planiranja i preciznosti. Jedan od osumnjičenika navodno je stajao na straži vani, dok su ostali brzo uzeli predmete i pobjegli na dva motocikla ili skutera kroz užurbane ulice Pariza. Panika je zavladala među turistima i osobljem, a policija je ubrzo preplavila dvorište muzeja no lopovi su već nestali bez traga.

Što se tiče ukradenih predmeta, forenzički timovi još uvijek potvrđuju točan inventar, ali procjenjuje se da je nestalo između osam i devet komada nakita. Među njima su ogrlica, broš, tijara i naušnice iz seta kraljice Marie-Amélie i kraljice Hortense s početka 19. stoljeća, kao i drugi predmeti povezani s Napoleonovim carskim dvorom. Jedna oštećena kruna, za koju se vjeruje da je pripadala carici Eugénie, supruzi Napoleona III., pronađena je ispred muzeja, vjerojatno ispuštena tijekom bijega.

Ovi dragulji nisu samo financijski vrijedni – njihova povijesna vrijednost je nemjerljiva, predstavljajući simbole francuske monarhije i carske ere. Stručnjaci upozoravaju da postoji rizik da se artefakti rastave ili rastope, kako bi se izbjegao trag, što bi uništilo stoljeća povijesti. “Dijamanti bi se mogli prodavati pojedinačno, čineći rekonstrukciju gotovo nemogućom”, rekao je jedan izvor blizak istrazi.

Francuska vlada je brzo reagirala na incident. U ponedjeljak, 20. listopada, ministar pravosuđa Gérard Darmanin priznao je propust, izjavivši da je netko uspio postaviti dizalicu na otvorene ulice Pariza i provesti pljačku, što predstavlja “žalosnu sliku” za zemlju. Ministrica kulture Rachida Dati naglasila je da se predugo fokusiralo na sigurnost posjetitelja, a ne dovoljno na zaštitu umjetnina. Na hitnom sastanku ministara kulture i unutarnjih poslova dogovoreno je pokretanje sveobuhvatne sigurnosne provjere u Louvreu i drugim kulturnim mjestima diljem Francuske. Planiraju se i promjene u pravilima javne nabave kako bi se ubrzala poboljšanja sigurnosnih sustava u muzejima.

Ukradeni dragulji: Primjer krunske tijare iz Louvreove kolekcije

Istraga je povjerena specijaliziranoj policijskoj jedinici poznatoj po visokoj stopi uspjeha u rješavanju pljački visokog profila. Vlasti istražuju mogućnost interne pomoći, budući da dizalo korišteno u provali moglo biti dio radova na obnovi, što sugerira da su lopovi imali insajderske informacije. “Osumnjičenici su točno znali kamo idu”, komentirao je jedan istražitelj, ističući kiruršku preciznost operacije. Snimke sigurnosnih kamera i ispitivanje izvođača radova ključni su elementi istrage.

Događaj je izazvao burne političke reakcije, posebno u vrijeme rastuće političke krize u Francuskoj. Jordan Bardella, vođa desničarske stranke Nacionalni skup, nazvao je krađu “nepodnošljivim poniženjem” za zemlju i “dokazom propadanja države”. Na društvenoj mreži X napisao je da Louvre predstavlja globalni simbol kulture, a ova pljačka pokazuje koliko je daleko otišao raspad institucija. Sličan stav izrazio je i François-Xavier Bellamy iz konzervativne Republikanske stranke, opisujući incident kao simptom zemlje koja ne može zaštititi svoju baštinu.

Louvre, koji je 2024. godine posjetilo gotovo devet milijuna ljudi, čuva remek-djela poput Mona Lise i Miloške Venere. Stručnjaci poput Christophera Marinella, osnivača organizacije Art Recovery International, upozoravaju da se muzeji diljem svijeta žale na nedostatak sredstava za sigurnost. “Ako Louvre, jedan od najbolje financiranih muzeja, može biti pogođen, onda je svaki muzej ranjiv”, rekao je on.

Dok potraga za lopovima traje, Francuska se suočava s bolnom stvarnošću: čak i u srcu Pariza, njezina najsvetija blaga nisu sigurna. Ministarstvo unutarnjih poslova nazvalo je krađu “nedopustivim napadom na nacionalnu baštinu”, naglašavajući da povijesni značaj dragulja nadilazi njihvu materijalnu vrijednost.

Ovaj incident nesumnjivo otkriva mnoge slabosti i rastući nered u francuskim sigurnosnim sustavima. Dok forenzički timovi analiziraju dokaze, a vlasti jačaju mjere, javnost promatra hoće li Francuska uhititi lopove ili će počinitelji proći nekažnjeno.

The post Pljačka stoljeća: Iz Lovrea ukraden nakit s Napoleonova dvora first appeared on Dijalog.hr.

Tornjevi su sveobuhvatno obnovljeni i sada ih krasi 20 tona teško dvostruko spiralno stubište izrađeno od masivnog hrasta koje je u južnome tornju više od 21 metra.

Na vrhu stubišta posjetitelji prvi put mogu izbliza vidjeti poznata zvona, Emmanuela i Marie.

Tornjevi visoki 69 metara, do kojih se dolazi uspinjanjem uz 424 stepenice, preživjeli su niz ratova, revolucija i ostalih previranja još od 13. stoljeća, a posljednji je bio razorni požar u travnju 2019.

I premda je vatrena stihija teško oštetila ovu kultnu znamenitost, tornjevi su u požaru prije šest godina ostali uglavnom neoštećeni.

Njihovo ponovno otvaranje označava posljednju veliku fazu obnove Notre Dame nakon razornog požara.

Posjetitelji sada prvi put mogu istražiti i unutarnji dio dvorišta u kojemu su se u 18. stoljeću nalazili veliki spremnici za kišnicu. Dvorište povezuje dva tornja i posjetiteljima omogućuje nove vizure i pogled na katedralu i krovove Pariza.

Albanija i službeno predstavila virtualnu ministricu za borbu protiv korupcije

Rusija održala vlastiti Eurosong koji potječe iz sovjetskog doba

Gniježđenje glavate želve potvrđeno u Hrvatskoj na Korčuli!

The post Nakon devet mjeseci za javnost ponovno su otvorena dva gotička tornja crkve Notre-Dame first appeared on Dijalog.hr.

“Riječ je o remek-djelu pod nazivom ‘Krist na križu’ naslikanom 1613. godine, koje se smatrala nestalim. Ja sam je otkrio otkrio u rujnu 2024. obavljajući inventar u vrijeme prodaje vile u 6. pariškom arondismanu”, rekao je AFP-u Jean-Pierre Osenat, predsjednik istoimene aukcijske kuće, koja će sliku ponuditi na dražbi 30. studenog.

“Ovo je iznimno rijetko i nevjerojatno otkriće koje će obilježiti i moju karijeru kao aukcionara”, dodao je.

“Rubens ju je naslikao na vrhuncu svojega stvaralaštva, a autentičnost je potvrdio profesor Nils Büttner”, stručnjak za njemačku, flamansku i nizozemsku umjetnost 15. i 16. stoljeća, koji je istodobno predsjednik Rubenianuma, organizacije smještene u Antwerpenu nedaleko od Rubensova nekadašnjeg doma i ateljea.

Profesor je zadužen za proučavanje Rubensova slikarskog opusa.

“Riječ je djelu nastalom na samome početku baroka u slikarstvu. Platno je istinska ispovijest vjere i omiljena tema Rubensa, protestanta preobraćenog na katoličanstvo”, pojasnio je Osenat, preciziravši da je djelo “vrlo dobro očuvano”. 

Autentičnost slike potvrđena je nakon “dugotrajnog istraživanja i tehničkih pregleda rendgenskim zrakama, kao i analizom pigmenata”, rekao je aukcionar.

Zna se da je bila u vlasništvu poznatoga akademskog slikara iz 19. stoljeća Williama Bouguereaua, a zatim je pripala vlasnicima pariške vile u kojoj je i pronađena.

Albanija predstavila novu ministricu – bot generiran umjetnom inteligencijom koji je nepotkupljiv

Španjolska ljevica želi uvesti zakon o zabrani pušenja na terasama kafića, plažama i stadionima

Princ Harry donirat će 1,1 milijun funti humanitarnoj organizaciji BBC Children in Need

The post Radio inventar vile u Parizu, pa pronašao vrijednu sliku iz 17. stoljeća first appeared on Dijalog.hr.

Muškarac je koristio vječni plamen na Grobnici nepoznatog vojnika kako bi zapalio cigaretu. Spomenik se nalazi ispod Slavoluka pobjede i posvećen je vojnicima poginulim u ratu.

Ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau objavio je u utorak navečer da je muškarac pritvoren i da je priznao čin.

Videozapis koji se proširio društvenim mrežama prikazuje muškarca kako se naginje nad plamen s cigaretom u ruci. Francuski mediji pišu da se radi o 47-ogodišnjem marokanskom državljaninu.

Patricia Mirallès, ministrica za veterane i sjećanje, osudila je čin kao “uvredu”, napisavši na X-u: “Ovaj plamen ne pali cigarete: on gori za žrtvu milijuna naših vojnika.”

Zašto korištenje umjetne inteligencije na poslu može pogoršati vaše sposobnosti

Zoološki vrt u Danskoj traži kokoši i zečeve kao prehranu za svoje predatore

Židovski putnici na letu doživjeli neugodnost: Na pladnjevima za obrok pronašli poruku ‘Slobodna Palestina’

The post Marokanac zapalio cigaretu na vječnom plamenu sa spomenika iz Prvog svjetskog rata, prijeti mu deportacija first appeared on Dijalog.hr.

Pariške vlasti postavile su tri vanjska bazena: jedan nasuprot Labuđeg otoka u blizini Eiffelovog tornja, jedan u blizini katedrale Notre-Dame i jedan nasuprot Nacionalne knjižnice Francuske.

Bazeni imaju svlačionice i tuševe, bit će pod nadzorom spasilaca i nudit će prostor za sunčanje, navodi se u priopćenju grada. Pristup im je besplatan do popunjenosti kapaciteta, ali samo za osobe koje znaju plivati. Bazeni će biti otvoreni tijekom cijelog ljeta.

Kvaliteta vode kontinuirano će se pratiti, jer će plivači uranjati izravno u riječnu vodu, navodi se u priopćenju.

„Svi bi trebali moći plivati ​​u Seini od ovog ljeta“, rekla je francuska ministrica sporta Marie Barsacq kada je potez najavljen u svibnju.

Gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo izjavila je da su bazeni pokušaj poboljšanja kvalitete života u francuskoj prijestolnici s obzirom na očekivani porast ljetnih temperatura zbog klimatskih promjena.

Kupanje u Seini službeno je zabranjeno 1923. godine, ali plivanje se i dalje prakticiralo do ranih 1960-ih.

Seine je bila mjesto održavanja triatlonskih plivačkih etapa i plivanja na otvorenim vodama na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine nakon što je potrošeno više od milijardu eura (1,2 milijarde dolara) za poboljšanje kvalitete vode.

The post Nakon više od 100 godina Parižani ponovno plivaju u Seini first appeared on Dijalog.hr.

Ova velika crna kožna torba koja će postati jedna od najpoznatijih i najskupljih torbi na svijetu, “središnji je dio” prodaje pod nazivom “Modne ikone”, priopćila je aukcijska kuća.

Bit će javno izložena u galerijama Sotheby’sa u New Yorku između 6. i 12. lipnja, prije završnog predstavljanja u pariškoj podružnici od 3. do 9. srpnja.

Ovaj “povijesni, ručno izrađeni prototip”, s ugraviranim inicijalima J.B., odlikuje se s nekoliko značajki koje ga čine jedinstvenim komadom, uključujući veličinu, zatvorene metalne prstenove i neodvojivi remen za rame.

Modna ikona i poznata francuska glumica Jane Birkin, koja je preminula 2023., iznad svega je stavljala praktičnost.

Tijekom leta iz Pariza za London, Birkin se požalila suputniku da ne može pronaći torbu koja odgovara njezinim potrebama kao mlade majke.

Taj suputnik nije bio nitko doli Jean-Louis Dumas, tadašnji menadžer Hermèsa. Tako je 1984. nastala torba s posebnim prostorom za dječje bočice koja nosi ime Birkin.

Četrdeset godina kasnije, ova kožna torbica postala je kultni proizvod tog proizvođača kožne galanterije. Proizvodi se u vrlo malim količinama, njeguje imidž ekskluzivnosti, s cijenom koja uvelike varira, od nekoliko tisuća eura za najjednostavnije modele do nekoliko stotina tisuća eura za najluksuznije.

Njemačka pod opsadom: Deaktivirane tri zračne bombe iz Drugog svjetskog rata

Zimbabve naredio odstrjel 50 slonova zbog čestih napada na ljude

Odbjegla kapibara iz zoološkog vrta pronađena nakon dva mjeseca

The post Prva Hermèsova torba modela Birkin bit će ponuđena na aukciji u Parizu first appeared on Dijalog.hr.