Najviše i najniže plaće

Prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u sektoru proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica te je iznosila 2.479 eura. S druge strane, najniža plaća zabilježena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, gdje je prosjek bio 874 eura.

Medijalna plaća i usporedba s državnim prosjekom

Medijalna neto plaća za studeni 2024. iznosila je 1.317 eura, što znači da je polovica zaposlenih Zagrepčana imala nižu, a polovica višu plaću od tog iznosa. Uspoređujući s državnim prosjekom za isti mjesec, koji je iznosio 1.366 eura, zagrebačka neto plaća bila je viša za 200 eura.

Rast bruto plaća

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Zagrebu za studeni 2024. iznosila je 2.249 eura, bilježeći rast od 3,3 posto u odnosu na listopad te povećanje od 13,4 posto u usporedbi sa studenim 2023. godine.

The post Plaća u Zagrebu u godinu dana rasla gotovo 13 posto first appeared on Dijalog.hr.

Kako prenose američki mediji, ugovor ima i dodatne klauzule, pa bi njegova ukupna vrijednost mogla premašiti 800 milijuna dolara.

ESPN navodi kako je Soto samo za potpis dobio bonus od 75 milijuna dolara.

Dominikanac je ove godine igrao za gradske rivale New York Yankeese, koji su mu navodno ponudili 760 milijuna dolara za 16-godišnji ugovor. Soto je mogao slobodno birati s kojom će momčadi potpisati i izabrao je Metse čiji je vlasnik Steve Cohen.

“Kralj hedge fondova”, kako ga zovu američki mediji, je postao većinski vlasnik Metsa 2020. godine kupivši ih za 2.4 milijarde dolara od obitelji Wilpon koja je vodila franšizu 34 godine. Magazin Forbes je njegovo bogatstvo procijenio na 21.5 milijardi dolara, što ga je svrstalo na 30. mjesto najbogatijih osoba u Sjedinjenim Državama.

Soto je stigao u SAD 2015. potpisavši za Washington Nationalsa kao 16-godišnjak, tri godine kasnije je debitirao u MLB, a potom i osvojio naslov u svojoj drugoj sezoni.

Nationalsi su brzo prepoznali njegov talenat ponudivši mu 2022. čak 440 milijuna dolara vrijedan ugovor koji je on odbio. Washington ga je potom u kolovozu 2022. zamijenio u San Diego Padres , čime je započeo njegov vrtoglav dvoipogodišnji niz u kojem se dvaput selio.

Nakon samo jedne sezone u Padresima seli u redove New York Yankeesa, a od iduće će igrati za Mets.

Američki mediji navode kako je veličina Sotova ugovora, veća od ugovora Shoheija Ohtanija s Los Angeles Dodgersima, Lionela Messija s Barcelonom, te Patricka Mahomesa s Kansas City Chiefsima.

NY Metsi su u svojoj povijesti osvojili dva “World Series” naslova – 1969. i 1986. Rekorderi su njihovi gradski suparnici NY Yankees sa čak 27 naslova.

The post 765 milijuna za Sota: Potpisan najveći ugovor u povijesti sporta first appeared on Dijalog.hr.

Na upite Uskoka potvrdio je da je u Dinama došao kao slobodan igrač te da je financijske uvjete, koje je Dinamo trebao ispuniti prema njemu, a koji su u ugovoru bili točno navedeni, dogovorio sa Zdravkom Mamićem.

“O konkretnim financijskim detaljima ne bih želio govoriti, mislim da je to moja stvar i da nije pristojno pitati tko koliko novca zarađuje”, rekao je Šimunić.
Ustvrdio je da optuženici Mario Mamić i Nikky Arthur Vuksan nisu bili njegovi menadžeri niti je od njih primio bilo kakav novac, a koliko zna, na Maria Mamića ili neko strano trgovačko društvo nije prenosio svoja prava niti je pregovarao o prijenosu tih prava.

Na upite tužiteljstva potvrdio je da je čuo za tvrtku Coopers Management Limited, ali ne zna tko su njene odgovorne osobe ni čime se ta tvrtka bavi, kao niti je li tvrtka sudjelovala u njegovom transferu u Dinamo.

U optužnici Uskoka Zdravka Mamića se tereti da je 13. rujna 2011. naložio neosnovano plaćanje 200 tisuća eura, s Dinamovog računa tvrtki Coopers Management Limited, iako je znao da ova tvrtka nije ni na koji način posredovala u transferu Josipa Šimunića u Dinamo i da se radilo o besplatnom transferu u kojem Dinamo nije trebao platiti nikakvu naknadu.

Na upite obrane Šimunić je odgovorio kako je moguće je da je Dinamo angažirao nekog posrednika u njegovom transferu u zagrebački klub, ali da on za to ne zna.

Koljanin: Mamić rekao da će nam uzeti Vugrinca

Bivši direktor NK Rijeke Marinko Koljanin kazao je kako je 2005. godine u klub doveo Davora Vugrinca, jer je čuo da je slobodan igrač, pa su sklopili ugovor na godinu dana, koji je klub htio produžiti, jer je  bio odličan nogometaš s kojim su bili zadovoljni. 

“Sjećam se jedne zgode u svečanoj loži stadiona u Maksimiru, kada se Zdravko Mamić sukobio sa šefom Protubavještajne agencije (POA) iz Rijeke, kojeg je udario. Ja sam mu to prigovorio, a on mi je rekao da će  nam uzeti Vugrinca, nakon čega je Vugrinec uskoro otišao iz Rijeke kao slobodan igrač, i potpisao ugovor s Dinamom”, posvjedočio je Koljanin.

 

U ovom dijelu optužnice Uskok tereti Zdravka Mamića da je, u dogovoru sa sinom Mariom, s tvrtkom Real Sports Managment dogovorio i naložio plaćanje naknade za usluge posredovanja pri transferu Davora Vugrinca u Dinamo u iznosu od 600 tisuća eura. Optuženi su da su tako postupili, iako su znali da ta tvrtka neće poduzimati nikakve radnje u vezi toga transfera, jer je Davor Vugrinec tada bio slobodan igrač, a sve u vezi njegova dolaska u Dinamo dogovorio je Zdravko Mamić.

Otac igrača Ante Ćorića Miljenko Ćorić kazao je kako nikada nije pregovarao o podjeli transfernog obeštećenja za svoga sina. Nakon što mu je tužiteljstvo predočilo zahtjev Dinamu o prepuštanju ekonomskih prava od budućih transfera njegova sina tvrtki Digisport, čiji je voditelj poslovanja bio Mario Mamić, svjedok je kazao da se na dokumentu nalazi njegov potpis.

Ponovio je kako nikada nije pregovarao s Dinamom o podjeli transfernog obeštećenja niti bi nekome prepustio pravo na 50 posto podjele transfera, a da je ovaj dokument, na kojem je njegov potpis, prvi puta vidio tijekom ispitivanja u Uskoku.

Nakon što mu je predočena potvrda koju su potpisali on, sin i supruga, iz koje proizlazi proizlazi da su od tvrtke Digisport dobili 30 tisuća eura, Ćorić je ustvrdio da je taj iznos dobio od Maria Mamića u gotovini, za uređenje terase svog ugositeljskog objekta, kako ne bi podizao kredit.

Odbačen Mamićev prijedlog za premještanje postupka na drugi sud

Neposredno pred početak glavne rasprave prvoptuženi Zdravko Mamić je putem e-mail poruke  uputio prijedlog za prijenos ovoga predmeta na drugi nadležni sud, što je sudsko vijeće odbacilo kao nedopušten prijedlog, jer je takvo pravo već ranije uskraćeno pravomoćnim rješenjem ovoga Suda.

Suđenje se nastavlja u utorak, ispitivanjem novih svjedoka.

U tzv. aferi Dinamo 2 za izvlačenje novca iz kluba u sklopu zločinačkog udruženja, uz Zdravka i Zorana Mamića, koji su u bijegu u BiH, i kojima se sudi u odsutnosti, optužnicom su obuhvaćeni Zdravkov sin Mario Mamić, bivši Dinamov direktor Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Arthur Vuksan.

Uskok tereti Zdravka Mamića da je, od prosinca 2004. do prosinca 2015. ostale okrivljenike organizirao u zločinačko udruženje te da su sklapanjem fiktivnih ugovora između Dinama i više stranih tvrtki te ispostavljanjem računa o plaćanju nepostojećih usluga za transfere igrača, koje je Dinamo plaćao, klub oštetili za više od 19 milijuna eura.

Tužiteljstvo tereti okrivljenike da su taj novac dijelili između sebe i koristili za svoje potrebe, a da je, uz navedeno, NK Dinamo neosnovano obvezan za plaćanje dodatnog iznosa od još 7,35 milijuna eura.

Potkraj listopada 2023. godine okrivljenik Vuksan priznao je krivnju i nagodio se s Uskokom, pa je , temeljem sporazuma stranaka, osuđen na godinu dana zatvora, uvjetno na pet godina. Krivnju je, potkraj studenog, priznao i okrivljeni poduzetnik Igor Krota, koji je, nakon nagodbe s Uskokom, osuđen na devet mjeseci zatvora, što je zamijenjeno radom za opće dobro.

Poznata lica s policijskih tjeralica skrivaju se iza dvojnog državljanstva


Sven Mišković preuzima Uskok, nastavlja slučaj protiv Mamića

The post Josip Šimunić: “Mislim da je to moja stvar i da nije pristojno pitati tko koliko novca zarađuje” first appeared on Dijalog.hr.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za lanjski prosinac na razini Hrvatske, koja je iznosila 1.191 euro, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 164 eura.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za prosinac 2023. isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2.193 eura.

Najniža plaća je e isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 761 euro.

Medijalna neto plaća za prosinac 2023. iznosila je 1.133 eura,  što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za prosinac 2023. iznosila je 1.902 eura, što je pad za 4,1 posto u odnosu na studeni 2023., ali porast za 11,2 posto u odnosu na prosinac 2022. godine.

Puno je mogućnosti za kontrolirani razvoj nekretninskog biznisa u turizmu

Pet najbogatijih ljudi na svijetu u protekle tri godine postalo je još bogatije!

The post Prosječna zagrebačka plaća 1.355 eura first appeared on Dijalog.hr.