Postupak utvrđivanja poreza na nekretnine provodit će se na temelju podataka koje će prikupiti porezno tijelo ili koje će razmijeniti s drugim evidencijama koje vode podatke potrebne za utvrđivanje poreza. Stoga, ističu iz Porezne uprave, obveza prijave podataka bitnih za oporezivanje je tek iznimka i to u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.

“Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine”, navode.

Podaci koje porezni obveznik treba dostaviti do 31. ožujka odnose se samo na nekretninu za koju se ne plaća komunalna naknada, ako je nekretnini za koju se plaća komunalna promijenjena površina, a to nije prijavljeno prilikom obračuna komunalne naknade, kao i ako je promijenjena namjena nekretnine.

Tu su i dokazi koje treba dostaviti kako bi se ostvarili uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza, a koji nisu poznati poreznom tijelu, što se odnosi na nekretninu koju osoba koristi za stalno stanovanje, ali nema prijavljeno prebivalište ili boravište, kao i za nekretninu koja se iznajmljuje za dugoročni najam, pri čemu ugovor o najmu nije prijavljen Poreznoj upravi, što je moguće ako je najmodavac trgovačko društvo ili druga pravna osoba. 

U slučaju potrebe, s ciljem oslobađanja plaćanja poreza treba dostaviti i podatke odnosno dokaze o nekretnini kojoj je onemogućena stambena namjena, primjerice ako je bez infrastrukture, krova, narušene statike i sl., zatim kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda, kada je riječ o nekretnini javne namjene i namijenjene institucionalnom smještaju osoba, te naposljetku, kada se radi o nekretninama koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao namijenjene prodaji, u slučaju ako je od dana unosa u knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci.

Objavljeni unificirani obrasci na stranici Porezne uprave

Radi lakšeg prepoznavanja koje podatke građani i poduzetnici moraju dostaviti za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, odnosno za oslobođenje od plaćanja poreza, Porezna uprava je objavila i unificirane ​obrasce zahtjeva za građane te zahtjeva za poduzetnike.​

“Ovaj zahtjev podnosi se radi prijave promjene podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, kao i radi prijave dokaza koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine”, piše u zahtjevu.

Zahtjev se podnosi u Poreznu upravu ili drugo nadležno porezno tijelo do 31. ožujka godine, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Ako je Porezna uprava određena kao nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, taj obrazac se može popuniti i putem ePorezne.

Prva rješenja u rujnu, kazne do 6.630 eura

Iz Porezne uprave kažu da se, iznimno u 2025. godini, prva rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine mogu očekivati krajem trećeg kvartala, dakle u rujnu.

Pritom će se rješenjem utvrđivati godišnja porezna obveza koja se plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Kazne za osobu koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekretnine su od 1.000 do 6.630 eura. 

Godišnji porez po kvadratu od 0,6 do osam eura

Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja ove godine kao zamjena za porez na kuće za odmor, a plaća se godišnje u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru korisne površine nekretnine. 

Pritom, valja ponoviti, ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. S druge pak strane, ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, porez se plaća. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. To znači da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.

Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave (grad/općina) na čijem se području nalazi nekretnina. Prema izmjenama Zakona o lokalnim porezima koji je u primjeni od 1. siječnja 2025. godine, jedinice lokalne samouprave mogle su donijeti odluke o lokalnim porezima zaključno sa 28. veljače ove godine.

​Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja, ali u tom slučaju ne može iznositi više od osam eura po četvornom metru.

Gornji limit poreza na nekretnine povećan je na osam eura po kvadratu u odnosu na porez na kuće za odmor u 2024. godini, koji je iznosio pet eura po kvadratu.

Iznos poreza na nekretnine povećalo 215 općina i gradova

Porez na nekretnine je zajednički prihod općine/grada i županije na čijem se području nekretnina nalazi, pri čemu 80 posto prihoda pripada općini/gradu, a 20 posto županiji.

Prema podacima Porezne uprave, iznos poreza na nekretnine povećalo je 215 općina i gradova, 284 zadržalo je isti iznos poreza, a 57 općina i gradova ga je smanjilo.

Podaci za ovu godinu pokazuju da minimalni iznos od 60 centi po četvornom metru primjenjuje 119 gradova i općina​, a najveće porezno opterećenje od pet do osam eura propisala su 73 grada i općine.

Tablice Porezne uprave pokazuju da su najveći mogući porez za 2025. godinu od osam eura po kvadratu razrezali Umag, Vis, Sveti Filip i Jakov, Fažana i Baška Voda. Sa 7,5 eura slijedi Bol, a Motovun je odredio sedam eura. Među najvećim gradovima, Zagreb je odredio pet eura, a Split 1,99, Rijeka pet i Osijek 0,6 eura po kvadratu.

The post Rok za prijavu podataka za porez na nekretnine istječe 31. ožujka – evo što trebate znati first appeared on Dijalog.hr.

„Vlada uvodi nove namete umjesto da rastereti građane i pomogne razvoju malih obiteljskih iznajmljivača, to je klasična pljačka“, ustvrdio je Bulj.

Posebno je upozorio da će mnogi građani koji posjeduju nekretnine naslijeđene kroz generacije, tzv. didovinu, zbog tog poreza biti prisiljeni na prodaju imovine. „To je udar na srce naše kulture i naslijeđa“, dodao je.

Najavio je da će mu, ako bude izabran, jedan od prvih koraka biti pokretanje referenduma protiv uvođenja poreza na nekretnine i za zakon o podrijetlu imovine.

“Oni koji su se obogatili u posljednjih 30 godina na račun naroda konačno će biti pozvani na odgovornost“, kazao je Bulj dodajući kako će tražiti da se sankcioniraju oni koji su netransparentno stekli bogatstvo.

Također je podsjetio na svoje uspjehe kao gradonačelnik Sinja, gdje je smanjio porez na dohodak na najnižu razinu i time postigao pozitivne demografske rezultate. „Po prvi puta, nakon dugo godina, imamo više rođenih nego umrlih“, istaknuo je.

„Dok strane banke bilježe rekordne dobiti, naši mali iznajmljivači će biti udareni dvostrukim nametima – povećanjem paušala i poreza na nekretnine. To je neprihvatljivo“, poručio je.

Najavljeni referendumi i zakon o podrijetlu imovine bit će njegova platforma za zaštitu interesa građana i očuvanje pravde. “Hrvatskoj je potreban predsjednik koji će biti uz narod, koji će biti glas onih koji su previše dugo ignorirani“, kaže Bulj.

The post Bulj: Uvođenje poreza na nekretnine je ‘udar na male iznajmljivače’ i ‘antidemografska mjera’ first appeared on Dijalog.hr.

I oni će uskoro doći pod povećalo poreznika.

Prošle godine, porezna uprava otkrila je čak 2.000 kratkoročnih iznajmljivača koji nisu prijavljeni u porezni sustav.

Kako su to postigli? Zahvaljujući Direktivi DAC7, koja omogućuje povezivanje poreznih tijela s online platformama za iznajmljivanje.

Digitalne platforme omogućuju prekogranične usluge, što je stvorilo složene uvjete za provedbu poreznih pravila. Vrijednosti neprijavljenih prihoda su značajne, a porezne uprave diljem EU nisu imale dovoljno informacija za točno praćenje prihoda ostvarenih putem ovih platformi.

Zato je EU donio DAC7, Direktivu o administrativnoj suradnji u području poreza, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2023., a u potpunosti će zaživjeti do 2025. godine.

Prema DAC7, platforme će morati izvještavati o komercijalnim aktivnostima svojih korisnika, uključujući najam nekretnina, osobne usluge, prodaju robe i najam vozila. U našoj zemlji, fokus je prvenstveno na online platformama za najam nekretnina, koje će sada morati poreznoj upravi dostavljati sve podatke o svojim klijentima.

Prošle godine, porezna uprava je od Bookinga zatražila podatke i dobila informacije o manje od 30.000 korisnika. Od toga, prema 19.000 poreznih obveznika pokrenute su aktivnosti, dok su 30% njih prekršili zakonske obveze vezane za PDV na provizije platformi.

U 2024., zahvaljujući DAC7, prikupljeno je 50.000 podataka sa 111 platformi, uključujući i 13 domaćih. Oko 20% tih podataka sadrži nelogičnosti, dok se u 2.000 slučajeva sumnja na neprijavljene djelatnosti.

Iako se direktiva ove godine još uvijek djelomično provodi, od 2025. očekuje se puna primjena DAC7. To znači da će sve države članice EU imati potpunu kontrolu nad platformama i da će poreznici imati pristup svim potrebnim podacima.

Unatoč izazovima, mnogi pozdravljaju dolazak DAC7. Ova regulativa će omogućiti veću transparentnost i legalnost na tržištu, što će pozitivno utjecati na sve koji posluju u skladu sa zakonom.

Legalni iznajmljivači konačno će dobiti jednaku šansu na tržištu, a oni koji su radili na crno više neće moći izbjeći porezne obveze, osim ako će kao nekada davno stajati na autobusnim kolodvorima i uz cestu s kartonima na kojima piše – rooms, Zimmer frei – prenosi Bloomberg Addria.

Bačić: Porez na nekretnine se donosi zbog priuštivog stanovanja

Apartmani u Barceloni zatvaraju svoja vrata turistima

Naši susjedi su prvi kada je u pitanju kupovina nekretnina u Hrvatskoj

The post Nema više iznajmljivanja apartmana na crno – stiže DAC7 ! first appeared on Dijalog.hr.

“Naš je cilj da se smanji potreba za kratkoročnim najmom i kako bi stanovi koji su u kratkoročnom najmu polako ušli u dugoročni najam. Pa će svi stanovi i stambene jedince koje su kratkoročnom najmu biti u ‘škarama’ poreza na nekretnine”, izjavio je novinarima ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić nakon sastanka parlamentarne većine.

Dodao je da su od koalicijskih partnera dobili punu potporu za poreznu reformu koja uključuje i porez na nekretnine.

Najavio je da će ovaj tjedan, a najkasnije do iduće srijede tj. prije početka zasjedanja Hrvatskog sabora, bit predstavljena cjelokupna porezna reforma  koja uključuje i porez na nekretnine.

“Cilj nam je smanjiti rast cijena nekretnina u Hrvatskoj”, naglasio je potpredsjednik Vlade.

Bačić je, na novinarski upit, kazao da će u “škare” tog poreza ući i nekretnine koje su u turističkom kratkotrajnom najmu.

Istaknuo je kako tim porezom žele zaustaviti rast stambenih jedinica u kratkoročnom najmu jer u Hrvatskoj imamo njih 231.000 koje su u toj vrsti najma.

“Ove godine je, prema podacima Ministarstva turizma, 50.000 novih stambenih jedinica prekategorizirano i namijenjeno za kratkoročni najam. Cilj nam je da zaustavimo taj trend”, poručio je.

Omogućilo priuštivo stanovanje

Istaknuo je kako se porez na nekretnine prvenstveno donosi kako bi se u zemlji omogućilo priuštivo stanovanje, zaustavio se rast cijena građevinskih radova, te rast cijena nekretnina i najamnina.

Naveo je kako porez na nekretnine i nije novi porez, već u naravi predstavlja redefinirani već postojeći lokalni porez na kuće za odmor. Pri tome , do sada taj porez nisu uvele 94 jedinice lokalne samouprave jer to nije bila obveza.

Bačić je na novinarski upit rekao da će osnovica za obračun poreza na nekretnine biti četvorni metar neovisno o vrijednosti. Pri tome će jedinica lokalne samouprave moći sama odrediti visinu poreza od jednog do 10 eura te je na svom predstavničkom tijelu, utvrditi visinu poreza.

Naveo je kako sada u Hrvatskoj jedinice lokalne samouprave koje su uvele porez na kuće za odmor, obuhvaćaju oko 60.000 stambenih jedinica 

Naglasio je i kako se zakonom omogućuje i zoniranje, pa će predstavnička tijela lokalne samouprave moći odlučivati o visinu poreza po četvornom metru, što je jedinica za oporezivanje.  

U porezne “škare” ne idu sve nekretnine

Bačić je kazao i da u “škare” tog poreza ne idu sve nekretnine.

Tako se njime neće oporezivati nekretnine koje su i mjesto prebivališta, nekretnine u kojima postoji dugoročni najam, oštećene kuće te one koje nisu useljive.

Istaknuo je kako porezom na nekretnine žele promijeniti paradigmu poreznog pritiska. “Mislimo da je danas hrvatsko društvo sazrelo da polako porezni pritisak koji se temelji na oporezivanju rada, polako prebacujemo na porezni pritisak na nekretnine”, poručio je.

Upitan kako će se naplaćivati porez na nekretnine oko kojih se vode sudski ili drugi sporovi, Bačić je odgovorio da će Porezna uprava formirati svoje registre i od jedinica lokale samouprave će dobiti podatke o trenutnom stanju naplate komunalne naknade.

Naveo je i kako već sada Porezna uprava raspolaže s velikim brojem podataka o tome tko plaća porez za kuću za odmor ili komunalnu naknadu.

The post Bačić: Porez na nekretnine se donosi zbog priuštivog stanovanja first appeared on Dijalog.hr.