Što je masna jetra?

Problem s masnom jetrom nastaje zbog poremećaja metabolizma masti, a uzrozi mogu biti razni.

Kada se masna jetra razvije kod nekoga tko pije puno alkohola, to je poznato kao alkoholna bolest masne jetre (AFLD). Međutim, kod ljudi koji ne piju alkohol teže je otkriti uzrok bolesti masne jetre (nealkoholna bolest masne jetre, NAFLD). Upravo je NAFLD najčešća bolest jetre u odraslih i djece.

Glavni uzorci masne jetre

Među rizičnim čimbenicima na prvom je mjestu – debljina, posebno u području trbuha. Posebno su pogođene i osobe s inzulinskom rezistencijom, s dijabetesom tipa 2 i metaboličkim sindromom jer se kod tih stanja povećava skladištenje masti u jetri.

Na trećem je mjestu nezdrava prehrana s pretjeranim unosom jednostavnih ugljikohidrata i zaslađenih napitaka. Prženi krumpirići, krafne i čips izvor su užeglih masti (lipidnih peroksida) koje oštećuju membrane jetrenih stanica. Kao rizični faktori navodi se i narušena raznoteža crijevne mikrobiote, nuspojave nekih lijekova (metotreksat, tamoksifen, amiodaron, valproična kiselina), izloženost toksinima (insekticidi, pesticidi, duhanski dim) te određeni geni i nasljedne bolesti (cistična fibroza, Wilsonova bolest).

Masna jetra dugo je smatrana benignim neprogresivnim stanjem (koje ne napreduje u bolest), međutim nova saznanja pokazuju da ono može biti vrlo ozbiljno, da dovodi do oštećenja jetrenih stanica. Masna jetra u težim slučajevima može napredovati do upale jetre, fibroze i ciroze.

Enzimski testovi

Masna jetra je povećana, ali to se rijetko može osjetiti. Jetra je, naime, tihi organ koji se rijetko buni. Neki osjete bol pod desnim rebrenim lukom zbog povećanja jetre pa je to signal da treba otići na ultrazvuk. Međutim, kako bolest napreduje javlja se u prvom redu umor i iscrpljenost. Mučnina i povraćanje javljaju se u težim oblicima bolesti, a bolovi u zglobovima također mogu biti povezani s upalnim procesima kod masne jetre. 

Na masnu jetru ukazuju i povišene vrijednosti jetrenih testova u laboratorijskom nalazu krvi. Nerijetko je ALT povišen tri do četiri puta od referentne vrijednosti, a AST je kod nealkoholne masne jetre uvijek niži od ALT-a. Ponekad su povišeni i GGT i ALP. Trajno povišenje transaminaza (ALT, AST) zahtijeva biopsiju.

Liječenje masne jetre

Nema lijeka za masnu jetru, ali postoje lijekovi koji pomažu u kontroliranju simptoma, smanjuju upalu i sprječavaju progresiju bolesti. U terapiji masne jetre koriste se statini i metformin. Statini snižavaju kolesterol u krvi i smanjuju nakupljanje masnoće u jetri, dok metformin poboljšava osjetljivost na inzulin i smanjuje rizik od napredovanja bolesti.

Vitamin E je antioksidans koji može imati blagotvoran učinak na zdravlje jetre i smanjiti upalu. Međutim, za liječenje masne jetre treba ga uzimati pod nadzorom jer visoke doze mogu biti štetne. Osim toga, dodaci omega-3 masnih kiselina, poput ribljeg ulja, pomažu u smanjenju upale u jetri.

Ključne promjene u načinu života za bolju jetrurnicama

Prehrana

Važno je redovito uzimati obroke kako bi se održala stabilna razina šećera u krvi i spriječilo prejedanje, koje također dovodi do prekomjernog nakupljanja masnoće u jetri. Nakupljanju masnoće pridonosi konzumacija šećera i rafiniranih ugljikohidrata, slatkiša, gaziranih pića, bijeloga kruha i peciva…

Poželjno je konzumirati cjelovite žitarice, voće i povrće koji su bogati vlaknima, antioksidansima i vitaminima. Proteini imaju važnu ulogu u zdravlju jetre, ali treba birati proteine niske masnoće poput piletine bez kožice, puretine, ribe, jaja, mahunarki i orašastih plodova. Redoviti unos vode ključan je za zdravlje jetre i cijeloga organizma.

Fizička aktivnost i gubitak tjelesne mase

Savjetuje se ograničiti alkohol kako bi se smanjio rizik od dodatnog oštećenja jetre. Uz pravilnu prehranu, važna je redovita tjelesna aktivnost, dovoljno sna i kontrola stresa kako bi se potaknulo opće dobro stanje organizma.

Prirodni dodaci i čajevi za podršku jetri

Određene biljke i biljni preparati tradicionalno se koriste za potporu zdravlja jetre, iako najčešće nema jasnih znanstvenih dokaza njihove učinkovitosti.

Za zdravlje jetre u tradicionalnoj medicini koristi se đumbir zbog svojih protuupalnih svojstava, a u ajurvedskoj medicini to je kurkuma. Neka istraživanja sugeriraju da aktivni sastojak kurkume – kurkumin – može pomoći u zdravlju jetre.

Zeleni čaj bogat je antioksidansima koji pomažu u detoksikaciji jetre i smanjenju upala, a tu je i mlijeko čička jer se u narodu vjeruje da njegov ekstrakt štiti jetru od oštećenja.

The post Imate masnu jetru – evo kako je odmastiti! first appeared on Dijalog.hr.

Naziv “staračke” koristi se jer se najčešće javljaju nakon 40. godine života, kada koža postaje osjetljivija na vanjske utjecaje, a oštećenja od sunca – koja su se godinama nakupljala – počinju dolaziti do izražaja.

Dermatolozi podsjećaju da je fotooštećenje kumulativno: svako sunčanje bez zaštite ostavlja ”pamćenje“ na koži, koje se kasnije manifestira kroz staračke pjege, bore, gubitak elastičnosti i suhoću.

Staračke su pjege obično veće, tamnosmeđe ili crnkaste, ravne i jasno ograničene. Ne blijede tijekom zime, trajne su i s vremenom mogu postajati izraženije.

Treba ih razlikovati od sunčanih pjega koje se pojavljuju već u djetinjstvu ili adolescenciji, češće kod osoba sa svijetlom puti i crvenkastom kosom. Za razliku od onih staračkih, ove se pjege pojačavaju ljeti kada je više sunca, a blijede zimi. Manje su, svjetlije smeđe boje, često nepravilno raspoređene. Nisu opasne i ne zahtijevaju tretman, osim ako ih se želi estetski ukloniti.

Obje su vrste pjega benigne, ali ako se neka pigmentacija počne mijenjati (npr. raste, krvari, mijenja boju ili oblik), uvijek je važno posjetiti dermatologa.

Kako nastaju?

Uzrok je pretjerana proizvodnja melanina, pigmenta koji kožu štiti od UV zraka. Kada je koža izložena suncu, melanociti – stanice koje proizvode melanin – reagiraju tako da ga stvaraju više. Tijekom godina ta reakcija postaje manje ujednačena, a pigment se nakuplja u površinskim slojevima kože, ostavljajući mrlje.

Naziv ”jetrene“ potječe iz prošlih vremena kada se pogrešno vjerovalo da su te pjege znak bolesti jetre, jer su tamnosmeđe boje – slično boji jetre. Ta boja, kombinirana s činjenicom da se pojavljuju u starijoj dobi (kada su i bolesti jetre češće), dovela je do pogrešnog povezivanja s funkcijom jetre. Danas znamo da jetra nema nikakve veze s nastankom tih pjega. One nastaju zbog: dugotrajnog izlaganja suncu, nakupljanja melanina u koži, starenja kože i oštećenja melanocita.

U najvećem riziku od nastanka staračkih pjega su osobe svijetle puti, osobito fototip I ili II, koje imaju povijest intenzivnog sunčanja ili korištenja solarija, kao i obiteljsku sklonost hiperpigmentacijama. U riziku su i osobe koje imaju zanimanja ili hobije na otvorenom (npr. poljoprivrednici, sportaši).

Staračke pjege i melazma – slične, ali nisu isto

Iako na prvi pogled mogu izgledati slično, staračke pjege i melazma razlikuju se po uzrocima, izgledu, mjestu pojave i vremenu nastanka. Melazma je pigmentacija prvenstveno povezana s hormonalnim promjenama. Često se javlja kod žena tijekom trudnoće, kod korisnica oralne kontracepcije ili u perimenopauzi, a može se pojačati i kod bolesti povezanih s hormonskom neravnotežom.

Melazma se tipično pojavljuje na licu – na obrazima, čelu i iznad gornje usne – u obliku difuznih, nepravilnih smeđih mrlja. Za razliku od staračkih pjega, melazma se može mijenjati kroz vrijeme – ljeti može potamnjeti, dok zimi ili nakon prestanka hormonskog utjecaja može izblijedjeti.

Žene su znatno češće pogođene melazmom i hormonski uvjetovanim hiperpigmentacijama. Tijekom života prolaze kroz niz hormonalno osjetljivih razdoblja – od puberteta i trudnoće, preko korištenja hormonske kontracepcije, do menopauze. U svim tim fazama koža može postati sklonija neravnomjernoj proizvodnji melanina, osobito ako je dodatno izložena suncu.

Ipak, i muškarci mogu razviti pigmentacije povezane s hormonima, iako je to rjeđe. U nekim slučajevima hormonska neravnoteža uzrokovana bolestima endokrinog sustava ili uzimanjem određenih lijekova može dovesti do pojave tamnijih mrlja na koži. No i kod muškaraca i kod žena, zajednički faktor ostaje izlaganje UV zračenju – ono značajno pojačava utjecaj hormona na kožu i povećava rizik od pojave hiperpigmentacija.

Zbog toga je pravilna zaštita od sunca važna za sve, bez obzira na spol i životnu dob – jer melaninske nepravilnosti, bilo da su rezultat starenja, hormona ili kombinacije jednog i drugog, postaju vidljivije upravo zbog štetnog djelovanja UV zraka.

Opasnost fotosenzitivnih lijekova

Uzimanje fotosenzitivnih lijekova može značajno pridonijeti razvoju hiperpigmentacija, osobito ako se osoba tijekom terapije izlaže sunčevom zračenju. To je važan, ali često zanemaren uzrok staračkih pjega i drugih promjena boje kože.

Neki lijekovi sadrže spojeve koji, kada se aktiviraju pod utjecajem UV zračenja, izazivaju pojačanu aktivnost melanocita – stanica odgovornih za stvaranje melanina. Rezultat toga je pojačana pigmentacija na izloženim dijelovima kože, najčešće licu, vratu, rukama i nogama.

U drugim slučajevima, lijekovi mogu izazvati fotosenzitivni dermatitis, odnosno upalnu reakciju kože na sunce, koja nakon zacjeljivanja ostavlja trajnu tamnu mrlju. Ta postupalna hiperpigmentacija s vremenom se može stopiti s ostalim staračkim pjegama i dodatno narušiti ujednačenost tena.

U skupinama lijekova koji mogu izazvati fotosenzitivnu reakciju i naknadnu hiperpigmentaciju nalaze se:

– antibiotici, posebno tetraciklini (npr. doksiciklin) i fluorokinoloni (npr. ciprofloksacin)

– nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) poput ibuprofena i ketoprofena

– diuretici (posebno tiazidi, često korišteni kod hipertenzije)

– antidepresivi i antipsihotici (npr. amitriptilin, klorpromazin)

– retinoidi (koriste se u dermatologiji za akne, ali čine kožu osjetljivijom)

– kemoterapijski lijekovi

– antifungalni lijekovi poput grizeofulvina

U praksi to znači da i osobe koje se štite od sunca, ali su na terapiji fotosenzitivnim lijekom, mogu razviti hiperpigmentacije čak i pri kraćem boravku na suncu, osobito ako ne koriste visok SPF.

Jesu li opasne?

U pravilu, staračke pjege ne predstavljaju opasnost za zdravlje. Međutim, promjene koje izgledaju kao staračke pjege ponekad mogu prikriti početne faze melanoma ili aktiničnih keratoza (prekanceroznih lezija). Zato dermatolozi naglašavaju važnost samopregleda i upozoravaju na reakciju ako pjegica mijenja oblik, boju ili veličinu, ima nepravilan ili nazubljen rub, krvari, svrbi ili se ljušti.

Zlatno pravilo glasi: kada uočite novu mrlju, a niste sigurni što je – posjetite dermatologa. Danas se za analizu koristi dermatoskopija, a po potrebi i biopsija.

Kako spriječiti nastanak?

Najvažniji je korak zaštita od sunca – ne samo ljeti, nego tijekom cijele godine. Dermatolozi upozoravaju da čak 80 posto starenja kože uzrokuje UV zračenje, a to uključuje i UVA zrake koje prolaze kroz staklo i oblake.

Osnovne mjere zaštite uključuju:

– svakodnevno korištenje krema sa zaštitnim faktorom SPF 30–50, čak i zimi

– ponovno nanošenje kreme svaka dva do tri sata kod boravka na otvorenom

– izbjegavanje sunčanja u razdoblju od 10 do 17 sati

– nošenje šešira sa širokim obodom, sunčanih naočala i odjeće dugih rukava

– izbjegavanje solarija

– uvrštavanje hrane bogate antioksidansima u prehranu (voće, povrće, orašasti plodovi)

Preporučuje se i izbjegavanje parfema ili kozmetike s alkoholom na suncu, jer mogu pojačati reakciju kože i potaknuti pigmentaciju.

Mogu li se postojeće pjege ukloniti?

Dobra vijest je da staračke pjege mogu estetski poboljšati ili u potpunosti nestati uz određene tretmane. Najčešće metode uključuju:

– pilinge s kiselinama (npr. glikolna, mliječna, salicilna) koji uklanjaju površinski sloj kože i potiču obnavljanje. Najbolji se rezultati postižu serijom tretmana pod nadzorom stručnjaka.

– kreme za izbjeljivanje (depigmentaciju). Naime, preparati s aktivnim tvarima poput hidrokinona, niacinamida, retinoida i azelaične kiseline mogu posvijetliti mrlje. Neki su dostupni bez recepta, ali jače koncentracije propisuje dermatolog.

– frakcijski laser ili Q-switched laser djeluje ciljano na pigment i razgrađuju ga, bez oštećivanja okolnog tkiva. Učinak je brz i često trajan, no cijena i potreba za više tretmana mogu biti prepreka.

– zamrzavanje pjega tekućim dušikom koristi se kod manjih i površinskih promjena. Nakon tretmana moguća je privremena promjena boje kože.

– fizičkim pilingom uklanja se površinski sloj kože i potiče regeneracija. Nježniji je tretman, ali manje učinkovit za izražene hiperpigmentacije.

Što kažu dermatolozi

Stručnjaci ističu da prevencija počinje već u djetinjstvu – šteta od UV zračenja se gomila i upravo su djetinjstvo i mladost ključni u formiranju kasnijih promjena na koži. Stoga je zaštita kože kod djece i mladih jednako važna kao i kod starijih osoba.

Također, preporučuje se redoviti samopregled kože – idealno jednom mjesečno, kao i pregled dermatologa jednom godišnje, osobito kod osoba sa svijetlom puti, većim brojem madeža i obiteljskom poviješću raka kože.

The post Što uzrokuje melazmu i staračke pjege – kako se zaštititi first appeared on Dijalog.hr.

Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvožilnog sustava.

Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2.

I san bolji od sjedenja

Rezultati ukazuju na to da je čak i spavanje, odnosno dobar i kvalitetan san bolji i korisniji za naše zdravlje od sjedenja dugo u noć pred nekim novim Netflixovim krimićem, ili trilerom.

Najnoviji dokazi idu u prilog onomu što smo otprije znali – da je sjedilački način života ‘ubojica’ našeg srca i zdravlja te upućuju na to da samo nekoliko minuta tjelesne aktivnosti dnevno pridonosi smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti i moždanog udara, manjoj razini kolesterola i pomaže u održanju zdrave tjelesne težine.

“Konačan zaključak našeg istraživanja je da, koliko god malene bile promjene u načinu vašeg kretanja, one imaju pozitivan učinak na zdravlje srca, a u konačnici je važan i intenzitet kretanja”, rekla je voditeljica studije, epidemiologinja s londonskoga University Collegea, Jo Blodgett.

Zamijeniti sjedenje fizičkom aktivnošću makar na nekoliko minuta

“Najkorisnijim se pokazalo kada su ispitanici sjedenje zamijenili tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, poput trčanja, brzog hodanja, ili penjanja uz stepenice, odnosno bilo kojom aktivnošću koja je ubrzala broj otkucaja srca i natjerala vas da brže dišete, čak i na minutu ili dvije”, rekla je Blodgett.

Rezultati studije, objavljeni u časopisu European Heart Journal, pokazuju korist za zdravlje i kada “samo četiri do 12 minuta dnevno sjedilački način života pretvorimo u isto toliko minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta”. Naravno, preporučuje se da to bude i više.

I razina šećera u krvi se smanjila kada su sudionici ispitivanja provodili više vremena vježbajući, stojeći ili spavajući u odnosu na sjedenje.

Kao primjere umjerene tjelesne aktivnosti autori su naveli vrlo brzo hodanje (šest km/h ili brže), intenzivno čišćenje stana, poput pranja prozora, vožnju bicikla ili igranje badmintona. Ako radni stol na poslu zamijenimo visokim stolom za kojim ćemo raditi i stajati samo nekoliko sati dnevno, učinili smo dobro za svoj krvožilni sustav.

Srčani i moždani udari godišnje odnesu gotovo 18 milijuna života

Istraživači su podsjetili da su danas u svijetu srčane i kardiovaskularne bolesti ubojica broj jedan. Svake godine srčani i moždani udari i ostale kardiovaskularne bolesti odnesu gotovo 18 milijuna života

Premda neki ljudi imaju genetske predispozicije za bolesti srca i krvožilnog sustava, moderan način života u cijelome svijetu ni u kojem slučaju ne olakšava posao našem srcu, a tjelesna neaktivnost, loša prehrana, pušenje i konzumacija alkohola golemi su čimbenici rizika.

Zdrava prehrana, prestanak pušenja i ograničen unos alkohola navečer dobar su početak za zdraviji organizam, no većina ljudi ne uspijeva izbjeći svakodnevno dulje putovanje do ureda i mentalno naporan posao na kojemu će veći dio dana provesti u sjedećem položaju.

Rezultati šest studija provedeni na 15.253 sudionika

Da bi bolje razumjeli odnos između različitih vrsta kretanja, istraživači su kombinirali podatke iz šest studija provedenih na više od 15.000 sudionika, što im je dalo uvid u različit utjecaj sjedilačkog načina života, stajanja, lagane i umjereno snažne tjelesne aktivnosti i sna na zdravlje srca. Svi su ispitanici za vrijeme studije nosili gadgete za mjerenje razine aktivnosti 24 sata dnevno.

Rezultati kažu da se najkorisnijom pokazala umjerena do energična tjelovježba, potom lagana tjelesna aktivnost, a nakon toga spavanje, ili stajanje.

Studija je otkrila i da je zamjena 30-minutnog sjedenja dnevno s 30-minutnom umjerenom do snažnom tjelesnom aktivnošću imala najveći učinak na ljude s nižom tjelesnom masom.

Istraživanje je pokazalo da poboljšanje ovakve statistike ne zahtijeva velike promjene.

Izračun je pokazao da 54-godišnja žena s prosječnim indeksom tjelesne mase od 26,5, koja dnevno zamijeni 30 minuta sjedenja umjerenom ili intenzivnom tjelovježbom, uspijeva prosječno smanjiti BMI za 2,7 posto.

Ako tih pola sata iskoristite za brzu šetnju koja ubrzava puls, opseg struka mogao bi vam se smanjiti za 2,5 centimetra, a GHB pasti za oko 3,6 posto. Zamijenimo li dio vremena provedenog u spavanju, stajanju ili sjedenju laganom do umjereno intenzivnom tjelesnom aktivnošću to će se pozitivno odraziti i na naš krvožilni sustav.

Ako nam je izbor ograničen na sjedenje na kauču da bismo odgledali još jednu napetu krimi epizodu na Netflixu ili dobar noćni odmor, odlazak na počinak trebao bi imati prioritet.

U idealnom svijetu, svi bismo rado odbacili duge i naporne radne sastanke zbog dugih šetnji, plivanja, vožnje biciklom, a potom zbog odlaska kući da se dobro naspavamo. No, čak i u nesavršenom svijetu možemo odlučiti da dio puta do kuće prehodamo, da se uspnemo uz stepenice i ponekad malo ranije navečer ugasimo svjetlo da bismo produljili život svome srcu.

The post Sjedilački način života šteti srcu, a nekoliko minuta vježbe dnevno može pomoći first appeared on Dijalog.hr.