Na današnji dan počelo je moje zatočeništvo u trajanju od 9. mjeseci,u kojem sam bezbroj puta POŽELIO da me ubiju i skrate mi muke, bol i patnju. Nisam strahovao od metka, ali od noža i mučenja jesam jer bio sam klinac od 18.5 godina.

Započelo je još u zgradi remenjare u krugu Borovo Comerca. Ujutro oko 7h postrojili su nas ispred hangara i dolazi Arkan s pratnjom. Ide redom i traži nas podatke iz kojoj postrojbe smo (ZNG ili MUP), na kojem položaju smo bili…

Od oficira tzv.jna traži da nas predaju njemu,srećom vojnika tzv.jna je bilo više i nakon kratke svađe s oficirom Arkan je odustao i otišao uz ljutito dobacivanje da će se vratiti. Nakon toga brzo nas tovare u kamion i voze u pravcu sela Trpinja, preko Vere za Dalj. U Dalju u blizini željezničke stanice, prvo ispitivanje. Opet ga prekida Arkanov dolazak, ne znajući da smo mi ona ista grupa. Ponovno svađa i prepirka njega i oficira i Arkan konačno odlazi sa svojim hijenama. Opet nas brzo tovare u kamion i prevoze u Bogojevo. Tamo doček uz batine i nastavak ispitivanja. Preskočit ću dio jer bilo je još nekoliko “postaja” .

Nastavak je slijedio s mučenjem u zgradi MUPa srbije u Novom Sadu. Mučio me mlađi inspektor oko 35 godina. Tukao me cijeli dan, a kad bih pao u nesvijest polio bi me vodom, sačekao malo i onda nastavio ponovno.

Kad se umorio ili kad je uzeo pauzu za ručak ili kavu onda bi me prepustio svojim pomoćnicima – batinašima koji su bili u hodniku i čekali.

Tražio je da potpišem priznanje da sam ubio 40 srpske djece za koje je TV Beograd objavila da su pronađena u dječijem vrtiću u Borovu Naselju. Bez obzira što je tv Beograd nakon dva dana demantirala tu vijest za mnoge od nas je bilo prekasno.

Iz drugih soba odjekivali su urlici i zapomaganja mojih suboraca koji su prolazili isto.

Oko 16h započelo je mučenje strujom. Na zapešću su mi remenom bile privezane mokre spuže, a na nogama metalne narukvice. Svaki puta kad je pustio struju mislio sam da je to kraj. Bol koju ničim ne mogu opisati ili usporediti prožimala se od nožnog prsta do tjemena.

Prvi dan me mučuo od 9 do 21h, a drugi dan od 9 do 18 h.

Lice mi je bilo potpuno izobličeno i krvavo, a odjeća natopljena krvlju,kosa uljepljena, gladan i potpuno iscrpljen.

Drugi dan, oko 18h došao je tehničar u bijelom mantilu i na stol stavio 4 šprice s bijelom tekućinom u njima. Ne znam što je to bilo niti su mi na moje pitanje htjeli odgovoriti. Zavrnuo mi je rukav, dok me drugi držao. Svezao mi je gumu na lijevu nadlakticu. Sjećam se kad mi je dao prvu, drugu i treću, ali četvrte injekcije se ne sjećam. Probudio sam se u 3h ujutro u podrumskoj ćeliji gdje su bila dvojica izmrcvarenih dečki koje nisam poznavao.

Ničeg se ne sjećam od zadnje injekcije do buđenja samo su mi dečki rekli da su me bez svijesti donijeli u deki i bacili u ćeliju.

Tu počinje moja golgota duga 9. mjeseci kroz mnoge srpske logore: Bubanj potok, vojarna maršal tito u Novom Sadu, Odžaci, Staićevo, VIZ Beograd, Begejci i na poslijetku Sr.Mitrovica od kud sam razmijenjen 14.8.1992.

Uzništvo puno muke, patnje, straha, neizvjesnosti, boli, gladi…

Vjerujem da su mnogi prošli i puno gore od mene, a ne želim ni pomisliti što su prošli na Ovčari i drugim stratištima.

Bog je odlučio da moj put bude ovakav,a samo on zna zašto i nije moje da ga propitujem!

U 34.godine nitko me nikada nije pozvao da dam neku izjavu, iskaz, svjedočenje o ovome, tako da je ovo jedini pisani trag, koji će se s vremenom vjerovatno izgubiti u bespućima interneta kao i mnoge sudbine nas logoraša srpskih logora.

Zlatko Panković

Zarobljavanje kod Borovo Commerca: Oko autobusa su se počeli motati domaći četnici

‘Kako sam prilikom zarobljavanja 1991. dobio nadimak Bipsić’

SVJEDOČANSTVO Tatin dolazak u logor Stajićevo kroz koji je prošlo 3000 ljudi

The post Devet mjeseci pakla: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja Zlatka Pankovića, zatočenika srpskih logora first appeared on Dijalog.hr.

Srbijanska policija je Fehira uhitila sredinom lipnja na graničnom prijelazu s Hrvatskom na temelju tjeralice. 

U Srbiji ga se tereti za ratne zločine nad Srbima po zapovijedi Branimira Glavaša u ljeto 1991. godine u Osijeku.

Fehirov odvjetnik Bojan Stanojlović rekao je Hini da je predložio ukidanje pritvora ali da se s time nisu suglasili tužitelji, pa Fehir ostaje u pritvoru.

Dodao je da je njegov klijent uhićen nezakonito i da je srbijansko pravosuđe kasnije počinilo “niz grubih kršenja zakona i formalno-procesnih pogrešaka”.

Fehirovu majku je početkom rujna primio ministar Damir Habijan i upoznao je s koracima koje je ministarstvo poduzelo vezano uz njegov slučaj u Srbiji te s mogućnošću pružanja pravne pomoći i financiranja njegove obrane.

„Vladi i ovom ministarstvu je važno zaštititi hrvatskog državljanina, hrvatskog branitelja te ćemo poduzeti sve što je u našoj moći i nadležnosti i pomoći mu“, rekao je tada Habijan, prema priopćenju ministarstva.

Prema pisanju Jutarnjeg lista “Fehir je nekadašnji pripadnik policije i bivši pripadnik BOB-a (Braniteljske osječke bojne) te je bio ključni svjedok na suđenju Branimiru Glavašu za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, posebno u Osijeku 1991. godine”.

Fehir je, piše Jutarnji, javno priznao da je kao maloljetnik sudjelovao u mučenjima i ubojstvima srpskih civila po zapovijedi Glavaša, kojeg je nazvao “alfom i omegom” tih događaja.

On je nakon davanja iskaza o tim zločinima postao zaštićeni svjedok, a njegova svjedočenja bila su ključna u sudskim procesima protiv Glavaša i njegovih suradnika. Iako je bio maloljetan u to vrijeme, Fehir je izrazio kajanje i želju za isprikom obiteljima žrtava.

The post Hrvatu određeno ročište u Srbiji za ratne zločine nad Srbima u Osijeku 1991. first appeared on Dijalog.hr.

Istraga i postupak

Optužnica protiv Stojsavljevića podignuta je još u listopadu 2019. Godinama se vodila potraga za njim – u ožujku 2025. donesena je sudska odluka da mu se sudi u odsutnosti. Istovremeno je raspisana međunarodna tjeralica i Europski uhidbeni nalog. Ipak, Stojsavljević je zamolbenim putem ispitan u Beogradu, što je dovelo do prvih sudskih audioprocedura uprkos njegovoj odsutnosti iz Hrvatske. Tijekom postupka negirao je krivnju: tvrdio je da u danom trenutku nije bio u Vukovaru, već u rodnoj Rumi, te da nema veze s optužbama. Slučaj je dodatno kompliciran činjenicom da se svjedok u Haagu pojavio s izmijenjenim identitetom radi zaštite.

Stravični događaji iz iskaza Vilima Karlovića

Vilim Karlović, svjedok zločina, zarobljen je prilikom zauzimanja bolnice u Vukovaru 20. studenog 1991. Odvezen je s drugim zarobljenicima prvo u vojarnu, potom na Ovčaru. Tamo su zarobljenici prolazili špalirom usmjeren slavističkim paravojnim snagama s četničkim obilježjima, koji su ih tukli i svlačili prije nego su ih odveli u hangar. Tamo ih je dočekao masakr – tučeni su krampovima, lancima i motkama. Karlović je opisao strašne prizore, prijetnje smrću i intenzivno mučenje.

Konačno, Karlović je odveden u skladište Veleprometa, a potom u Modateks. Ipak, neko vrijeme je bio zaštićen od brutalnog nasilja zahvaljujući pojedincu iz protivničke strane. Nakon toga vratio se u Velepromet, a netom uoči masovnih likvidacija pripadnici paravojne formacije Levih supoderica, uključujući i Stojsavljevića, navodno su ga spasili – omogućili mu liječnička skrb i izveli ga iz zloglasne kuće.

Presuda i njezine implikacije

Županijski sud u Osijeku, temeljem iskaza Karlovića i drugih svjedoka, donio je presudu kojom Stojsavljeviću, koji je bio ubrojiv i djelovao je s direktnom namjerom, izriče kazna od 13 godina zatvora. Sud je posebno istaknuo da ratni zločini ne zastarijevaju i da protek vremena sam po sebi ne može biti olakotna okolnost, iako je Stojsavljević do tada bio neosuđivan.

Širi kontekst – simbolika, pravda i ratni razmjeri

Ovaj slučaj nije samo pravna priča o jednom zločinu, nego i simbol otpora zaboravu i nepravednosti. Karlović je preživio prave horore – teške udarce, paljenje golog tijela plamenom, rezanje staklenim komadima, ucjene i prijetnje. Ipak, njegovo svjedočenje dovelo je do presude, potvrde da zločinci ne mogu neodgovoreno prolaziti kroz ratne zločine, čak i ako se pravosuđe suočava s izazovima pronalaska i ekstradicije.

Da nije bilo upornosti pravosudnih institucija i preživjelih svjedoka, Stojsavljević bi možda ostao nekažnjen. U kontekstu ratnih zločina, odsutna osoba koja je suočena sa suđenjem u odsutnosti dodatno podsjeća na traumu, ali i na složenost procesuiranja ratne prošlosti.

Što ovaj slučaj pokazuje?

1. Međunarodna pravna suradnja – Europski uhidbeni nalog i tjeralica pokazuju kako međunarodni mehanizmi mogu služiti pravdi čak i kada osumnjičenik boravi u drugoj zemlji.
2. Nezastarivost ratnih zločina – I nakon trideset i više godina, pravda se može tražiti, a žrtve imaju pravo na reparaciju i dokazivanje istine.
3. Svjedočenje i suočavanje – Karlović je pokazao nevjerojatnu hrabrost svjedočeći o traumama. Njegov iskaz nije samo potkrijepio optužbu, nego je bio ključan za povijesno suočavanje.
4. Psihološki aspekt – Preživjeli često nose težinu ne samo fizičke boli, nego i unutarnje borbe s vlastitim prilagodbama, preživljavanjem i radom na obnovi identiteta.

Dobio dio pravde

Ratni zločin koji je preživio Vilim Karlović, mučan i brutalni čin, nije ostao bez kazne. Presuda Stojsavljeviću, premda donesena u njegovoj odsutnosti, potvrda je da kazna može doći i protivnička država može surađivati, te da žrtve mogu dobiti barem dio pravde. Istovremeno, ovaj proces donosi i težinu – podsjetnik na neizbrisivu bol rata, ali i snagu pravde koja ponekad dolazi i izvan sudnice.

The post Mučitelj Vilima Karlovića osuđen na 13 godina zatvora u odsutnosti first appeared on Dijalog.hr.

Ministarstvo je istaknulo kako upravo ono ima središnju ulogu u sustavu međunarodne pravne pomoći. To znači da zaprimaju sve zamolnice i zahtjeve stranih pravosudnih tijela, uključujući i one iz BiH, te ih analiziraju u skladu s međunarodnim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske. Na temelju dostavljene dokumentacije Ministarstvo odlučuje o daljnjim koracima, uključujući i eventualno prosljeđivanje tih zahtjeva nadležnim tijelima unutar Hrvatske. Ključni kriteriji pri toj odluci su zaštita suvereniteta, sigurnosti i pravnog poretka Republike Hrvatske, što uključuje i očuvanje ugleda hrvatskih branitelja.

Povod ovoj reakciji bile su informacije da je Tužiteljstvo BiH podiglo nove optužnice protiv istaknutih hrvatskih vojnih zapovjednika, među kojima se prema pisanju medija nalaze bivši ministar obrane i umirovljeni general-bojnik Damir Krstičević, general-pukovnik Mate Laušić (koji je preminuo u travnju 2024.), te visoki časnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) – generali Mijo Jelić, Stanko Sopta i Tihomir Blaškić. Optužnice navodno terete ove časnike za ratne zločine počinjene tijekom sukoba u BiH, posebice u operacijama koje su bile dio zajedničkih hrvatsko-bošnjačkih vojnih napora ili tijekom međusobnog sukoba 1993. i 1994.

Mijo Jelić već se ranije suočio s optužbama iz BiH, ali se nije odazivao tamošnjem pravosuđu, a Hrvatska ga nije izručila. Tihomir Blaškić, general HVO-a, već je izdržao kaznu u Haagu, dok je Damir Krstičević bio ključna figura u operaciji Južni potez te zapovjednik 4. gardijske brigade HV-a – elitne postrojbe koja je igrala presudnu ulogu u oslobađanju Dalmacije. Preminuli Mate Laušić bio je dugogodišnji načelnik Vojne policije, a kasnije i savjetnik predsjednika Franje Tuđmana, poznat po organiziranju sigurnosnog sustava u ratnim uvjetima.

Na svečanosti obilježavanja Dana Hrvatske vojske, predsjednik Republike Zoran Milanović osvrnuo se na najnoviji val optužnica i nazvao ih političkom zloupotrebom koja mora odmah prestati. „Vrijeme je da se jasno kaže – dosta je. Kako možemo podržavati europske integracije Bosne i Hercegovine ako se istovremeno protiv hrvatskih časnika, koji su branili i BiH, vode sudski procesi bez jasnih dokaza, često na temelju ispolitiziranih konstrukcija?“ – rekao je Milanović. Ova izjava naišla je na odobravanje u braniteljskim krugovima i kod većine političkih aktera iz redova Domovinskog pokreta i HDZ-a, koji su upozorili na problem selektivnog pravosuđa i ignoriranja konteksta rata.

Umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs, jedan od poznatijih sudionika rata u BiH i Hercegovini, izjavio je kako su četiri nove optužnice iz Sarajeva stigle u Hrvatsku 2. svibnja ove godine. „Pokušavaju nas opet staviti na stup srama, i to 30 godina nakon rata. Zašto? Za koga?“ – upitao je.

Ministar obrane Ivan Anušić rekao je kako trenutačno nema konkretne informacije o imenima optuženih, ali je naglasio da je potpuno neprihvatljivo da se, tri desetljeća nakon završetka sukoba, pokušava procesuirati hrvatske časnike bez poštivanja činjenica i političkog konteksta u kojem su djelovali. Anušić je dodao da je Hrvatska otvorena za suradnju s BiH, ali da nikada neće dopustiti da se naruši čast i dostojanstvo onih koji su branili domovinu.

Ove optužnice izazvale su val nezadovoljstva i među brojnim braniteljskim udrugama koje su istaknule da se radi o pokušaju kriminalizacije pravedne borbe hrvatskih vojnika. Hrvatski branitelji, podsjećaju iz udruga, nisu ratovali kao agresori, već su štitili svoju zemlju i u mnogim slučajevima pomagali i civilnom stanovništvu BiH.

Cijeli slučaj otvorio je ponovo pitanje kako Hrvatska može institucionalno zaštititi svoje branitelje koji su ujedno sudjelovali i u obrani Bosne i Hercegovine. U narednim tjednima očekuje se više informacija o konkretnim optužnicama i reakcijama Vlade RH. Jedno je međutim jasno – hrvatsko društvo i institucije neće ostati ravnodušni prema pokušajima prekrajanja povijesti i narušavanja ugleda onih koji su za slobodu Hrvatske dali najviše.

Obilježavanje Dana Hrvatske vojske: Milanović naglasio ključnu ulogu policije u obrani domovine

Svečana akademija povodom Dana Hrvatske vojske: Naglašena modernizacija, revitalizacija i uloga ljudskog faktora

U Vinkovcima obilježena 34. obljetnica osnutka 109. brigade ZNG-a

The post Branitelji na meti BiH tužiteljstva – Hrvatska najavila institucionalnu obranu first appeared on Dijalog.hr.

Identifikacija je održana u Zagrebu na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta na Šalati, a potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved podsjetio je da je na lokaciji Petrovačka dola do sada identificirana 31 žrtva, a ekshumirane su prošle godine.

Sve žrtve su muškarci, od kojih je pet hrvatskih branitelja i dva civila, u dobi od 32 do 43 godine i svi su nestali u studenome 1991. godine. Tri su osobe posljednji put viđene u hangarima Velepormeta, od kojih su dva ranjenika iz vukovarske bolnice, trojica su posljednji put viđena u zatočeništvu u Negoslavcima, od kojih je jedan odveden s Ristićevog salaša, a jedna je osoba odvedena iz obiteljske kuće na vukovarsko Sajmište.

“Njihove obitelji nakon 34 godine suočavaju se s činjenicama i istinom”, rekao je Medved te naglasio da će nastaviti istraživati kako bi se saznala “istina koju skriva ta masovna grobnica Petrovčka dola pored Vukovara”.

Probno istraživanje na toj lokaciji pokrenuto je 2021. godine i u dvije i pol godine intenzivnog rada uklonjeno je više od 110.000 kubnih metara otpada, a prvi posmrtni ostatci pronađeni su tek na dubini od 17 metara.

“Nastavljamo i dalje, nastavljamo pregled cijelog terena, a izazov će biti uklanjanje brda s opasnim azbestnim otpadom”, dodao je Medved te naveo da je raspisan javni poziv za izvođača i vjeruje da će biti odabran do kraja travnja.

S današnjom identifikacijom obiteljima 318 nestalih omogućili smo mjesto gdje će moći zapaliti svijeću i pomoliti se, dodao je potpredsjednik Vlade uz zahvalu SOA-i, MUP-u, MORH-u, Zavodu, Nacionalnoj memorijalnoj bolnici “dr. Juraj Njavro”, kao i “glavnom državnom odvjetniku koji je sve vrijeme s nama”, a sve kako bi se procesuiralo počinitelje.

“Jer, činjenica je da su ti ljudi, čije smo posmrtne ostatke našli na Petrovačkoj doli ubijeni negdje drugdje, dovezeni, bačeni na odlagalište otpada, a na njih bačene životinjske kosti i građevinski materijal, sve da bi se pokušalo prikriti taj zločin, da se nikad ne pronađu tijela tih ubijenih ljudi”, naglasio je Medved koji vjeruje da će se ustrajnošću i odgovornim pristupom pronaći i sve nestale osobe iz Domovinskog rata.

Petrovačka dola kao “sekundarna pa i tercijarna grobnica”, jer su na nju strojevima dovezeni posmrtni ostaci i zatrpavani, u ovom je trenutku najzahtjevnija i najveća masovna grobnica u Hrvatskoj i sve indicije govore, rekao je, da na njoj ima još posmrtnih ostataka.

I dalje nema suradnje sa Srbijom u pronalasku nestalih

Medved je, a potom i glavni državni odvjetnik Ivan Turidić koji je nazočio identifikaciji, rekao da i dalje izostaje suradnja sa Srbijom u postupku pronalaska nestalih.

 “Što se tiče suradnje sa Srbijom, nje nema. Mi ne možemo tu suradnju opisati kao da je ili dobra ili nije dobra. Nje jednostavno nema”, rekao je Turudić.

Srbija izbjegava uručiti pisani poziv koji nadležno pravosudno tijelo u Hrvatskoj pošalje, plastično je opisao Turudić te istaknuo da je svaki član obitelji s današnje identifikacije vapio da se pronađu počinitelji.

Napretka u procesuiranju ima, o čemu govore slučajeve o iz istočne Slavonije o kojima je DORH izvijestio, no jako je teško, napomenuo je glavni državni odvjetnik, nakon 34 godine, i svaki će dan biti sve teže. “ Ljudi umiru, dokazi nestaju, svjedoci nestaju, ali nećemo se umoriti do zadnjeg trenutka dok god postoji mrva sumnje da je netko dostupan”, poručio je.

Emotivno je o identifikaciji oca progovorila u kratkoj izjavi Iva Radić rekavši kako je danas doznala da je ubijen hicem iz vatrenog oružja i iz tog joj je razloga bilo “lakše”, jer pretpostavlja da to znači da nije puno patio.

The post Identificirane nove žrtve iz masovne grobnice kod Vukovara first appeared on Dijalog.hr.

Gatti Santana je uoči komemoracije u Srebrenici kazala kako će Rezidualni mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik Haaškog tribunala, nastaviti rad barem naredne dvije godine kako bi pravosuđu u BiH pomogli u procesuiranju preostalih slučajeva ratnih zločina.

“Daleko smo od zatvaranja vrata mehanizma. To ovisi o odluci Vijeća sigurnosti UN-a”, kazala je.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i MICT zajedno sa sudovima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji do sada su za ratne zločine u Srebrenici, uključujući genocid, osudili ukupno 54 osobe i izrekli zatvorske kazne u trajanju od 781 godine.

Samo za genocid u Srebrenici osuđeno je sedam osoba, među kojima ratni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, kojima su izrečene kazne doživotnog zatvora.

Još 11 pripadnika vojske ili policije bosanskih Srba ili srbijanskih struktura osuđeno je na zatvorske kazne za druge zločine u Srebrenici, poput zločina protiv čovječnosti.

Nakon komemoracije u četvrtak će u Srebrenici biti pokopani posmrtni ostaci još 14 žrtava genocida.

Solidarnost sa članovima obitelji žrtava u četvrtak je iskazao čelnik HDZ BiH Dragan Čović. 

“Danas, na 29. obljetnicu strahovitog zločina, svijet se zajednički spominje boli i žrtava Srebrenice. Neka sjećanje na genocid u Srebrenici i sve oduzete nevine živote bude trajna obveza da čuvamo mir, ali i opomena da se takvo zlo više nikada ne ponovi”, objavio je Čović na platformi X.

Sličnu je poruku poslala i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, napisavši da je u očekivanju svjetlije europske budućnosti za Bosnu i Hercegovinu potrebno postići istinsko pomirenje pa stoga ovaj dan treba biti bude podsjetnik i opomena.

I čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, poznat po tome da uporno niječe počinjenje genocida u Srebrenici, u četvrtak je poslao poruku sućuti dodajući kako odnos prema ovom danu treba pokazati opredijeljenost za mir, stabilnost i bolju budućnost u BiH.

“Kao što sam izrazio žaljenje za stradalim Srbima, iskazujem suosjećanje obiteljima stradalih Bošnjaka. Bez obzira na naše razlike, moramo pokazati poštovanje prema boli i patnji koja je zadesila mnoge ljude svih nacija i vjera u BiH”, poručio je Dodik na X-u.

Nadbiskup Vukšić o Srebrenici: ‘Grobovi žrtava veliki su propovjednici mira!’

Memorijalni centar Srebrenica traži istragu o Anušićevoj ulozi u vojnim akcijama u BiH

‘Srebrenica za Srbe nije bio genocid’ – sve nervozniji Dodik

The post U Srebrenici obilježavanje 29. obljetnice genocida nad Bošnjacima first appeared on Dijalog.hr.

Osumnjičenike se tereti za ukupno 26 kaznenih djela ratnog zločina protiv civila na području baranjskog mjesta Grabovca.

Sumnja se da su, od 22. kolovoza do 31. prosinca 1991. godine, grubo fizički i psihički zlostavljali civilno stanovništvo Grabovca, tjelesno ih ozljeđivali, izazivali im intenzivnu patnju i bol te povrede tjelesnog integriteta, a što je kod mještana izazvalo strah, raseljavanje stanovništva, pokušaje samoubojstava i druge oblike patnje.

Kriminalističkim istraživanjem policija je utvrdila da su osumnjičenici osobno sudjelovali u zlostavljanjima, a 72-godišnjeg okrivljenika kao zapovjednika Teritorijalne obrane Kneževi Vinogradi terete da “nije poduzeo radnje usmjerene ka sprječavanju kaznenih djela ili pronalasku počinitelja, iako je imao spoznaju da su djela počinjena”.

Kaznena prijava podnijeta je osječkom Županijskom državnom odvjetništvu, a za prijavljenim počiniteljima poduzimaju se mjere traganja s obzirom na to da se ne nalaze na području Republike Hrvatske, ističu u policiji.

Tri tjedna nakon nestanka i ubojstva djevojčice policija i dalje traga za tijelom

Djevojčicu Danku pregazili komunalci pa tijelo bacili na otpad

Na Kupresu 10. travnja 1992. godine poginuo Robert Zadro

The post Policija kazneno prijavila osmero srpskih teritorijalaca zbog sumnje za ratne zločine u Baranji first appeared on Dijalog.hr.

Na kalendaru zasjedanja Opće skupštine UN 2. svibnja označen je kao datum u kojemu će se na dnevnom redu naći izvještaj glavnog tajnika posvećen izgradnji kulture mira odnosno “promocija kulture mira te međureligijskog i interkulturalnog dijaloga, razumijevanja i suradnje”.

U okviru te točke očekuje se i rasprava o rezoluciji u povodu 29. obljetnice zločina u Srebrenici gdje su u srpnju 1995. godine pripadnici vojske i policije bosanskih Srba nakon okupacije zone pod zaštitom UN-a ubili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Taj je masakr u nizu presuda koje su donijeli Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) kvalificiran kao genocid.

Prema dostupnim informacijama Njemačka i Ruanda države su koje su prihvatile biti sponzori rezolucije o Srebrenici koja sada postoji u formi nacrta i o njezinom se sadržaju još pregovara u diplomatskim krugovima u sjedištu UN-a.

Mediji u BiH prenijeli su radne dijelove rezolucije u kojoj se u biti podsjeća na činjenice vezane za srebrenički genocid ali i poziva na striktno poštivanje presuda međunarodnih sudova odnosno osudu pokušaja nijekanja genocida te na trajno obilježavanje 11. srpnja kao međunarodnog dana sjećanja na žrtve Srebrenice.

Misija BiH pri UN-u na čijem je čelu Zlatko Lagumdžija aktivno sudjeluje u pripremama za raspravu i donošenje rezolucije a predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović trebao bi od 17. travnja boraviti u sjedištu UN kako bi se i osobno založio kod država-članica svjetske organizacije da taj dokument podrže.

U aktivno lobiranje uključio se u memorijalni centar Srebrenica apelom predstavništvima svih međunarodnih organizacija i drugih država koje djeluju u BiH

No sve to izazvalo je bijes i nezadovoljstvo srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji su 2015. zahvaljujući ruskom vetu u Vijeću sigurnosti UN uspjeli spriječiti izglasavanje slične rezolucije što ju je predložila Velika Britanija.

U znak zahvalnosti za to vlasti bosanskih Srba su pokojnom ruskom veleposlaniku pri UN-u Vitaliju Čurkinu podignuli spomenik u Istočnom Sarajevu.

Vučić je sada najavio kako će i on putovati u New York ovog mjeseca i tamo pokušati učiniti sve što može ne bi li spriječio usvajanje rezolucije iako priznaje kako su mali izgledi da u tome ovoga puta uspije jer Opća skupština odluke donosi običnom većinom. Pri tom računa prije svega na glasove iz afričkih država svjestan kako su zapadne i one s muslimanskom većinom spremne poduprijeti rezoluciju.

Njegova je ocjena kako usvajanje rezolucije o Srebrenici predstavlja tek uvod u novi pritisak na Srbiju od koje će iz Sarajeva nakon toga tražiti ukidanje Republike Srpske a od Beograda plaćanje ratne odštete.

Vučić kao i čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik uporno niječu da je u Srebrenici počinjen genocid i zadržavaju se na kvalifikaciji “teškog zločina”.

Dodik se sada posebice obrušio na Njemačku pod čijim je “tihim sankcijama” i sada kaže kako Berlin potporom rezoluciji pokušava “oprati zločinačku prošlost”.

Гурањем резолуције о Сребреници у Генералној скупштини УН-а бошњачки политичари у БиХ трајно ће урушити сваку могућност договора са Србима. Потпуном злоупотребом и приватизацијом институција од стране Бошњака, спонзорисаних од Њемачке, показују да БиХ не може преживјети ову…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) April 9, 2024

“Guranjem rezolucije o Srebrenici u Općoj skupštini UN-a bošnjački političari u BiH trajno će urušiti svaku mogućnost dogovora sa Srbima”, objavio je Dodik na društvenoj mreži X uz zaključak kako zločin u Srebrenici “za Srbe nije bio genocid”.

Tenzije u BiH: EU priznaje nezadovoljstvo Schmidtovim nametanjima, ali traži suradnju

Prijevremeni izbori u Bugarskoj

Arizonski Vrhovni sud ponovno aktivirao zakon koji zabranjuje većinu pobačaja

The post ‘Srebrenica za Srbe nije bio genocid’ – sve nervozniji Dodik first appeared on Dijalog.hr.

Ukrajina, njezini saveznici i Europska komisija žele osigurati da osumnjičeni ratni zločinci budu izvedeni pred lice pravde.

Također se raspravlja o načinima procesuiranja Rusije za zločin agresije. Postoji mogućnost da se u tu svrhu osnuje poseban sud.

Na konferenciji će se prijaviti i prvi zahtjevi žrtava za odštetu.

Domaćin konferencije je Nizozemska. Među sudionicima će biti predstavnici iz Europske komisije, Ukrajine i zapadnih saveznika, kao i Međunarodnog kaznenog suda i europskog pravosudnog tijela Eurojusta.

Ubrzo nakon početka rata, nekoliko zemalja pristalo je surađivati s Ukrajinom i međunarodnim pravosudnim tijelima u istragama.

Osim ukrajinskog pravosuđa, istragu vodi i Međunarodni kazneni sud u Haagu. Glavni tužitelj Karim Khan već je izdao četiri međunarodna uhidbena naloga protiv visokorangiranih Rusa zbog navodnih ratnih zločina, uključujući predsjednika Vladimira Putina.

Uništena bolnica Al-Šifa u Gazi: ‘Nitko nije pošteđen’

Knesset odobrio privremeno zaustavljanje emitiranja Al Jazeere u Izraelu

Gadna oluja u Poljskoj odnijela pet života, rušila se stabla, vjetar puhao preko 150 na sat

The post Međunarodna konferencija u Haagu raspravlja o zločinima u ratu u Ukrajini first appeared on Dijalog.hr.

The post Prošla su desetljeća, a Srbija i dalje odugovlači sa suđenjima za ratne zločine first appeared on Dijalog.hr.