Vatrogasci zaslužuju taj dan, poručili su zastupnici u raspravi o Vladinu prijedlogu da se Dan sjećanja proglasi u spomen na sve stradale vatrogasce, a posebno 12 vatrogasaca koji su 30. kolovoza 2007. smrtno stradali u gašenju požara na Velikom Kornatu.

 Pritom su redom isticali požrtvovnost vatrogasaca, ne samo u gašenju požara, nego i u poplavama, prometnim i drugim nesrećama.

 „U trenutku kad svi ustuknu, oni moraju izići na teren, stavljaju svoj život na kocku, da bi zaštitili tuđe“, kazao je Ivica Ledenko (Most).

 „Svaki vatrogasac kad izlazi na intervenciju, ne zna hoće li se s nje vratiti“, dodaje Ante Sanader (HDZ) i ističe kako se, sa tradicijom dugom 160 godina, svrstavamo među najorganiziranije vatrogasne zajednice u svijetu.

 Proglasiti Dan sjećanja na poginule vatrogasce, najmanje je što Sabor može napraviti da bi se odužio njihovoj žrtvi, suglasni su Ivica Kukavica (DP) i Anita Curiš Krok (SDP), a  Marin Živković (Možemo) dodaje kako je važno prepoznati hrabrost, požrtvovnost vatrogasaca.

 Upozorava i da klimatske promjene podižu rizike od velikih nepogoda, u kojima se moramo oslanjati na vatrogasce i da je zbog toga bitno sustavno ulagati u ljudstvo i opremu.

 Curiš Krok (SDP) nabrojala je i niz problema koji se tiču vatrogasaca i koje treba riješiti, među njima i onaj koji se tiče financiranja profesionalnih vatrogasaca. Ne zna se, kaže, kako će se Vlada prema tome postaviti, hoće li to prebaciti na lokalne jedince.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković podsjetio je da su u  160 godina modernog hrvatskog vatrogastva, zabilježena brojna stradavanja vatrogasaca, pri čemu se posebno ističe Kornatska tragedija u kojoj ih je smrtno stradalo 12.

 Od te tragedije poginulo je šest vatrogasaca, a u  Domovinskom ratu, na intervencijama, njih 20, kazao je Tucaković.

The post Dan sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce bit će 30. kolovoza first appeared on Dijalog.hr.

Ždrijebom je odlučno da će prvo pitanje članovima Vlade postaviti Vladimir Bilek, zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine, a posljednja Danica Baričević (HDZ).

Saborski zastupnici će bez prekida zasjedati do 12. srpnja kada odlaze na dvomjesečnu ljetnu stanku. Na dnevnom redu aktualne sjednice za sada se nalazi 58 točaka, od kojih je 16 preneseno iz prošlog saziva, a ostale su novi prijedlozi Vlade ili zastupnika.

Nakon aktualca zastupnici će u srijedu raspraviti izmjene Zakona o sestrinstvu kojima se uređuje način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara te se u zakon uvrštavaju do sad izostavljeni stručni diplomski studiji.

Definiraju se i kompetencije prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine te im se omogućuje primjena znanja i vještina te samostalna primjena lijekova utvrđenih Pravilnikom o životno ugrožavajućim stanjima bolesnika bez prisustva liječnika.

Za četvrtak predviđena je rasprava o izmjenama Zakona o Vladi kojima se osnivaju uredi za socijalno partnerstvo i odnose s javnošću. Istog dana na dnevnom redu su i izmjene Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojima se uređuje radno-pravni status zajedničkog službenika ili službenika zajedničkog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave koje su funkcionalno povezane, kao i obveze polaganja državnog ispita, rokovi za polaganje te posljedice neizvršenja polaganja državnog ispita.

U petak Sabor će raspravljati o prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (EU) kojim se reformira način upravljanja kulturnom baštinom.

Unutarstranački izbori u HDZ-u: Plenković i njegov tim kandidiraju se za treći mandat

Grbin najavio odlazak s mjesta predsjedika stranke

EPP, socijaldemokrati i liberali zadržali većinu u Europskom parlamentu

The post Hrvatski sabor nastavlja s radom nakon stanke – 41 zastupnik postavlja pitanja Vladi first appeared on Dijalog.hr.

Grmoja je nakon polaganja vijenaca kod Spomenika domovini čestitao građanima Dan državnosti i vjernicima blagdan Tijelova te u izjavi novinarima rekao da je Most uvijek bio na svim obilježavanjima.

“Ne može obilježavanje Dana državnosti biti početak prijateljstva, niti mi u politici imamo neprijatelje, mi imamo političke oponente. I dalje ćemo biti čvrsta konstruktivna oporba, tu nema nikakve promjene, ali sigurno ćemo sve hrvatske državne blagdane obilježavati i isto tako nećemo dopustiti nikome, pa ni HDZ-u, da privatizira domoljublje. Ako im to drugi dopuštaju, mi sigurno nećemo”, rekao je.

Mi ovu domovinu volimo, mi se za ovu domovinu borimo i to ćemo nastaviti činiti iz oporbe na pristojan način, nikoga nećemo vrijeđati, ali sigurno ćemo na sve nepravilnosti, nezakonitosti, koruptivne radnje i dalje upozoravati, poručio je Grmoja.

Na primjedbu novinara da su oni jedini predstavnici oporbe na polaganju vijenaca, ponovio je da je Most uvijek bio na svim obilježavanjima i da su oni ovdje dio saborskoga izaslanstva, a ne dio vladajuće većine.

“Moji osobni stavovi, moje osobne uvrijeđenosti, to što je meni netko rekao ne mogu biti iznad Domovine i državnih blagdana”, naglasio je te dodao da svatko bira kamo će doći i da on nikoga neće prozivati. “Ovo je slobodna zemlja tako da u tom smislu svatko može doći ili ne doći”, rekao je.

Što se tiče nesudjelovanja predsjednika Republike Zorana Milanovića u protokolu, Grmoja je rekao da Milanović “formalno-pravno tvrdi da ovo nije Dan državnosti jer je Hrvatska tada još uvijek u okviru Jugoslavije, ali 30. svibnja je početak promjena, demokratskih promjena i hrvatski narod je taj datum bio prihvatio”.

Sretan Dan državnosti!

Svečani program Hrvatske vojske povodom Dana državnosti u četiri grada

Obilježavanje Dana državnosti: Zahvala hrvatskim braniteljima i dr. Franji Tuđmanu

The post Grmoja na obilježavanju Dana državnosti: Domoljublje nije privatno vlasništvo first appeared on Dijalog.hr.

Sabor je na prvo zasjedanje sazvao predsjednik Republike Zoran Milanović, no na samu sjednicu nije došao, kao ni prije četiri godine. 

Na izborima 17. travnja, relativnu od 151 zastupnika, HDZ s partnerima izborio je 61, SDP-ova koalicija 42, Domovinski pokret 14, Most i Suverenisti 11, Možemo! 10, po dva mandata IDS i Nezavisna platforma sjever, te jedan mandat stranka Fokus. Osam mandata imaju pripadnici nacionalnih manjina.

U proteklih mjesec dana došlo je do osipanja u nekim strankama i koalicijama, pa je DP ostao bez dvojice zastupnika, Mislava Kolakušića i Josipa Jurčevića, Most su napustili Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, Suvereniste je napustila Vesna Vučemilović i priključila se saborskoj većini.

U novi saziv izabrano je 37 žena, najviše od neovisnosti, no moguće je da će se njihov broj još povećati nakon što se utvrdi da dio izabranih zastupnika, zbog nespojivih dužnosti, mora dobiti zamjenu.

U 11. sazivu sjedit će 90 zastupnika iz prošlog saziva i 61 novi zastupnik.

Prema konačnim izbornim rezultatima u Hrvatski sabor s liste HDZ-a i partnera izabrani su:

Andrej Plenković, Krešimir Ačkar, Željko Reiner, Nina Obuljen Koržinek, Darko Klasić (HSLS), Gordan Jandroković, Dario Hrebak (HSLS), Krunoslav Katičić, Ante Deur, Gordan Grlić Radman, Miro Totgergeli, Anđelko Stričak, Zoran Gregurović, Ljubomir Kolarek, Predrag Štromar (HNS), Damir Habijan, Ivan Anušić, Igor Andrović, Darko Sobota, Ivan Radić, Nataša Tramišak, Goran Ivanović Josip Đakić, Marin Piletić, Ivan Bosančić, Pero Ćosić, Antonija Jozić, Nikola Mažar, Danijel Marušić, Željko Glavić, Davor Božinović, Davor Ivo Stier, Vili Beroš, Mislav Herman, Tomo Medved, Ivan Celjak, Martina Furdek Hajdin, Marijana Petir (NZ), Ernest Petry, Veselko Gabričević (HSU), Nikolina Brnjac, Oleg Butković, Antun Kliman, Josip Ostrogović, Tomislav Klarić, Ivan Malenica, Šime Erlić, Ante Sanader, Branka Juričev-Martinčev, Josip Bilaver, Ivan Bugarin, Hrvoje Zekanović (HDS), Branko Bačić, Damir Krstičević, Blaženko Boban, Tomislav Šuta, Mato Franković, Andro Krstulović Opara, Zvonko Milas, Dario Pušić i Radoje Vidović.

Sa SDP-ove, odnosne liste koalicije Rijeke pravde u Sabor su ušli: 

Arsen Bauk, Dalija Orešković (DOISIP), Branko Kolarić, Marijana Puljak (Centar), Boris Lalovac, Tanja Sokolić, Anka Mrak Taritaš (Glas) Tomislav Golubić, Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković, Jasenka Auguštan-Pentek, Mišel Jakšić, Biljana Borzan, Sanja Bježančević, Boris Piližota, Predrag Matić, Martina Vlašić Iljkić, Mario Milinković, Krešo Beljak (HSS), Mihael Zmajlović, Marija Lugarić, Ivan Račan, Kristina Ikić Baniček, Ivica Lukanović, Sandra Krpan, Dalibor Domitrović, Peđa Grbin, Mirela Ahmetović, Zlatko Komadina, Sanja Radolović, Saša Đujić, Ana Puž Kukuljan, Sabina Glasovac, Tonči Restović, Irena Dragić, Ranko Ostojić, Ivica Puljak, Mišo Krstičević i Ivana Marković.

S koalicijske liste DP-a izabrani su:  Mislav Kolakušić (PIP), Tomislav Josić, Stephen Nikola Bartulica, Mario Radić, Željko Lacković, Ivan Penava, Josip Dabro, Dubravka Lipovac Pehar, Igor Peternel, Josip Jurčević, Damir Biloglav, Ivan Šipić, Stipo Mlinarić i Ivica Kukavica.

S liste Most/HS birani su Marija Selak Raspudić, Nino Raspudić, Vesna Vučemilović, Marijan Pavliček, Nikola Grmoja, Zvonimir Troskot, Marin Miletić, Miro Bulj, Ivan Matić, Božo Petrov i Ante Kujundžić,

S liste Možemo! birani su Sandra Benčić, Ivana Kekin, Damir Bakić, Danijela Dolenec, Luka Korlaet, Tomislav Tomašević, Urša Raukar Gamulin, Gordan Bosanac, Draženka Polović i Dušica Radojčić.

Iz Nezavisne platforme sjever (NPS) u Sabor su birani Matija Posavec i Dubravko Bilić, s liste IDS-a Dalibor Paus i Loris Peršurić, a s Fokusove Dario Zurovec.

Za zastupnike nacionalnih manjina izabrani su SDSS-ovi Milorad Pupovac, Anja Šimpraga i Dragana Jeckov (srpska manjina), Furio Radin (talijanska), Robert Jankovics (mađarska), Vladimir Bilek (češka i slovačka), Armin Hodžić (albanska, bošnjačka, crnogorska, slovenska i makedonska) te Veljko Kajtazi (austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska).

Tehnička Vlada završava mandat: Plenković zahvalio ključnim ministrima

HEP pod istragom – Zatražena hitna interna revizija

Penava rekao da će DP-ove resore vodit Ivan Šipić, Josip Dabro i Ante Šušnjar

The post Prva sjednica novog saziva Sabora bez Milanovića first appeared on Dijalog.hr.

Predsjednik RH Zoran Milanović primio je danas predsjednika Vrhovnog suda i ujedno Državnog izbornog povjerenstva Radovana Dobronića koji mu je uručio Konačne rezultate izbora zastupnika za Hrvatski sabor 2024, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH.

Izbori su održani 17. travnja.

“Prema Ustavu RH, nakon zaprimanja Konačnih rezultata izbora zastupnika za Hrvatski sabor, Predsjednik Republike ovlašten je sazvati Hrvatski sabor na prvo zasjedanje koje se treba održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora”, stoji u priopćenju.

Što su (ili nisu) pokazali parlamentarni izbori?

Utrka za 76 potpisa: Umijeće mogućeg i postizborne prevare birača

Kad su u igri politički amaterizam i sajam taštine – sve je moguće!

The post DIP Milanoviću uručio konačne rezultate izbora zastupnika za Hrvatski sabor first appeared on Dijalog.hr.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je birače da ostvare svoje pravo i glasuju. „Vidimo se na biralištu“, poručuju biračima iz DIP-a.

Osim u Hrvatskoj, saborske zastupnike hrvatski će birači birati u još 41 državi diljem svijeta, u njima se glasuje dva dana, u utorak i u srijedu, a vremenska zona u kojoj se nalaze, određuje vrijeme otvaranja i zatvaranja 110 biračkih mjesta koliko ih se u njima nalazi.

Prva su se otvorila, u ponedjeljak u 23 sata, i prva će se zatvoriti tri biračka mjesta u Australiji, u srijedu u 11 sati po hrvatskom vremenu.

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izborno jedinici koju čini cijeli svijet.

O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučuje 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.

Svoje pravo birači će moći ostvariti na gotovo sedam tisuća biračkih mjesta, u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj u srijedu ih je otvoreno 6. 544, najviše u 2. (854), najmanje (365) u 1. izbornoj jedinici.

Privremeno upisani birači glasovat će na 102 posebna biračka mjesta, oni u ustanovama socijalne skrbi na 91, zatvorenici na 28, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta.  

Preferencijalni glas

Birači koji se odluče izaći na izbore, glasuju tako da na glasačkom listiću zaokruže broj ispred imena liste koju drže najboljom. Mogu iskoristiti i preferencijalni glas, pa zaokružiti broj ispred imena jednog kandidata na određenoj listi.


Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi, što znači da u Sabor može ući i kandidat koji je bio na posljednjem mjestu.

Biračima na parlamentarnim izborima se u 11 izbornih jedinica nudi 165 lista, a za jedno zastupničko mjesto natječe se 15 kandidata.

Birači bez važeće osobne iskaznice; svi uredi državne uprave dežurni od 7 do 19 sati 

Član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski upozorava na dvije moguće situacije na izborni dan, jedna od njih su birači koji nemaju važeću osobnu iskaznicu.

„U izvatku iz popisa birača, koji će se u srijedu naći na svim biračkim mjestima, nalaze se svi birači s važećom osobnom iskaznicom, no onaj tko ju nema, ne znači da taj dan neće moći ostvariti svoje pravo“, kaže Hojski i objašnjava što takav birač treba poduzeti.

„Treba napraviti dodatan korak, otići do upravnog odjela, to je u pravilu matični ured, izvaditi plavu potvrdu, s njom se vratiti na biračko mjesto, dobiti glasački listić i glasovati“, dodao je.

Naglasio je da su svi uredi državne uprave u srijedu dežurni od 7 do 19 sati i uredno će izdavati te potvrde.

Hojski ističe i kako birači koji na izborni dan neće biti u mjestu prebivališta, a privremeno su se upisali ili su uzeli potvrdu za glasovanje, primjerice iz Osijeka za Dubrovnik, ne mogu u Dubrovniku glasovati na bilo kojem biračkom mjestu, nego na posebnom.

Na 102 biračka mjesta u Hrvatskoj, a to su u pravilu svi veći gradovi, imamo takva posebna biračka mjesta, tamo birač iz Osijeka može doći i dobiti glasački listić svoje, 4. izborne jedinice i na njemu glasovati, objašnjava. 

DIP-ova poruka poslodavcima –  omogućit svim zaposlenima da stignu na birališta 

Izbore za 11. saziv Hrvatskog sabora nadzirat će 5. 400 promatrača, u izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70 tisuća osoba.

Iako je izborna srijeda neradni dan, puno zaposlenika, ipak, će raditi, pa je DIP poslao poruku njihovim poslodavcima.

Zamolili smo ih da osiguraju rad u smjenama kako bi se svim biračima omogućilo da stignu na biračko mjesto i glasuju, kazao je Hojski.

DIP će u srijedu u podne i u 17 sati izvijestiti javnost o odazivu birača, a u 21 sat objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebalo biti obrađeno tri četvrtine biračkih mjesta.

Tada ćemo, dosta izvjesno, vidjeti i
raspored zastupnika u Saboru, najavio je član i glasnogovornik DIP-a.

DIP otvara prijave za europski parlament

DIP pripremio kratke webinare za članove biračkih odbora

DIP osigurava prilagođene upute za slijepe i slabovidne osobe na Brailleovom pismu

The post Hrvatska bira zastupnike za Sabor, u 7 h otvorena birališta – glasovanje do 19 h first appeared on Dijalog.hr.

Najviše puta govorile su zastupnice Dalija Orešković (194) iz Stranke s imenom i prezimenom, Mostova Marija Selak Raspudić (171) i Anka Mrak Taritaš (156) iz Glasa, podatci su iz Hrvatskog sabora.

Slijede ih Mostov Miro Bulj (128), Socijaldemokrat Domagoj Hajduković (117), Mostov Nikola Grmoja (116), DP-ov Davor Dretar (105), Mostov Marin Miletić (104) te SDP-ove Andreja Marić (103) i Sabina Glasovac (100).

Vrlo blizu broju od sto javljanja su i zastupnica Radničke fronte Katarina Peović (98) te Suverenist Marijan Pavliček i HDZ-ovi Majda Burić i Josip Borić koji su se javili po 96 puta.

S obzirom da ti podatci nisu konačni, jer su obrađene rasprave do 6. prosinca, a Sabor je zasjedao do 15. prosinca, moguće je da će nakon obrade svih rasprava, redoslijed biti ponešto drugačiji.

Pavić (SD) izgubio 1. mjesto, nije ni blizu prvih deset

Već sada je, međutim, konačno da je prvo mjesto koje je ‘izborio’ u proljetnom zasjedanju Sabora, izgubio Socijaldemokrat Željko Pavić i da se sa 31 javljanjem, neće približiti ni prvih deset.

Orešković koja je proljetos bila druga, ‘progurala’ se na 1. mjesto, a Mrak Taritaš zadržala je 3. mjesto.

Zastupnici koji od sredine rujna nisu imali potrebu ni jednom govoriti su HDZ-ovi Dražen Barišić i Ivan Budalić, Goran Dodig (HDS), te nezavisni Vladimir Bilek, Vinko Grgić, Ermina Lekaj Prljaskaj, Miroslav Škoro i Sanja Udović.

Po jednom su govorili Zlatko Hasanbegović (Blok), HDZ-ovi Ante Sander i Nataša Tramišak te Irena Šimunić (NZ).

Po dva puta riječ su tražili Robert Jankovics (NZ) i HDZ-ova Magdalena Komes, tri puta Rajko Ostojić (SD), po četiri puta Marijana Balić (HDZ), Stjepan Kovač (HSS), Marin Mandarić (HDZ), Milorad Pupovac (SDSS) i Predrag Štromar (HNS), a po pet puta Dragana Jeckov (SDSS) i Žarko Tušek (HDZ) itd.

Deset puta i manje govorilo 37 zastupnika

Sveukupno 37 zastupnika, što je više od petine, javilo se za riječ deset puta i manje.

Za sada dostupne brojke pokazuju da su zastupnici u sabornici ove jeseni govorili 5. 250 puta i da su se mahom iscrpljivali repliciranjem.

Naime, gotovo 70 posto njihovih govora čine replike (1.600), odgovori na njih (700) te prijave da je povrijeđen Poslovnik (1.300). Zbog tih prijava najčešće su dobivali opomene, jer se nije radilo o povredi saborskih pravila, nego o običnom repliciranju.

Mahom to potvrđuju i podaci za tri ‘prvoplasirane’ zastupnice, Orešković, koja je ukupno govorila 194 puta, 70 puta je replicirala, 20 puta odgovorila na repliku, a 37 puta prijavila povredu Poslovnika.

Kod Mrak Taritaš, koja je upisala 156 javljanja, zabilježeno je 48 replika, 36 odgovora na njih i 18 povreda Poslovnika.

Tim kratkim formama najmanje se koristila Selak Raspudić, replicirala je samo devet puta, na repliku odgovorila 46, a povredu Poslovnika prijavila 28 puta.

The post Osam zastupnika ni jednom nije sudjelovalo u jesenskim saborskim raspravama first appeared on Dijalog.hr.