Američke strategije nakon ruske aneksije Krima 2014. i invazije na Ukrajinu 2022. označavale su Moskvu kao glavnu prijetnju. Međutim, ažurirani dokument, objavljen u petak, usvaja blaži ton i potiče na suradnju, premda ograničenu, s Rusijom.

Peskov je za državnu novinsku agenciju rekao da je ažurirana strategija izbacila formulaciju koja je Rusiju opisivala kao izravnu prijetnju i umjesto toga pozvala na suradnju s Moskvom o pitanjima strateške stabilnosti.

“Smatramo ovo pozitivnim korakom”, rekao je, dodajući da će Moskva pomno ispitati dokument prije nego što donese šire zaključke. “Svakako ga moramo pomnije pogledati i analizirati”, prenosi agencija Peskovljeve riječi.

Nova strategija od 29 stranica izložila je Trumpovu viziju vanjske politike kao viziju “fleksibilnog realizma” i navela da će američka politika biti prije svega vođena “onim što funkcionira za Ameriku”, navodi se u dokumentu.

Washington bi tako težio brzom rješavanju sukoba u Ukrajini i bio bi mu cilj ponovno uspostaviti “stratešku stabilnost” s Moskvom, dok istovremeno tvrdi da su ruske radnje u Ukrajini i dalje središnja sigurnosna briga, navodi se u dokumentu.

Strategija je objavljena u ozračju zastoja u američkoj mirovnoj inicijativi, u kojoj je Washington predstavio prijedlog koji podržava glavne zahtjeve Rusije u tom ratu koji traje gotovo četiri godine.

Trump često hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina i divi mu se, zbog čega ga kritičari optužuju da je blag prema Moskvi, čak i dok mu vlada održava sankcije zbog ruskih radnji u Ukrajini.

Europski saveznici, koji se oslanjaju na američku vojnu podršku u odvraćanju Rusije, pomno su pratili ovu promjenu i izrazili zabrinutost da bi blaži jezik SAD-a mogao oslabiti napore u suočavanju s Moskvom dok rat u Ukrajini traje.

The post Kremlj pozdravio Trumpovu promjenu: Rusija više nije ‘izravna prijetnja’ u američkoj strategiji first appeared on Dijalog.hr.

Tako je zadan još jedan udar Trumpovom snu o stvaranju novog svjetskog poretka u kojem bi dominirao savez Sjedinjenih Država (kao najbogatije države na svijetu), Indije (kao najmnogoljudnije) i Rusije (kao teritorijalno najveće).

Prvotni plan, koji su dogovorili Steven Witkoff i Kirill Dmitriev, odražavao je isključivo zahtjeve Moskve. Nije tajna da je Witkoff zaljubljen u lik i djelo Vladimira Putina. Pa nije ni čudno da nije ni pokušao pregovarati s Dmitrijevom. Tek je predsjedniku Trumpu prenio ruske zahtjeve uz tvrdnju da Putin neće pristati na manje od toga. Iz Moskve su odmah počele stizati oduševljene izjave kako je Rusija prvi put ozbiljno saslušana, te kako je kraj rata u Ukrajini konačno moguć.

Kako bi osnažili poziciju Rusi su pustili nacrt (bolje rečeno popis želja) mirovnog sporazuma u javnost. I dobili točno što su željeli – predsjednik Trump je predsjedniku Zelenskom dao ultimatum od tjedan dana (do 27. studenog) da pristane na plan. Pritom je zaprijetio da će, ako Zelenski odbije, povući svu američku pomoć. A onda je 24 sata potom uslijedio preokret – Trump je pristao na pregovore s Ukrajinom u Ženevi.

Očekivano, zasluge za to pokušali su prisvojili europski čelnici. Tužna je istina da oni s time nisu imali ništa. Ono što je presudilo bio je udarac koji je Trump dobio iz vlastitog „tabora” – umjereni republikanski zastupnici u Kongresu (koji nisu članovi MAGA pokreta) zaprijetili su da će udruženi s Demokratima učiniti sve što je potrebno da Trumpov/Putinov prijedlog mira u Ukrajini propadne.

Uključujući i izglasavanje već pripremljenog zakona o dodatnim sankcijama Rusiji koji je pripremi republikanski senator Lindsey Graham. Novi zakon uveo bi američke carine za sve države koje imaju trgovačke odnose s Rusijom. Predsjednik Trump nije si mogao dozvoliti sukob s Kongresom. Ne nakon najduže blokade savezne države koja je trajala 43 dana, koja je na kraju obustavljena glasovima šest umjerenih Demokrata u Senatu.

Umjereni Republikanci bi s Demokratima bez problema kroz Kongres progurali novi zakon o sankcijama Rusiji. U oba doma Kongresa Republikanci imaju tanku većinu. U Zastupničkom domu 218 naprama 213. U Senatu samo 53 naprama 47.

Republikancima je ogroman problem što četiri senatora u pravilu glasaju protiv odluka stranke. Predvodi ih bivši vođa republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell. McConnell je najavio odlazak u mirovinu iduće godine (ima 83 godine). No do tada će uporno glasati protiv svoje stranke. S republikanskim senatorima Rand Paulom, Lisom Murkowski i Susan Collins. Zbog toga sve iole važnije odluke Senat donosi s pomoću glasa potpredsjednika JD Vancea.

Teoretski za prolaz zakona o novim sankcijama Rusiji, uz četiri odmetnuta republikanska senatora, trebala bi još samo ruka predlagača – senatora Lindseya Grahama. No sasvim je sigurno da bi Demokrati i Republikanci skupili solidnu većinu u Senatu. Isto bi se dogodilo i u Zastupničkom domu gdje bi se bez problema našlo više od pet proukrajinskih Republikanaca.

Američki POLITICO je 19. studenog objavio članak u kojem predsjedavajući republikanske većine u Senatu John Thune ustvrdio kako je sve spremno za donošenje zakona o ruskim sankcijama. Jedino neodgovoreno pitanje bilo je tko će prvi pokrenuti inicijativu, Senat ili Zastupnički dom. S obzirom na to da je autor zakona Lindsey Graham senator očekivalo se da će inicijativa doći iz Senata.

Dan poslije zastupnici u Kongresu iz medija su saznali za novi mirovni plan koji je jednostrano dogovoren između Bijele kuće i Kremlja. Činjenica da o svemu nitko nije bio obaviješten zasigurno je pridonijela odbijanju plana. Ubrzo se otkrilo da je predsjednik Trump iz procesa odlučivanja isključio skoro sve najviše dužnosnike. Još uvijek nije jasno koja je bila uloga državnog tajnika Marca Rubia. Kako se sada čini Rubio je bio ništa više od statista. Barem dok su Witkoff i Dmitrijev 25. listopada srdačno razgovarali u Miamiju na Floridi.

S takvim odnosom snaga predsjednik Trump nije imao druge nego popustiti, te umjesto ucjene pristati na pregovore s Kijevom. A potom i na značajne ustupke Ukrajini. Iako pregovori još traju već je jasno da o pukog ispunjavanja Putinovih želja neće biti ništa. Što će se nacrt mirovnog sporazuma sve više udaljavati od Putinovih želja to su veći izgledi da će isti od njega odustati. Što bi bio odličan povod da umjereni Republikanci, uz potporu Demokrata, izglasaju nove strože sankcije Rusiji.

Je li ponuda Iskre za 3. maj ozbiljna?

MORH i dalje bez vizije

Hrvatska vojska bez raketnog štita: Anušić troši 1,9 mlrd. eura na tenkove, haubice i kamione, ali ne i na PZO sustav

The post Propao Trumpov Blitzkrieg na Zelenskog first appeared on Dijalog.hr.

Blok 27 država članica već je odobrio paket u srijedu navečer nakon što je Slovačka odustala od svoje blokade.

„Riječ je o značajnom paketu koji cilja na glavne ruske prihodovne tokove kroz nove energetske, financijske i trgovinske mjere“, priopćilo je dansko predsjedništvo EU-a.

Zabrana LNG-a stupit će na snagu u dvije faze: kratkoročni ugovori bit će okončani nakon šest mjeseci, a dugoročni od 1. siječnja 2027. Potpuna zabrana stupit će na snagu godinu dana ranije od plana Komisije za okončanje ovisnosti bloka o ruskim fosilnim gorivima.

Među mjerama je i novi mehanizam za ograničavanje kretanja ruskih diplomata unutar EU-a, dodaje se u priopćenju.

„Cilja ruske banke, kripto mjenjačnice, subjekte u Indiji i Kini, među ostalim“, objavila je šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas na X-u.

“EU ograničava kretanje ruskih diplomata kako bi se suprotstavila pokušajima destabilizacije. Putinu je sve teže financirati ovaj rat”, dodala je Kallas.

Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen rekao je da je zabrana uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) važan korak prema potpunom ukidanju ruske energije u Europskoj uniji.

Kremlj reagirao na nove sankcije EU-a: ‘Već smo stekli imunitet na njih’

EU i Britanija uvele nove sankcije Rusiji

Macron najavio nove sankcije Rusiji ako odbije prekid vatre

The post U novom paketu sankcija Rusiji zabranjuje se uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina first appeared on Dijalog.hr.

Ministri financija naglasili su važnost trgovinskih mjera, uključujući carine te zabrane uvoza i izvoza ne bi li tako smanjili ruske prihode zbog agresije na Ukrajinu. Zajednička izjava uslijedila je nakon video sastanka.

SAD su još ranije pozvale NATO saveznike da uvedu carine onim zemljama koje kupuju rusku naftu, kao što su to Indija i Kina. Dok se američki predsjednik Donald Trump suzdržao od nametanja dodatnih carina Kini, njegova se administracija obrušila na New Delhi s novim carinama na uvoz iz Indije.

Članice G7 (SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija i Japan) u svojoj izjavi nisu imenovale Kinu ili Indiju. ”Ciljat ćemo one koje i dalje, izravno ili neizravno, nastavljaju kupovati rusku naftu i nakon invazije na Ukrajinu”, stoji u izjavi.

”Poduzet ćemo konkretne mjere kako bi značajno smanjili naš preostali uvoz iz Rusije, uključujući uvoz ugljikovodika”, dodaje se.

Ministri vanjskih poslova zemalja G7 također su kazali da ozbiljno razmatraju trgovinske mjere i druga ograničenja za države koje pomažu u financiranju ruskih ratnih napora. U izjavi nije navedena nijedna zemlja.

Trump obećao riješiti sukob na sastanku G7 i poručio Iranu da ne smije imati nuklearno oružje

Članice G7 sastale su se kako bi zajedničkom suradnjom stabilizirale globalno tržište

Meloni i šest političkih patuljaka u Italiji na samitu G7

The post Održan sastanak ministara financija država G7, složni su da bi trebalo povećati pritisak na Rusiju first appeared on Dijalog.hr.

Njemačka, Francuska i Velika Britanija, tri države poznate pod skupnim nazivom E3, prošli su mjesec aktivirale mehanizam povratka sankcija, optužujući Iran za ozbiljna kršenja sveobuhvatnog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine (JCPOA). 

E3 sustavno upozorava da Iran obogaćuje uranij na razine daleko više od onih potrebnih u civilne svrhe. Iran trenutačno posjeduje oko 450 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto i bliži se obogaćivanju na razinu od 90 posto što bi omogućilo proizvodnju osam do 10 atomskih bombi, tvrde europski stručnjaci.

Nakon zelenog svjetla Vijeća sigurnosti UN-a i neuspjeha Rusije i Kine u petak da odgode rok, stroge sankcije, od embarga na oružje do ekonomskih mjera, bit će ponovno uvedene u noći sa subote na nedjelju, osim ako u zadnji čas ne dođe do neočekivanih preokreta.

U znak prosvjeda, Iran je u subotu, “nakon neodgovornog poteza tri europske zemlje”,  pozvao svoje veleposlanike iz Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva na konzultacije, izvijestila je državna televizija.

“Eskalacija s iranskim nuklearnim programom, detaljno opisana u više od 60 izvješća IAEA-e (Međunarodne agencije za atomsku energiju) u posljednjih šest godina, prijetnja je miru i sigurnosti”, rekla je u petak britanska veleposlanica pri UN-u Barbara Woodward, ne isključujući mogućnost da bi “u budućnosti” sankcije mogle biti ponovno ukinute.

Na margini zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku cijeli su tjedan održavani sastanci na najvišoj razini kako bi se pronašlo diplomatsko rješenje.

No, europska trojka je zaključila da Teheran nije poduzeo nikakve “konkretne korake”.

E3 je postavio tri uvjeta: nastavak pregovora sa Sjedinjenim Državama, pristup inspektora IAEA-e osjetljivim nuklearnim lokacijama Natanz, Fordo i Isfahan, koje su u lipnju bombardirali Izrael i Sjedinjene Države te proces nadgledanja zaliha obogaćenog uranija.

Nakon što je Iran u lipnju prekinuo odnose s agencijom UN-a nakon napada, početkom rujna je ipak pristao na novi okvir za suradnju s IAEA-om, nakon čega su inspekcije nekih nuklearnih postrojenja nastavljene, ali ne svih.

Šef iranske diplomacije Abas Aragči je optužio Europljane i Amerikance da ne djeluju u “dobroj volji”, poručivši da njegova zemlja “nikada neće popustiti pod pritiscima”. No iranski ministar je ipak ostavio otvorena vrata za pregovore.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je sa svoje strane izjavio da njegova zemlja neće napustiti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) čak i ako sankcije UN-a ponovo stupe na snagu.

Iran, Rusija i Kina smatraju vraćanje sankcija nezakonitim činom. Nacrt rezolucije koji su predložile Kina i Rusija s ciljem da Iran bude pošteđen kaznenih mjera odbijen je u petak u New Yorku. Devet od 15 članica Vijeća glasalo je ‘protiv’, dvije su bile suzdržane, a četiri, uključujući Kinu i Rusiju, glasalo je ‘za’.

Promatrači se boje da će neke zemlje, posebno Rusija, odlučiti ignorirati odluku Vijeća sigurnosti UN-a o ponovnom uvođenju sankcija. To je mogućnost koju je zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitrij Poljanskij u petak, čini se, nagovijestio.

“Nema automatskog povratka sankcija i neće ga biti. Svaki pokušaj oživljavanja protuiranskih rezolucija Vijeća sigurnosti koje su bile na snazi ​​prije 2015. je ništavan”, ljutito je reagirao Poljanskij nakon što je glasovanje propalo.

Iran tvrdi da ne želi proizvesti nuklearno oružje te da obogaćuje uranij u civilne svrhe.

Britanija, Francuska i Njemačka upozorile su krajem kolovoza da će aktivirati mehanizam u UN-u koji bi mogao ponovo uvesti globalne sankcije, osim ako Teheran ne ostvari opipljiv napredak u nuklearnim pregovorima sa SAD-om. Iranu se tim mehanizmom često prijetilo, ali nikada nije iskorišten. 

Takozvani “snapback” mehanizam (automatsko vraćanje sankcija) je poseban proces stvoren uz međunarodni nuklearni sporazum iz 2015. godine, formalno odobren Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2231.

Tekst dokumenta iz 2015. istječe u listopadu.

Njegova svrha je osigurati da, ako Iran ozbiljno prekrši sporazum, međunarodna zajednica može brzo vratiti cijeli set sankcija UN-a koje su postojale prije sporazuma, bez zaglavljivanja u vetima velikih sila ili beskrajnim pregovorima.

Ako “snapback” proces vraćanja sankcija bude uspješan, UN će obnoviti šest rezolucija Vijeća sigurnosti vezanih za Iran, usvojenih između 2006. i 2010. godine.

One uključuju široka ograničenja poput embarga UN-a na konvencionalno oružje, mjere koje ograničavaju aktivnosti vezane za balističke projektile sposobne za isporuku nuklearnog oružja, te niz zamrzavanja imovine, zabrana putovanja i drugih pravila vezanih za širenje nuklearnog oružja.

Iran se sastao s tri vodeće europske sile u Ženevi nakon što su zaprijetili sankcijama

Iran traži naknadu štete od SAD-a zbog bombardiranja nuklearnog postrojenja

Izrael najavio novu mogućnost kampanje protiv Irana

The post UN ponovno uveo sankcije Iranu first appeared on Dijalog.hr.

Zapad je uveo tisuće različitih sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini koji je počeo 2022. i aneksije Krima 2014. ne bi li ugušili rusko gospodarstvo vrijedno 2,2 bilijuna američkih dolara i potkopao potporu za predsjednika Vladimira Putina.

“Nikakve sankcije neće uspjeti prisiliti Rusku Federaciju da promijeni konzistentno stajalište koje je naš predsjednik opetovano iznio”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinaru Aleksandru Junaševu.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je spreman prijeći na drugu fazu sankcioniranja Rusije, sugerirajući da bi mogao uskoro postrožiti sankcije protiv Moskve ili kupaca ruske nafte.

Priprema novih europskih sankcija protiv Rusije usko se koordinira sa SAD-om, rekao je u ponedjeljak predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.

Peskov je rekao da Europa i Ukrajina čine sve što mogu kako bi uvukle SAD u svoju orbitu.

Rekao je da bi Kremlj radije riješio sukob diplomatskim putem, ali ako to bude nemoguće, tada će se “posebna vojna operacija” u Ukrajini, kako je naziva Putin, nastaviti.

Rusko ratno gospodarstvo raslo je 2023. 4,1 posto, a 2024. 4,3 posto unatoč višestrukim krugovima zapadnih sankcija, ali ove godine naglo usporava pod teretom visokih kamata.

Kremlj se oglasio povodom slanja europskih trupa u Ukrajinu, negirajući sigurnost

Kremlj prozvao Europu da ometa Trumpa u postizanju mira u Ukrajini

Kremlj najavio susret Putina i Trumpa u idućim danima

The post Kremlj se oglasio povodom uvođenja novih sankcija: ‘Ništa nas neće natjerati da promijenimo stajalište’ first appeared on Dijalog.hr.

Te tri europske zemlje, poznate pod zajedničkim nazivom E3, mogle bi aktivirati mehanizam hitnog ponovnog usvajanja sankcija u Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku, doznala je dpa u srijedu.

Mehanizam omogućuje stupanje na snagu starih sankcija UN-a poput embarga na oružje i mjera kazne usmjerenih protiv iranskih fizičkih osoba i organizacija.

Ranije je čelnik UN-ova nadzornog tijela za nuklearnu energiju (IAEA), Rafael Grossi, potvrdio da su se međunarodni nuklearni inspektori vratili u Iran nakon više od sedam tjedana izbivanja.

Inspektori su napustili zemlju nakon izraelskih i američkih napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju.

Iranska državna novinska agencija IRNA izvijestila je da je tim inspektora IAEA-e počeo pratiti promjenu goriva u elektrani Bušeher.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Garibabadi rekao je da je nadzor tog tijela nad objektom, kojim osim Irana upravlja i Rusija, unaprijed koordiniran s lokalnim vlastima i Moskvom, citirala ga je IRNA.

Garibabadi je dodao da su inspekcije nuklearnih objekata oštećenih u izraelskim napadima i dalje obustavljene.

Trenutačni diplomatski spor, kao i napadi u lipnju, proizlaze iz dugotrajne bojazni da Iran proizvodi materijal za nuklearne bombe u postrojenjima Natanzu i Fordou, što Teheran žestoko odbacuje.

“Poduzimamo prve korake. To su konstruktivni koraci”, rekao je Grossi uz oprez za BBC.

No čini se da taj potez nije uspio smiriti sile E3, nakon što su nuklearni pregovori u Ženevi u utorak između vladinih predstavnika iz Teherana, Berlina, Londona i Pariza završili bez napretka.

Te su tri zemlje prethodno upozorile da će aktivirati mehanizam brzog vraćanja sankcija ako Iran ne bude voljan riješiti spor do kraja kolovoza.

Njemačka ne vjeruje u potpunosti održanom sastanku Trumpa i Putina

Velika Britanija i Njemačka potpisale savez, zajedno razvijaju dalekometno oružje

Trumpove carine od 30 posto prijete EU: Najizloženije Irska i Njemačka

The post Europske sile prijete Iranu novim sankcijama ako se hitno ne riješi spor o nuklearnom programu first appeared on Dijalog.hr.

Francuska, Velika Britanija i Njemačka, poznate kao E3, već neko vrijeme prijete da će do listopada, kada istekne uglavnom nevažeći nuklearni sporazum između Teherana i velikih sila, ponovno nametnuti sankcije Iranu u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Tri zemlje su nedavno rekle da bi mogle donijeti odluku o tome do kraja kolovoza, osim ako Iran ne ponudi ustupke koji bi odgodili sankcije na neko vrijeme, za što se često koristi termin produljenje. 

Razgovori teku u napetom tonu pošto je Iran bijesan jer su SAD i Izrael, saveznici E3, bombardirali njegova nuklearna postrojenja u lipnju.

„Vidjet ćemo jesu li Iranci vjerodostojni u vezi produljenja ili nas zavaravaju. Želimo vidjeti jesu li postigli ikakav napredak u pogledu uvjeta koje smo postavili za produljenje“, rekao je jedan dužnosnik E3.

Uvjeti su nastavak inspekcija UN-a, uključujući evidentiranje velikih iranskih zaliha obogaćenog uranija, kao i angažman u diplomatskim pregovorima, uključujući one sa Sjedinjenim Državama. Iran je više puta isključio izravne pregovore s Washingtonom.

Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi rekao je u utorak nakon sastanka da Teheran ostaje predan diplomaciji i obostrano korisnom rješenju.

SAD i Izrael rekli su da su morali napasti iranska postrojenja za obogaćivanje uranija zato što je Teheran brzo napredovao prema proizvodnji nuklearnog oružja, što iranske vlasti poriču. 

Iran traži naknadu štete od SAD-a zbog bombardiranja nuklearnog postrojenja

Sedamnaestogodišnjak u Španjolskoj koristio AI za kreiranje eksplicitnih slika djevojčica iz razreda

Lokaliziran požar u zaleđu Šibenika koji je zahvatio gospodarski objekt u poslovnoj zoni

The post Iran se sastao s tri vodeće europske sile u Ženevi nakon što su zaprijetili sankcijama first appeared on Dijalog.hr.

Ruska parlamentarna delegacija na čelu s Volodinom doputovala je u ponedjeljak u Kinu u službeni posjet.

“Na dnevnom redu: borba protiv pritiska sankcija i vanjskog uplitanja, produbljivanje trgovinskih i gospodarskih veza, obrana povijesne istine, razmjene mladih radi osnaživanja humanitarne suradnje”, objavio je Volodin na društvenim mrežama, prema navodima ruske državne novinske agencije TASS.

Pritisci sankcija obuhvaćaju i američka nastojanja da spriječi kineski uvoz ruske nafte, napominje Reuters.

Parlamentarni posjet prethodi planiranom putu predsjednika Vladimira Putina koji će Kinu posjetiti krajem kolovoza radi proslave kraja Drugog svjetskog rata u Kini te samita s više od 20 državnih čelnika.

Cilj je manifestacija, uključujući veliku vojnu paradu planiranu za 3. rujna, istaknuti diplomatsku solidarnost između Kine, Rusije i zemalja Globalnog juga. Očekuje se da zapadni čelnici neće prisustvovati događajima.

Uoči vojne parade Peking je pokrenuo kampanju o povijesti Drugog svjetskog rata, nastojeći istaknuti da su Kina i Sovjetski Savez odigrali ključnu ulogu u borbi protiv fašističkih sila u azijskoj i europskoj areni.

Tijekom svibanjskih sastanaka u Kremlju kineski predsjednik Xi Jinping rekao je Putinu da njihove dvije zemlje trebaju biti “čelični prijatelji”, a čelnici su se tom prigodom obvezali na podizanje suradnje na novu razinu i “odlučnu” borbi protiv utjecaja Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Reuters.

The post Rusija i Kina jačaju suradnju: Volodin u Pekingu o sankcijama i vanjskom uplitanju first appeared on Dijalog.hr.

Ministar obrane Pete Hegseth ima zadnju riječ kada je u pitanje upotreba sustava ATACMS, navodi WSJ.

Ured ukrajinskog predsjednika i ministarstvo obrane nisu komentirali pisanje WSJ-a, kao ni Bijela kuća i Pentagon, ističe Reuters.

Vijest vezana uz američke projektile dugog dometa je uslijedila u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump postaje sve više frustiran  zbog trogodišnjeg rata i nemogućnosti da osigura mirovni dogovor između Rusije i Ukrajine.

Nakon što njegov samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te potom susret s europskim čelnicima i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem nisu polučili vidljiv napredak, Trump je u petak rekao da razmatra uvođenje ekonomskih sankcija Rusiji ili odustajanje od mirovnog procesa.

“Donijet ću odluku što ćemo učiniti i to će biti jako važna odluka, hoćemo li ili ne uvesti sveobuhvatne sankcije ili enormne carine, ili jedno i drugo, a možda ne učinimo ništa i kažemo: to je vaša borba”, rekao je Trump.

Trump je gajio nadu da će dogovoriti bilateralni susret Putina i Zelenskija, ali to se također pokazalo kao jako teško.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u petak za NBC da nema dogovorene agende kao preduvjeta da bi se sjelo za stol sa Zelenskijem.

“Putin je spreman sastati se sa Zelenskijem kada se dogovori agenda za samit. A ona još uvijek nije spremna”, rekao je Lavrov i dodao da se za sada takav susret ne planira. 

Putin je u više navrata upozorio da ukrajinska vojska ne može koristiti visokoprecizno oružje dugog dometa bez direktnog sudjelovanja časnika NATO-a.

Time bi se, kako je naglasio, Zapad direktno uključio u rat protiv Rusije.

The post Pentagon ograničava Ukrajini uporabu ATACMS raketa first appeared on Dijalog.hr.