Potvrdio je to federalni premijer Nermin Nikšić koji je izjavio kako njegov koalicijski partner i čelnik HDZ BiH Dragan Čović “još nije popustio”.

“Ovdje imamo samo politički problem za koji se nadam da ćemo ga riješiti. Smatramo da je korektno napraviti mješovitu upravu “BH-Gasa” i napraviti podružnicu u Mostaru”, izjavio je Nikšić u intervjuu za televiziju N1.

Južna interkonekcija je projekt kojim bi se postojeća plinska mreža u BiH povezala s Hrvatskom s tim da bi se gradio potpuno novi plinovod sa spojnom točkom kod Zagvozda te pravcem Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.

BiH trenutačno prirodni plin može osigurati samo iz jednog pravca i samo jednog izvora, koristeći transportni plinovod koji prelazi granicu Srbije i Bosne i Hercegovine u mjestu Šepak i nastavlja se do Zvornika, Kladnja, Sarajeva, Zenice i Travnika.

Osim činjenice da je BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu opskrbe problem je i to što postojeći plinovod, izgrađen 1979. godine, karakterizira zastarjelost te velika opterećenost tijekom zimskih razdoblja kada je potrošnja plina najveća.

Ovisnost o ruskom plinu nakon agresije na Ukrajinu pokazala je svu energetsku ranjivost BiH kao i to koliki je problem proizvela odluka čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika da iz političkih razloga odnosno njegovih veza s Rusijom još 2015. blokira spajanje s plinskom mrežom Hrvatske preko Slavonskog i Bosanskog Broda iako je to financijski kanila podržati Europska unija.

Jedina alternativa ostala je provedba znatno skupljeg projekta Južne interkonekcije čija je okvirna cijena 100 milijuna eura.

Ovaj energetski projekt ima jasno izraženu političku dimenziju jer za njega interes pokazuju SAD s obzirom na činjenicu da on znači pristup BiH terminalu za ukapljeni plin na Krku dok ga Čović odnosno HDZ BiH tretiraju strateškim interesom Hrvata u BiH i traže uspostavu nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru koja bi za njega bila zadužena.

Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH je 2021. godine usvojio zakon o Južnoj interkonekciji no na tome je sve stalo jer su zastupnici HDZ BiH 2022. podnijeli amandmane kojima su tražili da se iz projekta izbaci tvrtka BH-Gas, a uvede novi poslovni subjekt pod nazivom “Južna plinska interkonekcija Mostar”.

Pravdali su to konstatacijom kako je “BH-Gas” opterećen brojnim nezakonitostima u poslovanju kao i činjenicom da u njemu nema zaposlenih Hrvata.

“Tom (novom) tvrtkom ili prostorom ne može upravljati tvrtka koja nema zaposlenog ni jednog Hrvata, u upravi, u nadzornim odborima”, kazao je Čović dodajući kako ne želi dopustiti da sutra iz političkih razloga “netko iz Sarajeva zavrne plin Posušju”.

No Čović se odmah suočio s kritikama SAD-a u čemu je prednjačio američki veleposlanik Michael Murphy, a otvoreno ih je ponovio i pomoćnik američkog državnog tajnika James O’Brien koji je, kada je u veljači boravio u Sarajevu, izravno optužio čelnika HDZ BiH za blokade.

“On bi da zamijenio operatera sustava prijenosa, etabliranu tvrtku u vlasništvu Federacije koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za provedbu projekta, trenutno nepostojećom tvrtkom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i financijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa”, kazao je O’Brien.

Federalni premijer Nikšić kaže da se radi na novom prijedlogu zakona. Nije govorio o detaljima no od ranije je poznat prijedlog da se “BH-Gas” preustroji a u Mostaru uspostavi podružnica te tvrtke koja bi bila zadužena za Južnu interkonekciju.

Za kompromis se zalaže i Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) i zastupnik u federalnom parlamentu. Kaže kako postoje načini kako uključiti jedinice lokalne samouprave i hrvatske županije preko kojih plinovod prolazi.

“Sve je stvar kompromisa, dijaloga i volje da se to riješi. Ovdje volja ne postoji jer našim političkim vođama nisu interesi jedinice lokalne samouprave, nego su im interes javne nabave, tenderi i novac koji će se potrošiti u tom projektu. Tu leži glavni problem. Oni su to namirisali, a nikakav nacionalni interes ili nešto treće”, kazao je Raguž za sarajevsko “Oslobođenje”.

Plenković: Hrvatska snažno podupire BiH i Hrvate u njoj

Političari u BiH nisu se uspjeli dogovoriti o reformskim zakonima

Grlić Radman o BiH: Jedino jednakost i konstitutivnost mogu osigurati budućnost

The post U BiH svi žele Južnu interkonekciju, ali još nema političkog dogovora first appeared on Dijalog.hr.

Dodao je kako postoje različita tumačenja oko toga što bi se trebale usuglasiti političke stranke, ali i da sve tri strane različito gledaju što su prijepori.

“Dat ćemo napora da se ipak napravi iskorak. Ja međutim mislim kako su ova tri zakona minimum koji trebamo završiti”, dodao je Čović. Najavio je da će radne skupine u sljedećih sedam dana pokušati usuglasiti prijeporne detalje u zakonima.

Čelnik SDP-a BiH i federalni premijer Nermin Nikšić potvrdio je kako će se stranke nastaviti pokušavati dogovarati. “Ostajemo predani traženju kompromisa”, rekao je.

Vodeći srpski političar u BiH Milorad Dodik je pak mišljenja kako BiH i s do sada donesenim zakonima zaslužuje europsku perspektivu.

“Mi tražimo od (Europskog) Vijeća da nam odredi datum za pregovore. Učinili smo dosta. Riješili smo Frontex, Zakon o sprječavanju terorističkih aktivnosti. Tragamo za tim da napravimo dogovor kako bi Europsko vijeće dalo šansu BiH za otvaranje pregovora”, rekao je.

Usuglašavanje oko Izbornog zakona BiH zapelo je na pitanju biranja članova Predsjedništva BiH. Bošnjačke stranke inzistiraju da se mijenja ustav i provedu presuda Europskog suda za ljudska prava, dok hrvatska strana traži da se pronađe rješenje kako bi se prestalo s preglasavanjem toga naroda, što je slučaj s četverostrukim nametanjem Željka Komšića glasovima Bošnjaka.

Kad je u pitanju Zakon o sudovima, bošnjačke stranke inzistiraju da sjedište drugostupanjskog Žalbenog suda bude u Istočnom Sarajevu, a srpska strana traži da to bude Banja Luka.

Dodik je opetovano odbacio mogućnost intervencije visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon poručujući kako bi u tom slučaju srpska strana odustala od europskog puta.

BiH: Von der Leyen i Rutte bez Plenkovića s članovima Predsjedništva

Grlić Radman o BiH: Jedino jednakost i konstitutivnost mogu osigurati budućnost

The post Političari u BiH nisu se uspjeli dogovoriti o reformskim zakonima first appeared on Dijalog.hr.

Ranije je parlament BiH usvojio zakon o sprječavanu pranja novca i financiranja terorizma, koji je bio dio tog paketa, dok Europska komisija traži izmjene izbornog zakona u tehničkom dijelu koji se odnosi na zaštitu integriteta izbornog procesa kroz uvođenje novih tehnologija nadzora i provjera birača i rezultata glasanja.

HDZ BiH je pak od partnera u vlasti zatražio da se istodobno usvoje i izmjene koje bi se odnosile na način izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, no tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok do sada su prema tom zahtjevu bile suzdržane jer to povezuju s potrebom izmjena ustava koje su vezane uz provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR), koji je utvrdio brojne slučajeve diskriminacija birača na temelju njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

Forto, koji je i ministar prometa u Vijeću ministara BiH, u ponedjeljak je novinarima u Sarajevu kazao jasno da izmjene izbornog zakona imaju tri dimenzije, odnosno pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, imenovanja novi članova Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) i integriteta izbornog procesa, kao i da o svemu tome u ovom trenutku nema suglasnosti.

Forto je kazao kako je za njega prioritet integritet izbornog procesa, ali je istaknuo kako je moguće postići dogovor i o druga dva otvorena pitanja.

“Ako sutra izađemo s nekim dobrom dogovorom kojega možemo predstaviti EU kao partnerima i osigurati potporu u parlamentu onda se možemo nečemu nadati na sastanku Europskog vijeća 21. ožujka”, kazao je.

Osim izbornog zakona o kojemu postoje nesuglasice između bošnjačko-građanskog bloka, odnose u vladajućoj koaliciji opterećuju i svađe o zakonu o sudovima odnosno o budućem sjedištu prizivnog odjela Suda BiH.

Čelnik SNSD-a Milorad Dodik inzistira da to bude u Banjoj Luci i tvrdi kako on tamo može osigurati “neutralno okruženje” u kojemu neće biti političkih pritisaka na suce.

“Trojka” pak traži da sjedište prizivnog odjela bude u Istočnom Sarajevu, zbog blizine lokacije na kojoj je sada Sud BiH, kao i zatvora u kojemu borave optuženici i osuđenici koji se tamo procesuiraju.

BiH: Von der Leyen i Rutte bez Plenkovića s članovima Predsjedništva

Grlić Radman o BiH: Jedino jednakost i konstitutivnost mogu osigurati budućnost

The post Sastanak u Mostaru posljednji pokušaj dogovora vladajuće koalicije? first appeared on Dijalog.hr.