Izvijestio je to voditelj regionalnog ureda Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKID) Luka Puniš, navodeći kako osnivači JVP, gradovi Umag, Novigrad i Buje te općine Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj, unatoč opetovanim pozivima Sindikata, uporno odbijaju sjesti za stol s predstavnicima svojih zaposlenika.

 Vatrogasci traže izjednačavanje plaća s plaćama zaposlenika gradskih ustanova.

“Vatrogasci su dali više nego dovoljno vremena i prostora za postizanje dogovora. Kako unatoč tome nije došlo ni do kakvih pomaka, prisiljeni smo posegnuti za štrajkom kao posljednjim legitimnim sredstvom borbe za svoja radna i materijalna prava!, istaknuo je Puniš. 

Štrajk se, dodao je, provodi sukladno zakonu, uz osiguranje minimuma procesa rada, te se hitne intervencije i zaštita života i imovine građana neće dovoditi u pitanje.

“Sve intervencije bez kojih bi život, zdravlje ljudi ili imovina bili ugroženi i dalje će se obavljati u punom opsegu”, naglasio je. 

 S druge strane, dok traje štrajk, vatrogasci neće sudjelovati u aktivnostima kakve su izdavanje odobrenja za loženje na otvorenom prostoru, otvaranja stanova i kuća, osim u slučajevima ugroze života. Te aktivnosti su dodatne usluge koje nisu hitne i za štrajka se neće izvršavati. 

 Vatrogasac Denis Blašković prošlog je mjeseca za jedan lokalni portal otkrio da vatrogasac, sa svim dodacima, dežurstvom, radom vikendom, prekovremenim i noćnim radom i s 27 posto uvećanja za opasnosti za život i zdravlje, dobije 1.411 eura neto plaću. Bez dodataka, naveo je, za listopad je plaća s čistim koeficijentom iznosila 834 eura neto.

Sindikati: U štrajku upozorenja sudjelovalo 37 tisuća zaposlenika

Počinje jednodnevni štrajk u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima

Plenković: Štrajk nije potreban ni primjeren, sudionici neka plaću potraže od sindikata

The post Nakon dugog i neuspješnog dijaloga, umaški vatrogasci kreću u štrajk first appeared on Dijalog.hr.

Prosvjednici su blokirali ceste diljem Izraela, uključujući i glavnu autocestu u Tel Avivu, mašući plavo-bijelim izraelskim zastavama i žutim zastavama koje simboliziraju solidarnost s taocima.

Okupljeni su pozvali vladu da odmah zaustavi rat u Gazi, postigne dogovor o oslobađanju talaca i povuče nedavnu odluku o širenju vojnih operacija u gradu Gazi.

Forum obitelji talaca i nestalih, koji okuplja rodbinu onih koji su još uvijek u zatočeništvu, pozvao je na opći štrajk u cijeloj zemlji s početkom u nedjelju kada počinje radni tjedan u Izraelu.

“Zaustavit ćemo zemlju”, poručila je na skupu u subotu navečer Einav Zangauker, čiji je sin Matan među dvadesetak preživjelih talaca koje Hamas još uvijek drži u zatočeništvu.

Moćni sindikalni savez Histadrut odbio se pridružiti štrajku.

Na prosvjedu u Tel Avivu u subotu navečer prvi se put javno obratila sestra nepalskog studenta kojega je Hamas oteo prilikom napada na Izrael 7. listopada 2023.

Tijekom masakra, palestinski militanti oteli su oko 250 ljudi.

Od otprilike 50 talaca koji se još nalaze u Gazi, vjeruje se da je njih dvadesetak živo.

The post Izraelci u štrajku i masovnim prosvjedima traže oslobađanje talaca iz Gaze first appeared on Dijalog.hr.

Jednodnevni štrajk upozorenja u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima i institutima u srijedu su organizirali Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.

Oni, uz ostalo, traže povećanje osnovice i koeficijenata te zaštitu i primjeren društveni status.

Ukupan broj evidentiranih zaposlenika u štrajku u cijeloj obrazovnoj vertikali, prema dosadašnjim podacima, iznosi 37.079, tvrde tri sindikata, pozivajući se na podatke koje su prikupili i dostavili sindikalni povjerenici.

Štrajk je, navode, proveden u 363 od 416 osnovnih škola u kojima Preporod ima podružnicu i 140 osnovnih škola u kojima ne postoji podružnica Preporoda.

Štrajkalo se i u 130 srednjih škola od 136 u kojima djeluje Preporod te 331 srednjih škola od 348 u kojima podružnicu ima NSZSŠH.

Od 130 ustanova u visokom obrazovanju i znanosti u kojima je prisutan Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja štrajk je proveden u 110 ustanova.

Sindikat Preporod evidentirao je u osnovnim i srednjim školama 15.794 zaposlenika u štrajku, od čega su 10.627 članovi Preporoda čiji članovi u štrajku čine gotovo 82 posto ukupnog članstva tog sindikata. Preostalih 5167 zaposlenika su nečlanovi ili članovi SHU-a koji su se svojevoljno priključili štrajku.

Prema podacima dostavljenima iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, broj zaposlenika u štrajku iznosi 12.663, od čega su 8493 članovi NSZSŠH, što predstavlja oko 90 posto članstva.

U štrajku u visokom obrazovanju i znanosti sudjelovalo je 8622 zaposlenika, što predstavlja oko 30 posto više zaposlenika nego što Sindikat znanosti na tim ustanovama ima evidentiranih članova, navode sindikati.

Konačne podatke o odazivu na štrajk, najavili su, objavit će na konferenciji za novinare u petak.

Plenković: ‘Štrajk je zaista nije bio potreban, nama je najvažnije je da naša djeca mogu ići u školu’

Počinje jednodnevni štrajk u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima

Plenković: ‘Štrajk u školstvu neće biti plaćen, želimo biti pošteni i transparentni’

The post Sindikati: U štrajku upozorenja sudjelovalo 37 tisuća zaposlenika first appeared on Dijalog.hr.

Nama je najvažnije je da naša djeca mogu ići u školu, pohađati nastavu, to je važno za njihov razvoj, a bitno je i za roditelje i organizaciju života”, istaknuo je premijer Plenković.

Podsjetio je kako je Vlada RH nedavno pregovarala o Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim i državnim službama te su postigli suglasje sa sedam reprezentativnih sindikata u javnom sustavu i svim sindikatima u državnim službama o povećanju osnovice po formuli “3+3” od 1. veljače te 1. rujna.

Od početka mandata, od 2016. godine, to je povećanje osnovice od 48 posto, naglasio je premijer Plenković.”Jedino ova tri sindikata, organizatora ovog štrajka, nisu pristala to povećanje”, dodao je.

Naglasio je kako je Vlada i u okolnostima proteklih velikih kriza kontinuirano osiguravala veće plaće i mirovine te donijela novi Zakon o plaćama u državnom i javnom sustavu.

“Trideset tri godine su trebale proći u hrvatskoj demokraciji da se jedna Vlada odvaži pokušati ujednačiti sustav plaća u državnom i javnom sustavu, što znači za približno isti rad, približno iste plaće”, rekao je premijer Plenković.

a je obrazovanje Vladi prioritet, ukazuju činjenice da današnji proračun Ministarstva obrazovanja iznosi 4,6 milijarde eura te je povećan za više od duplo od 2016. godine, a trenutno smo u ciklusu najvećih investicija ikada u obrazovnu infrastrukturu, dodao je premijer.

Prosječne plaće u državnom i javnom sektoru od travnja 2024. narasle za 32 posto

Naravno da su nam u tom kontekstu i plaće zaposlenika itekako bitne. Predvidjeli smo da Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća, na čijem je čelu ministar Damir Habijan, sustavno, na temelju svakog pojedinog prijedloga analizira eventualne nepravde i anomalije u sustavu koeficijenata i to će Vijeće, tamo gdje su razlozi opravdani, popravljati eventualne pogreške”, izjavio je Plenković.

Dodao je kako su u usporedbi s travnjem prošle godine, prosječne plaće u državnom i javnom sektoru narasle za 32 posto.

To je presedan, naglasio je premijer Plenković, to se nije dogodilo nikada. Najavio je kako će Vlada nastaviti rad na povećanju plaća, ali na temelju cjelovite analize.

“Smatramo da štrajk koji je trenutno u tijeku zaista nije bio potreban, Vlada je spremna za dijalog, otklanjamo kritike koje su čelnici sindikata uputili, podsjećamo ih da je nama zaista najviše stalo i do djece i roditeljskog mira i da itekako poštujemo sve zaposlenike u obrazovnom sustavu”, poručio je premijer.

The post Plenković: ‘Štrajk je zaista nije bio potreban, nama je najvažnije je da naša djeca mogu ići u školu’ first appeared on Dijalog.hr.

Štrajk organiziraju Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a po njihovim jučerašnjim najavama održava se u oko 95 posto škola u kojima djeluju.

Kroz proces pregovora s Vladom sindikati su iznijeli pet zahtjeva – traže rast osnovice od 10 posto, povećanje koeficijenata, prosvjetni dodatak te uvođenje privremenog dodatka dok se ne ‘riješi pitanje’ koeficijenata. 

Osim toga traže odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana, kao i izuzimanje nastavnika od ocjenjivanja definiranog po Zakonu o plaćama i Uredbi o ocjenjivanju.

Predstavnici triju sindikata najavili su da ovim štrajkom “počinju”, a da će “svaki sljedeći štrajk biti dublji, širi, drugačiji”.

Iz resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kao i Vlade poručili su im da za štrajk nema razloga, a ministar Radovan Fuchs pozvao je roditelje da pošalju djecu u školu jer će nastava biti organizirana.

Ministarstvo je zbog toga izdalo i upute školama o osiguravanju sigurnog boravka učenika, organizaciji školske prehrane i produženog boravka te redovitom informiranju roditelja i učenika.

Osim toga, škole su obvezne evidentirati radnike u štrajku te podatke unijeti u sustav Centralizirani obračun plaća (COP). 

S obzirom na povećane obveze, ravnateljima je omogućeno odobravanje prekovremenog rada djelatnicima. Također, u suradnji s osnivačima i prijevoznicima potrebno je osigurati neometan prijevoz učenika.

Prema odluci Vlade s telefonske sjednice održane u utorak, zaposlenicima u štrajku bit će umanjene plaće i dodaci na plaće za vrijeme sudjelovanja u štrajku.

U današnjem štrajku ne sudjeluje Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) jer ga smatraju pravno upitnim i s nejasnim ciljevima. Prema izjavi predsjednice SHU-a Sanje Šprem jedini je zakoniti dio zahtjeva triju sindikata borba za osnovicu. 

Posebnost je i ta da se danas, u vrijeme održavanja štrajka, u osmim razredima osnovnih škola održavaju nacionalni ispiti, odnosno piše se ispit iz prvog stranog jezika.

Foto: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Foto: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Foto: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Foto: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Foto: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Foto: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Plenković: ‘Štrajk u školstvu neće biti plaćen, želimo biti pošteni i transparentni’

Školski sindikat srednjih škola najavio štrajk od 17. do 21. ožujka

Okončan štrajk zdravstvenih radnika

The post Počinje jednodnevni štrajk u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima first appeared on Dijalog.hr.

“Krećemo s jednodnevnim štrajkom, a svaki naš sljedeći štrajk bit će zahtjevniji i opsežniji”, rekao je predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić nakon zajedničkog izvanrednog sastanka podružnica dvaju sindikata. 

Dodao je da su sindikati spremni za razgovor i prije prvoga dana štrajka te da ne bježe od uspostave dijaloga, no, kako je rekao, “za dijalog su potrebne dvije strane”.

Sindikati štrajk najavljuju nakon neuspjelog postupka mirenja u kojemu su Vladi iznijeli pet zahtjeva, tri vezana uz poboljšanje materijalnog statusa te dva povezana s nematerijalnim traženjima. 

U proglasu upućenom članstvu i svim zaposlenicima, sindikati podsjećaju da je prvi zahtjev bio povećanje osnovice od 10 posto, drugi redefiniranje koeficijenata kroz Uredbu o koeficijentima, a trećim su tražili privremeni dodatak dok se ne uredi sustav koeficijenata.

Četvrti je zahtjev bilo izuzimanje sustava znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja definiranom po Zakonu o plaćama i Uredbi o ocjenjivanju, a peti odgoda uvođenja reforme strukovnog obrazovanja i sistematizacija pojedinih radnih mjesta kroz nove pravilnike.

Ta dva zahtjeva, podsjećaju, Vlada je bila spremna prihvatiti, ali pod uvjetom da potpišu Dodatak I. Temeljnog kolektivnog ugovora, koji su Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja prošle godine odbili potpisati.

“S obzirom na to da Vlada nije prihvatila tri tri od pet naših zahtjeva, ne preostaje nam ništa drugo nego da danas najavimo štrajk, koji je uvijek krajnja konzekvenca i ultimativna forma pritiska ne bi li se drugu stranu primoralo da ponovno sjedne za stol i dogovori se”, stoji u proglasu.

Štrajk urodio plodom: Broj računa u trgovini na malo 40 posto

Okončan štrajk zdravstvenih radnika

Radnici Luke Zadar počeli štrajk

The post Školski sindikat srednjih škola najavio štrajk od 17. do 21. ožujka first appeared on Dijalog.hr.

U djelatnosti “Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla”, u petak od nula do 11:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 665.971, a iznos računa iznosio je 7.558.147,15 eura.

U prošli petak, 17. siječnja u isto vrijeme ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 1.102.213, a iznos računa 14.398.171,48 eura.

Na usporedivi dan prošle godine, petak 19. siječnja 2024. od nula do do 11:00 sati, ukupan broj fiskaliziranih računa bio 940.268, a iznos 10,8 milijuna eura.

Iz podataka je vidljivo da je današnji broj računa u trgovini na malo do 11:00 sati u odnosu na prošli petak manji za 40 posto, a iznos računa također je manji,  za 47 posto.

U odnosu na petak 19. siječnja prošle godine, broj računa je manji za 29 posto, a iznos računa također manji, za 30 posto.​

​​Za Sve djelatnosti broj računa manji za 28, a iznos za 29 posto

Ukupan broj fiskaliziranih računa danas do 11:00 sati za sve djelatnosti bio je 1.625.377, a iznos 22,2 milijuna eura. U odnosu na petak 17. siječnja to je 28 posto računa manje, a njihov iznos manji je za 29 posto.

 U odnosu na lanjski usporedivi petak, broj računa je manji za 17 posto, a iznos računa također manji za šest posto.

U Hrvatskoj se danas provodi akcija bojkota trgovina zbog visokih cijena. 

Pokrenula ga je inicijativa koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar gospodarstva.

Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. “24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane.

Građani su pozvani da ništa ne kupuju.

The post Štrajk urodio plodom: Broj računa u trgovini na malo 40 posto first appeared on Dijalog.hr.

Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. “24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji između ostalog u tim porukama. U međuvremenu, podršku su joj dala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u četvrtak su podržali poziv građana na bojkot trgovina, upozoravajući da nepodnošljiv rast cijena ugrožava životni standard i postignute rezultate rasta primanja građana. “Visina cijena i razina primanja lice su i naličje iste medalje koja određuje životni standard u zemlji”, poručili su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).

Sindikalac Krešimir Sever, pak, smatra da je bojkot trgovina jedini pravi lijek u borbi protiv visokih cijena, to potvrđuju i dobra iskustva drugdje – u Italiji koja se pobunila zbog cijena tjestenine i kave, u Turskoj zbog pekarskih proizvoda te goriva u Velikoj Britaniji.

I oporbeni zastupnici u četvrtak su najavili su da će podržati bojkot trgovina u petak na koji su pozvani građani, naglasivši da, dok inflacija čerupa građane, Vlada u proračunu ubire blagodati neobuzdane inflacije, a trgovci se bogate na maržama, pa je zapravo riječ o bojkotu zbog Vladina nerada.

Sabina Glasovac (SDP) poručila je da njena stranka podržava bojkot trgovina. “Građani su, na sreću ili nažalost, morali preuzeti stvar u svoje ruke, s obzirom da Vlada nije učinila apsolutno ništa kako bi obuzdala inflaciju. A imala je mehanizme, ako nije znala, mogla je neke prijedloge SDP-a i prihvatiti, ali nije, jer njoj nije bitno što se predlaže, nego tko predlaže”, ustvrdila je.

Sandra Benčić (Možemo!) kazala je da je njena stranka tri godine davala prijedloge mjera kojima bi se ublažila inflacija, posebno onaj dio inflacije koji ide iz pohlepe. Svaki njihov prijedlog, kao i drugih oporbenih stranaka, Plenković je odbijao, pa se ova inflacija koja je najveća u eurozoni može zvati ‘Plenkovićevom inflacijom’.

 Saborski zastupnik HDZ-a Nikola Mažar istaknuo je, pak, da će “nastaviti tražiti od svih dionika da budu odgovorni i stoga neće, kao SDP ili Možemo!, ušićariti jeftine političke poene pa pozivati na bojkot”. “Ali poštujemo građane, poštujemo da neće ići u kupnju u petak. Naravno, i mi se tome pridružujemo. I idemo svi zajedno raditi da, s jedne strane odgovornom politikom štitimo najranjivije među nama, s druge strane da jačamo gospodarstvo, da jačamo međunarodni položaj Hrvatske”, rekao je.

U Ministarstvu gospodarstva u tijeku su dogovori oko proširenja liste proizvoda s ograničenim proizvodima, koji je Vlada najavila prošloga tjedna, a ministar Šušnjar je tijekom održavanja sastanaka iskazao podršku građanima, potrošačima koji kreću u akciju bojkota kupnje na jedan dan kako bi pokazali svoju snagu.

 Udruga Glas poduzetnika (UGP), u četvrtak je izrazila iznenađenje pozivom ministra gospodarstva građana na bojkot trgovina, umjesto da se, kako kažu, uhvati posla i donese konkretne mjere za suzbijanje poskupljenja i visoke inflacije. Iz te udruge radi smanjenja poskupljenja predlažu smanjenje PDV-a, odnosno jedinstvenu stopu od pet posto na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica, zatim reformu javnog sektora tj. digitalizaciju i optimizaciju kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi te poticaje poljoprivredi s fokusom na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca i dr.

Ekonomisti su uglavnom skeptični. Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je početkom tjedna za Hinu da ni organizirani potrošači ni Vlada ne mogu utjecati na kretanje inflacije. “Potrošači se možda mogu jedan dan organizirati i bojkotirati trgovce. Međutim, u tržišno orijentiranim ekonomijama kolektivne akcije potrošača nisu imale utjecaja na inflaciju, pa tako neće ni najavljeni bojkot hrvatskih potrošača, ako uopće bude masovan”, smatra Novotny.

Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u petak pokazat će kako je prošla ova inicijativa građana.

Inače, u Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u prosincu lani porasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od svibnja. Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunjske (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa inflacije EU iznosila je u prosincu lani 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata.

The post Visoke cijene presudile: Građani bojkotiraju trgovine first appeared on Dijalog.hr.

Nezavisni sindikat radnika Hrvatske najavio je bijeli štrajk zbog, kako navodi, potplaćenosti radnika. Pozvao je sve radnike Ine da se pridruže. Najavio je i prosvjed za subotu 18. siječnja 2025. godine u 11 sati ispred upravne zgrade Ine u Zagrebu.

Bijeli štrajk najavljen je pod sloganom “Koliko nas plaćate, toliko radimo!”

Nezavisni sindikat radnika Hrvatske tvrdi kako se poslodavac niz godina grubo poigrava s radnicima, sustavno ih potplaćuje i ignorira njihove zahtjeve. 

Iz Uprave Ine pak, kažu da kolektivno pregovaraju s tri reprezentativna sindikata koji okupljaju tisuće radnika, dok novoosnovani broji njih nekoliko stotina. Kao tri reprezentativna sindikata označili su SING, INAŠ i EKN.

“Kolektivni pregovori s reprezentativnim sindikatima su u tijeku, nešto su oštriji nego ranijih godina, proces mirenja je završen i uprava odnosno poslodavac je poslao novu ponudu za koju čekamo odgovor sindikata”, rekli su iz Ine. 

Dodaju kako razumiju agresivan nastup novoosnovanog sindikata kojemu je, navode, cilj privući što veći broj članova.

The post Sindikat pozvao sve radnike Ine na bijeli štrajk first appeared on Dijalog.hr.

Odluka o prekidu štrajka uslijedila je nakon što su danas poslijepodne u Ministarstvu zdravstva predstavnici sindikata Zajedno održali sastanak s ministrom zdravstva Vilijem Berošem te ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem.

Kušec je u izjavi novinarima po okončanju sastanka rekao da su konstruktivno razgovarali i “načelno postigli dogovor”, uz najavu da će do kraja dana tijela sindikata donijeti odluku. U izjavi Hini potvrdio je da je odlučeno da prekinu štrajk koji je trajao četiri dana.

U izjavi novinarima nakon sastanka u Ministarstvu, Kušec je rekao da su dobili traženi rok od četiri mjeseca u kojima će se definirati sve anomalije u uredbi i u što kraćem roku će se ispraviti.

Ministar Beroš potvrdio je da su se usuglasili kako je moguće da ima određenih nelogičnosti među koeficijentima, međutim da oni u suštini nisu problem već više njihova individualna primjena.

“Stoga smo odlučili razgovarati, ali kroz institucionalni okvir. U roku od četiri mjeseca ćemo razgovarati o svim nelogičnostima i potom ih u razumnom roku riješiti”, rekao je.

The post Okončan štrajk zdravstvenih radnika first appeared on Dijalog.hr.