Poplave su usmrtile najmanje 335 ljudi u Europi 2024., a pogodile su njih više od 410.000, objavile su služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u zajedničkom izvješću o klimi u Europi.

Zapadna Europa bila je najteže pogođena, a 2024. je svrstana među deset najkišovitijih godina u regiji prema podacima koji sežu do 1950.

Oluje i poplave bile su najskuplji vremenski ekstremi u Europi, a prošle su godine uzrokovale štetu veću od 18 milijardi eura.

Globalno gledano, 2024. bila je najtoplija godina na svijetu od početka mjerenja, kao i najtoplija za Europu – kontinent koji se najbrže zagrijava.

Planet je sada oko 1,3 stupnja Celzijusa topliji nego u predindustrijsko doba, uglavnom zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek.

“Svaki dodatni djelić stupnja porasta temperature je važan jer naglašava rizike za naše živote, gospodarstva i planet”, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

U izvješću su istaknute i svijetle točke, poput činjenice da su obnovljivi izvori energije proizveli rekordnih 45 posto energije u Europi 2024., dok većina europskih gradova ima planove za bolju prilagodbu klimatskim promjenama.

Ali vremenski ekstremi zabilježeni su diljem kontinenta.

Jugoistočna Europa imala je najdulji zabilježeni toplinski val, ukupno 13 dana, dok su se skandinavski ledenjaci smanjivali po najvećim zabilježenim stopama, a toplinski stres se povećao diljem kontinenta.

Veći dio istočne Europe bio je pogođen nedostatkom kiše i sušom, dok su poplave poharale zapadnu Europu.

Gotovo trećina ukupne europske riječne mreže premašila je “visoki” prag poplava, dok je 12 posto doseglo “teške” razine poplava 2024. godine.

Razorne poplave u Valenciji krajem listopada uzrokovale su većinu izgubljenih života i ekonomskih šteta uzrokovanih poplavama – u katastrofi su poginule 232 osobe.

Oluja Boris u rujnu je donijela najviše kiša ikad zabilježenih u srednjoj Europi, a najpogođenije zemlje bile su  Austrija, Češka, Njemačka i Slovačka.

Znanstvenici su potvrdili da su klimatske promjene učinile takve obilne kiše vjerojatnijima jer toplija atmosfera može zadržati više vode, što dovodi do intenzivne kiše.

Atmosferska vodena para dosegla je rekordnu razinu 2024.

Ostali čimbenici koji utječu na poplave uključuju i upravljanje rijekama i urbanističko planiranje koji određuju hoće li se kuće i infrastruktura graditi u područjima sklonim poplavama.

The post Najgore poplave u Europi u zadnjem desetljeću: Trećina riječnih tokova izvan kontrole first appeared on Dijalog.hr.