Postignut je nakon što je Von der Leyen otputovala u Škotsku na razgovore s Trumpom kako bi pogurala teške višemjesečne pregovore Bruxellesa i Washingtona.

Sporazum uključuje carine od 15% na robu iz EU-a koja ulazi u SAD i predviđa da EU kupi značajne količine američke energije i vojne opreme.

Također predviđa ulaganja EU-a u SAD u iznosu od 600 milijardi dolara, rekao je Trump novinarima.

“Mislim da je ovo najveći sporazum ikad postignut”, rekao je Trump novinarima nakon jednosatnog sastanka s von der Leyen koja je rekla da se carina od 15 posto “odnosi na sve”.

“Imamo dogovor između dva najveća gospodarstva na svijetu i to je veliki dogovor. Golemi dogovor. On će donijeti stabilnost. Donijet će predvidivost”, istaknula je. 

Osnovnu carinu od 15 posto mnogi u Europi će smatrati lošim ishodom u usporedbi s početnom europskom ambicijom da se ispregovara međusobna nulta stopa, no ona je i dalje bolja od 30-postotne stope od koje se strahovalo.

Sporazum je vrlo sličan onome koji su SAD i Japan postigli prošli tjedan.

“Dogovorili smo da će carine….na automobile i sve drugo bili 15 posto”, rekao je Trump. No, ta se carina neće primjenjivati na željezo i aluminij koji će se kao i dosad cariniti s 50 posto.

Bilo je mnogo nesigurnosti oko toga hoće li razgovori rezultirati dogovorom. Trump je prijetio Europskoj uniji carinama od 30% na europski uvoz od 1. kolovoza.

Američki predsjednik, koji nastoji preurediti globalno gospodarstvo i smanjiti desetljećima gomilane američke trgovinske deficite, dosada je uspio postići sporazume s Velikom Britanijom, Japanom, Indonezijom i Vijetnamom.

Trump: ‘Naš sporazum s Kinom je gotov, još je potrebno konačno odobrenje Xija i mene’

EU želi trgovinski sporazum sa SAD-om graditi na poštovanju, Trump na prijetnjama

SAD i Ukrajina potpisali sporazum o mineralima

The post SAD i EU postigli trgovinski sporazum o carini od 15 posto na ‘sve’ first appeared on Dijalog.hr.

Američki predsjednik izjavio je da ne “traži trgovinski sporazum” s Europskom unijom, zaprijetivši uvođenjem 50-postotnih carina na uvoz iz 27 država članica od 1. lipnja.

“EU je u potpunosti angažiran i odlučan da zajamči dogovor koji funkcionira za obje strane”, napisao je Maroš Šefčović na X-u nakon razgovora s američkim trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom i ministrom trgovine Howardom Lutnickom.

Trgovina između EU-a  i Sjedinjenih Država “mora biti vođena međusobnim poštovanjem, a ne prijetnjama. Spremni smo braniti svoje interese”, dodao je europski povjerenik.

EU je početkom svibnja zaprijetio uvođenjem carina na američki uvoz u vrijednosti od 95 milijarda, što se odnosi na automobile i avione, ako trgovinski pregovori s Trumpom propadnu.

Komisija je najavila i da će trgovinske mjere koje Sjedinjene Države uvode protiv nje prijaviti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

Posljednjih mjeseci EU je bio triput pogođen carinama američke administracije: 25 posto na čelik i aluminij, što je najavljeno sredinom ožujka, 25 posto na automobile, a zatim 20 posto na sve ostale europske proizvode u travnju.

Posljednje najavljene carine obustavljene su do srpnja da bi se omogućili pregovori, ali se carine od 10 posto i dalje primjenjuju na većinu robe koju 27 zemalja članica izvozi u Sjedinjene Države.

Donald Trump redovito napada Europu otkako se u drugom mandatu vratio u Bijelu kuću, smatrajući je, kako je kazao, “gorom od Kine” u trgovinskim odnosima.

Sjedinjene Države procjenjuju svoj deficit s EU-om u 2024. u robnoj razmjeni na 235 milijardi dolara, no Europska komisija ističe da američki suficit u uslugama smanjuje trgovinski deficit na 50 milijarda eura (oko 57 milijarda dolara).

Trump će smanjiti carine na automobile

Trump će razmotriti niže carine za Kinu

Nakon što je Trump pauzirao carine, svjetska tržišta ‘procvjetala’

The post EU želi trgovinski sporazum sa SAD-om graditi na poštovanju, Trump na prijetnjama first appeared on Dijalog.hr.

Još tijekom Trumpovog govora bilo je jasno da od globalizacije više nema ništa. Nije baš dugo preživjela. Uveo ju je bivši američki predsjednik William Jefferson Clinton, poznatiji kao Bill Clinton. Premisa je bila vrlo jasna – ukinuti trgovinske barijere kako bi američke tvrtke što lakše uvozile što jeftinije sirovine te izvozile preskupe proizvode u što više država.

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća Kina je bila siromašna, tehnički zaostala država. Upravo ju je Clinton nagovorio da pokrene pregovore sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (postat će članica 1. siječnja 2001.). Amerikancima se svijet bez trgovinskih prepreka i ograničenja činio kao ostvarenje svih želja. I bio je.

Neko vrijeme. Za manje od dva desetljeća američki kapitalisti otkrit će da je puno jeftinije, a time i profitabilnije, preseliti proizvodnju iz Sjedinjenih Država u Kinu. A onda tu istu robu, po načelima globalizacije, uvoziti u SAD-e.

Amerikanci su, uostalom kao i Europljani, bili oduševljeni ogromnom količinom jeftine robe. U početku uglavnom tekstila i obuče, no kako se Kina tehnološki dizala počela je stizati i elektronika. Pa automobili, naročito električni. Jedina grana gdje Kina još uvijek nije dostigla i prestigla Zapad je zrakoplovstvo.

Uskoro su se mnoge druge države pridružile Kini. A američki trgovinski i proračunski deficit počeo nezadrživo rasti. Vrhunac je bila 2024. godina kad je trgovinski deficit dosegnuo 918,4 milijarde dolara.

Od toga na Kinu je otpalo 295,4 milijarde dolara. Potom slijede Europska unija (235,6 milijardi dolara), Meksiko i Vijetnam. Američki proračunski manjak prekoračio je u fiskalnoj 2024. godini 1,8 bilijuna dolara. Deficit u fiskalnoj 2024. dosegnuo je tako 6,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i bio je za 0,2 postotna boda veći nego u fiskalnoj 2023.

Još tijekom predizborne kampanje Donald Trump je tijekom svakog javnog istupa najavljivao da će uvesti carine koje neće biti simbolične. Amerikancima se to sviđalo iako ih je jako malo moglo dokučiti kako će to zapravo izgledati i koje će posljedice imati. Isto tako vrlo rijetki izvan SAD-e mogli su dokučiti što Trump zapravo smjera. A njegova je agenda vrlo jednostavna – Make America Great Again. Da bi to postigao treba temeljito presložiti svjetski poredak.

Predsjedniku Trumpu je bolno jasno da Sjedinjene Države, ma kako bile velike, bogate i moćne, ipak neće moći bez saveznika i partnera. Problem je u tome što predsjednik Trump dosadašnjim partnerima ne vjeruje. Naročito ne Europskoj uniji koju optužuje da je osnovana samo kako bi naštetila Sjedinjenim Državama. Već je „razbucao” NATO savez, a sad udara na Europsku uniju.

Još prije „zaratio” je s Kanadom i Meksikom. Doduše, Kanađanima je predložio da postanu 51 savezna država. Što su oni s gađenjem odbili. Barem za sada. Zamislite da je predsjednik Trump to isto predložio Meksikancima. Od navale sreće ne bi prestali slaviti godinu dana. Pola Latinske Amerike doselilo bi se u Meksiko da s Meksikancima podijele sretan događaj.

Međutim, Kanađanima je svaka ideja zajedništva s Amerikancima „bljak”. Ponavljamo, barem za sada. Kad ih nekoliko milijuna ostane bez posla zasigurno će se predomisliti. Uostalom, onima kojima će ujedinjenje sa Sjedinjenim Državama biti neprihvatljivo mogu se odseliti u Francusku.

Pa na koga onda predsjednik Trump računa kao buduće partnere. I tu postaje izuzetno zanimljivo. Na dvije države na koje nikad ne bi pomislili – Rusiju i Indiju.

Zapravo, kad malo bolje razmislite Rusija je vrlo logičan odabir. Putin baš i nije u poziciji da postavlja ikakve uvjete jer je Rusija čvrsto okovana sankcijama. Istovremeno samo Rusija američkoj industriji može osigurati dovoljno sirovima svih vrsta, od čelika i aluminija do najrjeđih minerala. Onih koje je prije neki dan Peking zabranio da se izvoze u SAD-e.

Kao dodatni bonus predsjednik Trump od Putina očekuje da će za iznos koji će Rusija dobiti za sirovine uvesti gotove proizvode iste vrijednosti. Nije to Putinu mrsko. Sa 140 milijuna stanovnika Rusija je veliko tržište željno svega. Tri duge godine Rusi kupuju proizvode koje su ili prošvercani (pa time i nekoliko puta skuplji) ili preskupu kinesku bofl robu. Dok je Ladom upravljao Renault njezini auti vozili su desetljećima. Sad kad upravljaju Kinezi mnogi ne uspiju preživjeti rusku zimu.

Kinezi tri godine „cijede” Ruse. Kupuju naftu i plin i do 40 % jeftinije u odnosu na tržišnu cijenu, a Rusima uvaljuju škart. Jer znaju da mnogi Rusi ne mogu doći do boljeg. Putinu će trgovinski savez s Trumpom omogućiti ne samo da ponovno pokrene industriju i izvoz sirovina, već i da napuni dućane kvalitetnom američkom robom. Bolje rečeno kvalitetnijom od kineske.

S druge strane Atlantika i Tihog oceana mnogi će biti jednako oduševljeni. Američka auto industrija dobit će veliko tržište. Povrh toga predsjednik Trump će im dozvoliti da barem prvih godina u Rusiju izvoze automobile proizvedene u Meksiku i Kanadi. Dok se američka autoindustrija u SAD-u ne oporavi i vrati kapacitete koje je preselila u Meksiko i Kanadu.

Ako mislite da ovo nije moguće evo nekih činjenica. Fox News je 1. travnja objavio da Washington pregovara s Moskvom oko ugovora o rijetkim mineralima. Da sve ne bi ostala prvoaprilska šala 3. travnja u Washington je došao posebni izaslanik Putina za investicijsku suradnju Kiril Dmitriev. Trumpova administracija nije ni pokušala prikriti njegov dolazak.

Gdje je tu Ukrajina? Obnašatelj dužnosti predsjednika u pidžami Volodimir Zelenski imao je priliku potpisati sporazum o rijetkim mineralima. Umjesto toga odlučio se svađati. Pa ga je Trump izbacio iz Bijele kuće. Kijev sada najavljuje da će ukrajinska delegacija 11. i 12. travnja u Washingtonu pokušati spasiti što se spasiti da. U trenucima kad su Trumpove recipročne carine izgurale Ukrajinu sa svjetskih naslovnica i uvodnih minuta. Kad doslovno svi u svijetu imaju puno većih briga od spašavanja Zelenskog i Ukrajine.

S druge strane Putinu je jasno da će u nekom trenutku morati stat. Ovom brzinom napredovanja okupirao bi cijelu Ukrajinu za koje desetljeće. Iako mu se Ukrajina, bez američke vojne i financijske pomoći, čini osvojiva na kraju će morati prevagnuti na racionalnu ekonomsku stranu. Uostalom, neće Ukrajina nikud. A trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Državama treba mu odmah.

Trgovinskim sporazumom s Rusijom predsjednik Trump bi riješio mnoge probleme, ali ne sve. Kako bi okončao trgovinski rat i uspješno priveo kraju formiranje novog svjetskog poretka sa Sjedinjenim Državama kao ponovno najvećom svjetskom silom, mora „osvojiti” barem jedno veliko tržište. A nema većeg od indijskog.

S milijardu i 438 milijuna stanovnika Indija je najmnogoljudnija država na svijetu te shodno tome i najveće jedinstveno tržište na svijetu. Na kojem se može prodati doslovno sve – od igle do svemirskog broda.

Koji je indijski interes? Prije svega naštetiti Kini. Povrh toga indija ima puno toga ponuditi američkom tržištu. I ono najvažnije, sve veći broj američkih tvrtki napušta Kinu. A taj će se proces sada samo ubrzati. Mnoge odabiru Vijetnam, Indoneziju, Maleziju… S američkim trgovinskim sporazumom i tržištem većim od milijardu ljudi Indija će postati daleko najbolja opcija za američke tvrtke. Ne samo za one koje napuštaju Kinu.

Međutim, Indija je jedno od najzatvorenijih tržišta.

S obzirom na to da indijska ekonomija nije izvozno orijentirana država je štiti ogromnim carinama. Kojima se želi strane tvrtke natjerati da otvaraju pogone u Indiji. Tako je carina za uvoz osobnih vozila 70 %. Jednako visokim carinama zaštićena je i poljoprivreda – za rižu u ljuski 80%. Jabuke se u Indiju kupuju po komadu jer je jedini dio gdje mogu rasti Kašmir. I zato što je carina na jabuke 50 %.

Usprkos tome što je na Trump 2. travnja tvrdio da su indijski carinski nameti čak 52 % odredio im je carinu od samo 26 %. Nimalo recipročno. Zašto?

Zato što je indijski premijer Narendra Modi posjetio predsjednika Trumpa već 13. veljače. Istog dana započeli su pregovori o trgovinskom sporazumu. Koji su sada pri samom kraju. Doduše, Trumpove recipročne carine stupaju na snagu 9. travnja pa bi se moglo reći da su pregovori donekle zakasnili. Iako zakašnjenje od nekoliko tjedana ili koji mjesec neće biti ništa strašno. Tim prije jer Indija ima priliku biti prva država koja će s Trumpovom Amerikom dobiti novi, lijepi trgovinski sporazum.

S obzirom na pregovore u finalnoj fazi nije čudno da je premijer Modi objavio kako Indija Sjedinjenim Državama neće uvoditi protucarine. Indijski provladini mediji oduševljeno najavljuju skori dovršetak pregovora.

Uspije li predsjednik Trump sklopiti trgovinski sporazum s Indijom potpuno će promijeniti svjetski odnos snaga u ekonomiji, politici, pa čak i sigurnosni. Pritom se u kalkulaciju mora uračunati i Rusija s njenim sirovinama. Onog trenutka kad bi se vijest o američko-indijskom trgovinskom sporazumu objavila vrijednosti dionica američkih tvrtki poletjele bi u nebo. Kinesko tržište potonulo bi još dublje te za sobom povuklo i europsko. U Washingtonu, New Delhiju i Moskvi slavilo bi se danima.

Signal skandal: Američki dužnosnici otkrili planove napada – novinar sve pročitao

EU-ova Bijela knjiga o obrani: Veliki planovi ili samo mrtvo slovo na papiru?

Trumpova agenda bez milosti: Tko će se prilagoditi, a tko propasti?

The post Nova ekonomska stvarnost: Trump okreće leđa EU i Kini, gradi savez s Rusijom i Indijom first appeared on Dijalog.hr.