Pokazuju to financijski izvještaji kandidata za gradonačelnike koji su ušli u drugi izborni krug i imali su obvezu noćas do ponoći predati Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) izvještaje o načinu na koji su financirali svoju izbornu promidžbu.

Zakon je jasno propisao koliko sredstava za oba izborna kruga smiju potrošiti kandidati za gradonačelnika Zagreba, a koliko oni za gradonačelnike velikih gradova poput Splita, Rijeke, Pule, Zadra, radi se o iznosima od 127. 413, 90 eura i 76.448,34 eura.

Pojedini su kandidati bili vrlo blizu toj granici, no nitko ju nije prešao.

Tomašević potrošio dvostruko više od Selak Raspudić

Slučaj je to sa Tomaševićem koji je od dopuštenih 127.413,90 eura, na promidžbu potrošio 126. 792, 17 eura, što je 620 eura manje. Otprilike kao i troškovi bili su mu i primici, pa je u konačnici promidžbu završio sa viškom od 57, 61 eura.

Od 1380 donatora dobio je 35. 980 eura, mahom su mu uplaćivali dvoznamenkaste iznose, pa onda ‘strše’ donacije od 100, 200 ili 300 eura, po koliko su mu, primjerice, donirale široj javnosti nepoznate Sabina Đipalo i Vanja Ivančića Kiseljak.

No, na popisu donatora koji se proteže na čak 61 stranicu, neka se imena ponavljaju, pa su mu tako Ratko Bajakić i Jovanka Obranović Tiška u dva navrata donirali po 150 eura, ukupno po 300 eura, Robert Faber uplatio mu je dva puta po 100 eura itd.

Upola manje, 67. 237 eura, potrošila je njegova protukandidatkinja, nezavisna Marija Selak Raspudić. S obzirom da su joj primici iznosili 67. 237 eura promidžbu je zaključila sa viškom od 270 eura.

Od 134 donatora ukupno je dobila 55. 554 eura, najveću donaciju, 3. 500 eura dobila je Ante Tabaka, kandidata s njene liste za zagrebačku Gradsku skupštinu.

Šuta potrošio više od Puljka

I HDZ-ov Tomislav Šuta, koji je izabran za gradonačelnika Splita, troškovima se približio dopuštenoj granici. Na promidžbu je potrošio 76. 243 eura, a kako su mu primici bili 57. 355 eura, zaključio ju je s manjkom od gotovo 19. 000 eura.

Donatori su mu bili poprilično skloni, uplatili su mu 46. 854 eura, najviše tvrtka LED Elektronika iz Ivanić Grada (3. 500 eura), a 1. 500 eura dobio je od Dragana Primorca.

Njegov protukandidat Ivica Puljak (Centar) potrošio je manje, 63. 607 eura, a kako su mu primici bili 63. 641 euro, nakon svega ostao mu je višak od oko 33 eura.

Od donatora je dobio 27. 341 eura, najviše, 10. 000 eura, od tvrtke QB Designo iz Zagreba.

Filipoviću ostao manjak od gotovo 49.000 eura

Donatori su bili skloni i Ivi Rinčić, kandidatkinji koalicije Akcije mladih koja je prekinula višedesetljetnu dominaciju SDP-a u Rijeci, uplatili su joj 34.517 eura, najviše, 10. 000 eura, uplatila joj je tvrtka A. A. N. iz Rijeke, a 5. 000 eura Jadranski pomorski servis. 

Primici su joj bili 56. 237 eura, a troškovi 67. 054 eura, pa joj je nakon izbora ostao manjak od 10. 816 eura.

S manjkom od gotovo 49. 000 eura utrku za gradonačelnika Rijeke zaključio je njen protukandidat i bivši SDP-ov gradonačelnik, sada nezavisni Marko Filipović. Tolika je, naime, razlika između njegovih izbornih primitaka (26. 800 eura) i troškova (75. 781 eura).

Donatori su mu uplatili 24. 800 eura, a istim iznosom kao i Rinčić donirao ga je Jadranski pomorski servis.  

Približno kao Rinčić, na promidžbu za gradonačelnika Pule potrošio je Grbin, 67. 263 eura, no on je u konačnici završio u ‘plusu’ od 11 eura, jer su mu primici bili 67. 252 eura. Od donatora je dobio 3. 800 eura.

Njegov protukandidat i bivši prvi čovjek Pule, nezavisni Filip Zoričić potrošio je upola manje, 28. 070 eura. Kako su mu primici bili 28. 081 euro i on je promidžbu završio s viškom od 11, 64 eura.  Od donatora je dobio 27. 081 eura, najviše, 3. 981 eura, od široj javnosti nepoznatog Jure Mamića.

Grbin u promidžbu uložio vlastitih 16. 240 eura

Značajna sredstva, dva eura manje od 76. 000 eura, na promidžbu je potrošio HDZ-ov Šime Erlić koji je izabran za gradonačelnika Zadra.

S obzirom da su mu primici bili 57. 050 eura, promidžbu je zaključio s manjkom od gotovo 19.000 eura.

Spomenutih 57. 050 eura dobio je od 39 donatora, najviše, 10. 000 eura, od tvrtke Radion iz Benkovca. Po 5.000 eura donirale su mu tvrtke Bakmaz Zadar, Landmark Group iz Zagreba i Diklo-gradnja iz Zadra, a 4. 000 eura Tvornica kruha Zadar iz Zadra.

Osjetno manje od Erlića u promidžbi je potrošio njegov protukandidat Danijel Radeta (SDP), 19. 460 eura. S primicima od 22. 820 eura, promidžbu je završio s viškom od 3. 360 eura. Od petero donatora dobio je skromnih 320 eura.

Zanimljivi su i podaci o vlastitim sredstvima koje su gradonačelnički kandidati uložili u promidžbu. Najviše je, čak 16. 240 eura, uložio Grbin, zatim Rinčić (7.000 eura), pa Filipović (2.000 eura) pa Zoričić (1. 000 eura), pa Selak Raspudić, 15 eura. Puljak, Šuta, Erlić i Radeta vlastita sredstva nisu ulagali.

Ovi lokalni izbori opravdali su floskulu ‘Svaki glas je bitan’

Lokalni izbori: HDZ iznad očekivanja, SDP doživio debakl

Lokalni izbori: Šuta, Pavliček i Grbin iz drugog kruga do pobjede

The post Rezultati lokalnih izbora: Tko je potrošio najviše i tko je najviše uložio u sebe first appeared on Dijalog.hr.

S godinama se smanjio i broj ljudi koji si ne mogu priuštiti meso ili ribu jer je uvoz ponudio jeftinije varijante, navodi dnevnik.

Na prehranu se u Europi troši više nego ikad prije 2021. ukupno 1,55 bilijuna eura. Podaci za Hrvatsku potvrđuju to povećanje. Hrvatska je 2012. na hranu, piće i duhanske proizvode potrošila 5,1 milijardu eura, a deset godina kasnije taj je iznos veći za 57 posto.

Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov naglašava kako ti podaci ne govore nužno o tome da se konzumira više, već da su se zbog inflacije i poskupljenja povećali troškovi.

– Što su dohodak ili kupovna moć niži, to se više eliminiraju nepotrebni izdaci i oni koji nisu nužni pa relativno veći dio dohotka odlazi na kupnju hrane, režije, otplatu duga i druge neizbježne izdatke – pojašnjava Marijana Ivanov.

Podaci Eurostata pokazuju da su se od 2019. do 2022. troškovi za hranu i piće više povećali nego u dvostruko duljem razdoblju od 2012. do 2019. Prosječni Hrvat je tako 2012. samo na hranu trošio 1190 eura godišnje, a desetljeće kasnije 2040 eura.

Budući da je prosječna neto plaća za 2022. bila 7653 kuna (otprilike 1016 eura), ispada da smo trebali raditi dva mjeseca kako bismo zadovoljili ovu najosnovniju životnu potrebu. U taj iznos čak nije ni uračunato piće – na bezalkoholno se po glavi stanovnika lani trošilo 380 eura (120 više nego 2019.), a alkohol dodatnih 440 eura (160 eura više).

U Hrvatskoj se prošle godine popilo alkohola u vrijednosti 1,7 milijardi eura, a sokova i drugih bezalkoholnih napitaka ukupno 1, 5 milijarde eura. Novac koji dajemo za dostave u tom se razdoblju najviše povećao – za čak 280 eura po stanovniku, piše novinarka Jutarnjeg lista Karla Zupičić.

The post Eurostat: Na prehranu se u Europi troši više nego ikad prije first appeared on Dijalog.hr.