Duge četiri godine europski vlastodršci učinili su išta-ništa na pojačavanju obrambenih mogućnosti Europe. Tek ih je prijetnja predsjednika Donalda Trumpa da će povući američke vojnike i time praktički rasformirati NATO, potakla da se pokrenu. Vrlo sporo i vrlo malo. Uglavnom retorički – trebali li, morali bi, (možda) hoćemo.

Jedinu do sada konkretnu mjeru – povećanje izdvajanja na 3,5 % BDP-a za obranu do 2035.godine, velika većina europskih članica NATO-a za sada ignorira. S jedne strane kao ima se vremena. S druge velika većina europskih vlastodržaca nada se da će 2029. godine u Ovalni ured Bijele ponovno ući demokrat. Pa će se sve samo od sebe vratiti „u normalu”. Opasna je to kockanje našom budućnošću, nalik ruskom ruletu u kojem je u bubnju ne jedan nego pet metaka. Jer ako na predsjedničkim izborima pobijedi sadašnji potpredsjednik JD Vance velika većina europskih članica NATO-a naći će se u jako teškoj poziciji. Ma zapravo naći se sve članice. S tom razlikom da će one koje su krenule jačati obrambene kapacitete taj trenutak dočekati s manje stresa.

Ni sadašnjoj hrvatskoj vladajućoj koaliciji ne žuri se značajno povećati izdvajanja za oružane snage. Proračunska izdvajanja za MORH za 2026. godinu veća su mizernih 281 milijun eura u odnosu na 2025. godinu. Naravno, pod uvjetom da na kraju godine ne bude rebalans te se, kao i svake godine, ne uzme MORH-u da bi se pokrpale rupe u zdravstvenom i mirovinskom sustavu.

Oba ta sustava trebala bi biti samodostatni kroz izdvajanja iz osobnih dohodaka, ali naravno nisu. Prošle godine država je na krpanje mirovinskog sustava potrošila 10,2 milijarde eura. Ove godine će zasigurno koju milijardu više. Tome treba pridodati i podmirivanje duga zdravstvenih ustanova i bolnica prema veledrogerijama koji je na kraju prošle godine bio tek mrvicu manji od milijardu eura. Kada vam mirovinski i zdravstveni sustav posisa više od 12 milijarde eura naravno da ne preostane novca za puno topa, pa i za obranu.

Iako planova ne nedostaje. Najavljene su kupnje dvije višenamjenske korvete ukupne cijene oko 1,5 milijardi eura. Potpisano je pismo namjere za modernizaciju polovnih Rafala koje će koštati otprilike isto toliko. Već to zajedno dođe do oko tri milijarde. Doduše, projekcije proračuna za 2027. i 2028. godinu pokazuju povećanje izdvajanja za MORH – 2.129.021.818 eura za 2027. i 2.263.752.159 za 2028. godinu. Međutim, teško da će to biti dostatno kako bi se ostvarilo planirano povećanje rasta za obranu na 2,5 % BDP-a. Osim ako nam se zbog nekog razloga rast BDP-a drastično uspori.

U svakom slučaju Hrvatska se lijepo uklopila u europski trend trebamo, moramo, hoćemo. Europski vlastodršci i nadalje odgađaju teške odluke u korist povećanja izdvajanja za obranu jer kome uzeti. Europske ekonomije stagniraju, naročito one najjače. Njemačka ekonomija je imala dva uzastopna pada – 0,3 % u 2023. i 0,2 % u 2024. godini. Za 2025. godinu najavljuje se rast od 0,2 %, prije svega potaknut državnom potrošnjom. Unatoč tome, industrija i dalje stagnira pod pritiskom strukturnih problema. Zbog toga ne čudi da se i za 2026. godini predviđa skroman, ako ikakav rast.

Istovremeno Bundeskanzler Joachim-Friedrich Martin Josef Merz ne prestaje zazivati stvaranje najmoćnije europske vojske. Neće to biti lak zadatak. Tri desetljeća, od ujedinjenja Njemačke i raspada SSSR-a, Bundeswehr je bio podfinanciran debelo ispod 2 %. Od 2014. do 2018. godine izdvajalo se samo 1,1 % BDP-a. Nije ni čudo da se Bundeswehr doslovno raspadao jer Angela Merkel i njeno velika crno-crvena koalicija nisu vidjeli smisla ulagati u oružane snage. Tek je odlazak „vječne” Merkel i još više ruska agresija na Ukrajinu, natjerala Nijemce da povećaju izdvajanja za vojsku. Koja su u 2025. godini dosegla 2,4 % BDP-a. Uz najavu daljnjeg rasta. Međutim, s obzirom na to da gospodarstvo stagnira pitanje je na čiji će račun ići taj rast? Bundeskanzler Merz baš nije odveć pričljiv u vezi toga.

Europski vlastodršci propustili su u protekle četiri godine značajno povećati izdvajanja za obranu isključivo radi kratkoročne popularnosti i ispunjavanja populističkih obećanja. Ukrajinci su, boreći se za vlastiti opstanak, kupili vrijeme Europljanima koje je uzalud potrošeno. Da je Europa zadnje četiri godine krenula odlučno jačati obrambene sposobnosti, prijetnje iz Washingtona u vezi opstanka NATO-a bile bi znatno manje dramatične.

Međutim, europski vlastodršci još uvijek nisu spremni priznati pravu težinu situacije. Niti pokrenuti otvoren dijalog s javnošću. Nisu bili spremni ni ukrajinski vlastodršci dok ih ruski tenkovi na prilasku Kijevu nisu natjerali. Međutim, tad je bilo prekasno. Ukrajinsko gospodarstvo se praktički raspalo te Ukrajina preživljava isključivo na stotinama milijardi strane pomoći.

Svašta smo se naslušali na nedavno održanoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Tako je već spomenuti Bundeskanzler Merz u uvodnom govoru objavio kako se svjetski poredak raspao. Kao ni njemu ni Macronu ni Starmeru, a ni ostaloj velikoj većini europskih vlastodržaca, nije jasno zašto se Sjedinjene Države povlače iz NATO-a. U očaj ih tjera nesigurnost mogu li još uvijek računati na članak 5. Sjevernoatlantski ugovor koji je donedavno osiguravao kolektivnu obranu svim članicama NATO saveza. Pritom prešućuju činjenicu da su te iste članice NATO-a uglavnom zanemarivale Članak 3. koji je vrlo kratak – Kako bi učinkovitije realizirale ciljeve ovog Ugovora, potpisnice će zasebno ili zajedno, stalnom međusobnom pomoći i samopomoći održavati i razvijati svoje individualne i zajedničke sposobnosti da se odupru oružanom napadu. S tri desetljeća izdvajanja iz BDP-a debelo ispod 2 % Njemačka zasigurno nije ispunjavala obveze iz Članka 3.

Britanski premijer Keir Starmer pozivao je na brže jačanje „tvrde moći” i spremnosti za borbu te je najavio slanje nosača zrakoplova HMS Prince of Wales, s pripadajućom udarnom skupinom, u sjeverni Atlantik. Pritom nije rekao što će im točno biti zadaća. Možda obrana Grenlanda?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglašava kako Europa mora ponovo naučiti biti geopolitička sila, kao što je bila prije manje od sto godina – dodali bismo. Europa, odnosno europske države poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke prije 2. Svjetskog rata figurirale su kao geopolitičke sile. Po okončanju rata Sjedinjene Američke Države iskoristile su njenu slabost i prekrojile svijet po svojim interesima.

Macron (za sada) nije najavio slanje nosača Charles de Gaulla u sjeverni Atlantik.

U međuvremenu Pentagon je nastavio rastavljati NATO. Trenutačno to se događa na razini zapovjedništva. U studenom prošle godine Bijela kuća i Pentagon objavili su da više ne žele američkog generala na poziciji Vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga NATO-a za Europu. Da stvar bude složenija Washington inzistira da na to mjesto dođe njemački general, iako bi bilo logičnije da zamjena za Amerikanca dođe iz Francuske ili Ujedinjenog Kraljevstva, jedine dvije europske države s nuklearnim oružjem. Tim prije jer su britanski generali do sada uvijek bili na poziciji zamjenika Vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga NATO-a za Europu.

I dok je mjesto Vrhovnog zapovjednika NATO-a za Europu još uvijek u američkim rukama, počela je preraspodjela nižih zapovjedništva. Velika Britanija preuzima zapovjedništvo u Norfolku (SAD), Italija dobiva zapovjedništvo u Napulju, Njemačka i Poljska dijelit će zapovjedništvo u Brunssumu prema rotacijskom modelu.

Istovremeno Pentagon je pod snažnim pritiskom predsjednika Trumpa da ubrza povlačenje američkih snaga iz Europe. U sklopu povlačenja američkih snaga našle bi se i snage trenutačno raspoređene na Kosovu unutar misije KFOR-a. Nije nikakva tajna da upravo to željno iščekuje srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Bez američkih snaga KFOR bi bio puno slabiji, što bi Vučića dovelo u napast da pokuša vojskom vratiti nadzor nad Kosovom. To je i objašnjenje na burne reakcije iz Beograda zbog vojnog saveza Hrvatske, Albanije i Kosova.

Kako propada Europa: bijela kuga

Kako propada Europa?

Sukob oko Grenlanda – kraj ili tek primirje?

The post Pentagon rastavlja NATO, Amerika pakira kofere iz Europe: ostajemo li sami pred Rusijom i Vučićem? first appeared on Dijalog.hr.

Healey je precizirao kako će se broj pripadnika oružanih snaga stacioniranih u Norveškoj povećati s oko tisuću na dvije tisuće. 

Odluka dolazi u vrijeme sve veće zabrinutosti NATO saveznika zbog ruskih aktivnosti na Arktiku zbog kojih se ponovno otvaraju stare hladnoratovske baze te jača vojna prisutnost u regiji, piše BBC.

“Zahtjevi za obranom rastu, a Rusija predstavlja najveću prijetnju sigurnosti Arktika i krajnjeg sjevera koju smo vidjeli još od Hladnog rata”, kazao je Healey. 

U središtu planova je inicijativa ‘Arktička straža’ (Arctic Sentry), koju je predložila ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper. Cilj joj je jačanje nadzora i sigurnosti u regiji, po uzoru na postojeće inicijative unutar NATO-a poput onih na Baltiku i istočnom krilu.

Ujedinjeno Kraljevstvo i NATO saveznici sve su zabrinutiji zbog rizika koji Moskva predstavlja za podvodne kabele i cjevovode, u jeku pojačanih napetosti nakon invazije na Ukrajinu.

Prošle su godine London i Oslo potpisali obrambeni pakt za zaštitu podmorskih kabela, prema kojem će mornarice dviju zemalja upravljati zajedničkom flotom za praćenje ruskih podmornica, prenosi BBC. 

Prema podacima britanskog Ministarstva obrane, aktivnost ruskih podmornica u britanskim vodama porasla je za 30 posto u posljednje dvije godine. Iz ministarstva ističu kako je intenzitet ruskih podmorničkih operacija u sjevernom Atlantiku trenutačno na razinama viđenim tijekom Hladnog rata.

Starmer: ‘Velika Britanija i Francuska poslale bi vojne postrojbe u Ukrajinu ako se postigne dogovor’

Velika Britanija uvodi digitalne osobne iskaznice koje će otežati ilegalni rad

Britanija šalje svoje vojne zrakoplove iznad Poljske kako bi odvraćala zračne prijetnje Rusije

The post Velika Britanija udvostručit će broj vojnika u Norveškoj first appeared on Dijalog.hr.

„Smatram da su riječi predsjednika Trumpa uvredljive i iskreno užasavajuće i nisam iznenađen da su prouzročile toliku bol voljenima ubijenih ili ozlijeđenih”, rekao je laburist u izjavi novinarima. 

Upitan hoće li zatražiti ispriku od američkog predsjednika, Starmer je odgovorio da bi se „on svakako ispričao da se tako krivo izrazio ili izgovorio te riječi”. 

Velika Britanija izgubila je u Afganistanu 457 vojnika i to je za nju bio najkrvaviji prekomorski sukob od pedesetih. Tijekom najintenzivnijih godina rata Britanci su predvodili saveznike u Helmandu, najvećoj i najnestabilnijoj afganistanskoj pokrajini. Uz Amerikance su se borili i u Iraku. 

Starmerova kritika posebno je snažna jer je on poznat kao čelnik koji u pravilu izbjegava izravno kritizirati Trumpa u javnosti. 

Američki predsjednik u četvrtak je za Fox News rekao da SAD „nikad nije trebao” transatlantski savez te je optužio saveznike da su se držali „malo podalje prvih linija” u Afganistanu. 

Njegova izjava dodatno je pogoršala odnose s europskim saveznicima, već napetima zbog njegovih prijetnji da će preuzeti autonomni danski teritorij Grenland i carina kojima je zastrašivao europske zemlje koje su stale uz Kopenhagen. 

Trumpovu izjavu o Afganistanu osudio je i nizozemski ministar vanjskih poslova David Van Weel, prozvavši ju neistinitom i uvredljivom. Kritikama se priključio i britanski princ Harry koji je služio u srednjoazijskoj zemlji. 

„O tim žrtvama se treba govoriti istinito i s poštovanjem”, priopćio je. 

U Afganistanu je poginulo i više od 150 Kanađana, 90 Francuza i nekoliko desetaka vojnika iz Njemačke, Italije i drugih zemalja. Danska, posljednja u nizu meta Trumpovih prijetnji, tamo je izgubila 44 vojnika, čime je u odnosu na broj stanovnika imala najviše žrtava u tom ratu. 

SAD je u Afganistanu izgubio 2460 vojnika, što ga po omjeru poginulih i broja stanovnika svrstava uz Britaniju i Dansku. 

Starmer: ‘Grenlandu je potrebna mirna rasprava’

Starmer: ‘Velika Britanija i Francuska poslale bi vojne postrojbe u Ukrajinu ako se postigne dogovor’

Trump neće priznati palestinsku državu, Starmer najavio priznanje već ovog vikenda

The post Trump prozvao Europu zbog ‘slabe pomoći’ u vojnim akcijama u Afganistanu, Starmer se užasava first appeared on Dijalog.hr.

Posjet je bio osobito dirljiv za Williama, prijestolonasljednika, jer ga je njegova pokojna majka, princeza Diana, vodila u istu tu ustanovu kada je imao 11 godina, što ga je inspiriralo da osnuje program za borbu protiv beskućništva.

Tijekom posjeta centru “The Passage”, princ George upisao se u knjigu posjetitelja na istoj stranici kao svojedobno Diana, koja je poginula u automobilskoj nesreći u Parizu 1997., kada je William imao 15 godina.

Noseći pregače, George (12) i njegov otac radili su u kuhinji, stavljali hranu u posude za pečenje, razgovarali i smijali se s osobljem centra, nakon čega su na duge stolove postavili salvete i male božićne poklone.

Osim što se zauzima za beskućnike, princ William radi na zaštiti okoliša i promicanju otvorenosti o problemima mentalnog zdravlja.

William će sa suprugom Kate i njihovo troje djece Božić provesti na imanju kralja Karla u Sandringhamu na istoku Engleske.

Talijani kreću s naplatom ulaza u turističku atrakciju Fontanu di Trevi

Dodjela Oscara od 2029. godine prenosit će YouTube

Japan mora vratiti Kini divovske pande

The post Princ William i najstariji sin volontirali u pripremi božićnog ručka za potrebite first appeared on Dijalog.hr.

“Dvojica čelnika započela su razmišljanjem o ratu u Ukrajini”, priopćio je Starmerov ured o telefonskom razgovoru, dodajući da su razgovarali o radu zemalja ‘koalicije voljnih’ koje su se obvezale podržati Ukrajinu.

“Premijer je izvijestio o radu koalicije voljnih na podršci svakom mirovnom sporazumu i osiguranju pravednog i trajnog završetka neprijateljstava.”

Američki pregovarači sastali su se u subotu s ruskim dužnosnicima na Floridi radi razgovora o okončanju sukoba, dok Trumpova administracija pokušava privoljeti dvije strane da postignu dogovor.

Sastanak u Miamiju uslijedio je nakon američkih razgovora u petak s ukrajinskim i europskim dužnosnicima, najnovijih rasprava o mirovnom planu koji je potaknuo određenu nadu u rješavanje sukoba koji je započeo kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju u veljači 2022.

U izvješću Downing Streeta također se navodi da su Starmer i Trump razgovarali o situaciji u Pojasu Gaze kao i o imenovanju novog britanskog veleposlanika u SAD-u.

Christian Turner imenovan je novim veleposlanikom u Sjedinjenim Državama nakon što je njegov prethodnik Peter Mandelson otpušten kada su na vidjelo izašli e-mailovi podrške koje je slao osuđenom seksualnom prijestupniku Jeffreyju Epsteinu.

Do telefonskog razgovora dvojice čelnika došlo je tri dana nakon što je američka vlada počela objavljivati fotografije i dokumente iz Epsteinovog dosjea, među kojima su i fotografije brata britanskog kralja, Andrewa Mountbatten-Windsora. 

Trump kritizirao bivšu vlast: ‘Konstantno pokušavam popraviti Bidenovo nasljeđe’

Trump proširio zabranu ulaska u SAD na još nekoliko zemalja

Trump: ‘Razočaran sam što predsjednik Zelenskij još nije pročitao prijedlog’

The post Sastali se Trump i Starmer: glavne teme bile su Ukrajina i Gaza first appeared on Dijalog.hr.

“Garderoba njezina pokojnog veličanstva odraz je vrlo dugoga života posvećenog dužnosti i po mnogočemu predstavlja vremensku kapsulu”, rekao je britanski dizajner Erdem Moralioglu, dodavši da je njezina odjeća ujedno “odraz vrlo specifičih i važnih trenutaka u povijesti.”

Na izložbi pod nazivom “Kraljica Elizabeta II: Moda i životni stil” bit će izloženo oko 200 odjevnih predmeta koje je Elizabeta nosila tijekom svojih 96 godina. Ondje će se naći brojni šeširi, večernje haljine, marame, odjeća za jahanje i kišni ogrtač od plastike kao dio praktične garderobe za svaki dan”, objavila je Kraljevska kolekcija. 

Posjetitelji će moći razgledati i neke skice s bilješkama dizajnera, čak i same pokojne kraljice.

Moralioglu će dati svoj doprinos izložbi, koja se otvara u travnju u Kraljevskoj galeriji Buckinghamske palače, zajedno s modnim dizajnerima Richardom Quinnom i Christopherom Kaneom. 

Elizabetin stil i njezina promocija britanske kulture imali su “golem utjecaj na britansku modu”, rekao je Quinn.

“Kraljica Elizabeta uvijek je nastojala u prvi plan staviti britanske modne dizajnere, ističući na taj način relevantnost i značaj britanske mode u svijetu”, kazao je Kane, dodavši da “njezina odjeća priča priču o Britaniji i njezinu promjenjivom identitetu kroz modu”.

Dizajner Quinn ističe da je kraljičin stil bez sumnje promovirao britansku modu tijekom devedesetih godina.

Među izloženim odjevnim predmetima bit će zelena večernja haljina koju je dizajnirao Norman Hartnell, a kraljica ju je nosila na državnom prijemu organiziranom u britanskom veleposlanstvu u Washingtonu 1957. u čast tadašnjega američkog predsjednika Dwighta D. Eisenhowera. 

Posjetitelji će, među ostalim moći vidjeti i kraljičinu vjenčanicu, kao i njezinu krunidbenu haljinu. Obje ih je dizajnirao Hartnell, a uz njih će biti izložena i haljina djeveruše koju je nosila 1934. godine.

Jedan od posebnih odjevnih predmeta je kišni ogrtač od plastike dizajnera Hardyja Amiesa iz 60-ih godina, koji je smatran iznimno avangardnim za to doba. Ondje će biti i plava suknja u obliku krinoline i odgovarajući bolero koji je Elizabeta nosila na vjenčanju svoje sestre Margaret 1960., potom brojni kompleti od tvida, suknja tartan dizajna koju je kreirao Hartnell, kao i tamno zeleni kaput, koji je kreirala kraljičina osobna krojačica Angela Kelly, a kraljica ga je nosila godinu dana prije smrti.

Ulaznice za izložbu, koja će biti otvorena 10 travnja 2026. i trajat će do 18. listopada, u prodaju su puštene u utorak.

Elizabeta je umrla u rujnu 2022. godine.

Finska uz kupnju novog električnog auta daruje osvježivać zraka s mirisom benzina

Nogometni agent pištoljem prijetio ‘zvijezdi’ Premier lige

Nizozemska vraća Egiptu skulpturu staru 3500 godina

The post Garderoba pokojne britanske kraljice Elizabete II. bit će izložena u Buckinghamskoj palači first appeared on Dijalog.hr.

Digitalna osobna iskaznica postat će obvezna kao sredstvo dokazivanja prava na rad, no ljudi neće biti obvezni nositi ju sa sobom niti će ju morati predočiti.

Obvezne osobne iskaznice postojale su u Britaniji samo tijekom ratnog stanja. Od njihovog ukidanja nakon Drugog svjetskog rata, Britancima se nisu izdavale osobne iskaznice, a za dokazivanje identiteta koristili su se drugi službeni dokumenti poput putovnica i vozačkih dozvola.

Britanski premijer Starmer izvijestio je da će iskaznice biti dostupne građanima Ujedinjenog Kraljevstva i legalnim stanovnicima do kraja ovog parlamentarnog mandata.

“Znam da su radnici zabrinuti zbog razine ilegalnih migracija u ovu zemlju. Sigurna granica i kontrolirane migracije razumni su zahtjevi, a ova vlada ih sluša i ispunjava”, rekao je.

Dodao je da je digitalni identifikacijski dokument “ogromna prilika” za Ujedinjeno Kraljevstvo jer će “otežati ilegalni rad i učiniti britanske granice sigurnijima”.

Planovi predviđaju pohranjivanje osobnih iskaznica na uređajima na isti način kao što se pohranjuju beskontaktne platne kartice ili aplikacija Nacionalne zdravstvene službe (NHS).

Digitalna osobna iskaznica bila bi mjerodavni dokaz identiteta i statusa boravka u Ujedinjenom Kraljevstvu te bi uključivala ime, datum rođenja i fotografiju, kao i podatke o nacionalnosti i statusu boravka.

Vlada se nada da će predložene osobne iskaznice podržati njezine napore u smanjenju ilegalne imigracije ograničavanjem mogućnosti zarade onih koji ilegalno dolaze u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Kako će to funkcionirati za one koji ne koriste pametne telefone bit će određeno tijekom konzultacija. The Telegraph piše da bi “oni koji ne žele nositi digitalnu osobnu iskaznicu ili ne posluju digitalno” mogli dobiti fizičku iskaznicu.

Stranka Reform UK nazvala je planove “ciničnom smicalicom” osmišljenom kako bi prevarila birače da pomisle da vlast nešto poduzima po pitanju imigracije.

Čelnica konzervativaca Kemi Badenoch također je odbacila planove kao “trik koji neće ništa učiniti da zaustavi brodove”.

Liberalni demokrati rekli su da neće podržati obveznu digitalnu identifikaciju, jer su ljudi “prisiljeni predati svoje privatne podatke samo kako bi mogli obavljati svoje svakodnevne aktivnosti”.

Velika Britanija zaprijetila Izraelu: ‘Priznat ćemo Palestinu’

Velika Britanija i Njemačka potpisale savez, zajedno razvijaju dalekometno oružje

Francuska, Njemačka i Velika Britanija žele humanitarni pristup Gazi

The post Velika Britanija uvodi digitalne osobne iskaznice koje će otežati ilegalni rad first appeared on Dijalog.hr.

Upitan na konferenciji za novinare o priznavanju palestinske države, Trump je rekao da se “ne slaže s premijerom po tom pitanju”, dodajući da je to “zapravo jedno od naših rijetkih neslaganja.”

Starmer je poručio da se on i Trump slažu oko krajnjeg cilja, a to je mir u regiji. “Apsolutno se slažemo oko potrebe za mirom i smjernicama jer je situacija u Gazi nepodnošljiva”, rekao je.

Novinari su britanskog premijera pitali čeka li da Trump napusti zemlju kako bi onda formalno priznao palestinsku državu ovog vikenda.

“Jasno sam iznio svoj stav krajem srpnja o vremenu priznanja, što nema nikakve veze s ovim državnim posjetom”, odgovorio je.

„Razgovarao sam o tome s američkim predsjednikom, kao što se i očekuje između dvojice čelnika koji se međusobno poštuju i vole te žele postići bolje rješenje na najbolji mogući način“, dodao je.

List Times izvijestio je u srijedu da će Velika Britanija ovog vikenda formalno priznati palestinsku državu.

Starmer je u srpnju upozorio da bi Britanija mogla priznati Palestinu ako Izrael ne poduzme korake za ublažavanje patnje u Gazi i ne postigne primirje u gotovo dvogodišnjem ratu s Hamasom.

List Times napisao je, bez navođenja izvora, da će Britanija objaviti izjavu nakon što američki predsjednik završi svoj posjet Britaniji u četvrtak.

Trump „riješio sedam ratova“

Predsjednik Sjedinjenih Država rekao je da ga je ruski kolega Vladimir Putin „iznevjerio“, nakon zastoja u mirovnim naporima uslijed tjedana ruskih napada na Ukrajinu.

Trump je sugerirao da je u početku mislio da je rat, za koji je ranije tvrdio da ga može završiti u roku od jednog dana od ulaska u Bijelu kuću, „najlakši“ od svih sukoba koji su trebali razrješenje.

No, čini se da mirovni sporazum nije ništa bliže unatoč mjesecima pregovora koje vodi Washington, a Trumpovi ultimatumi i rokovi postavljeni pred ruskog čelnika da se uključi u prijedloge i dalje su bez očitih rezultata.

Na pitanje tijekom svog državnog posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu  jesu li pregovori trenutačno na mrtvoj točki, američki predsjednik rekao je da ljudi „ginu i osjećam da imam obvezu to riješiti zbog toga“.

Tijekom konferencije za novinare na premijerovu imanju Chequers Trump je rekao da mu je „velika čast reći vam da smo riješili sedam ratova, sedam ratova, ratova koji su bili nerješivi, ratova koji se nisu mogli pregovarati ni završiti, SAD je riješio sedam takvih.”

No onaj u Ukrajini nije riješen, a Putin ga je, kaže Trump, “iznevjerio.”

„Stvarno me iznevjerio. Trebale su to biti Rusija i Ukrajina, ali vidjet ćemo kako će se to završiti. Mislio sam da bi to mogao biti među najlakšima u toj grupi.“

Američki predsjednik nije rekao na koje druge sukobe misli.

Trump ne pozna Mandelsona

Niti jedan od čelnika nije se spotaknuo o potencijalno neugodne teme, među kojima se ističe ona o pokojnom seksualnom prijestupniku Jeffreyju Epsteinu i njegovim vezama s Trumpom i Starmerovim bivšim veleposlanikom u SAD-u.

Starmer je prošli tjedan smijenio Petera Mandelsona s mjesta veleposlanika u SAD-u nakon što je objavljeno da je imao bliske veze s pokojnim financijašem.

Trumpov odnos s Epsteinom također je pod lupom.

“Zapravo ga ne poznajem”, rekao je Trump odgovarajući na pitanje o Mandelsonu. “Mislim da bi premijeru bilo bolje da o tome govori, to je bio izbor koji je donio.”

Starmer je ponovio svoj stav: “Prošli tjedan su izašle na vidjelo neke informacije koje nisu bile dostupne kada je imenovan i kada sam donio odluku o tome, i to je vrlo jasno.”

Trump najavio mjere protiv ljevičarskih skupina, Antife nazvao terorističkom organizacijom

Trump podiže tužbu protiv New York Timesa vrijednu 15 milijardi dolara

Trump: ‘Imamo dobar odnos, ali gubim strpljenje s Putinom’

The post Trump neće priznati palestinsku državu, Starmer najavio priznanje već ovog vikenda first appeared on Dijalog.hr.

Odluka je objavljena nakon upada ruskih dronova u poljski zračni prostor prošli tjedan.

Zrakoplovi Typhoon pridružit će se savezničkim snagama iz Danske, Francuske i Njemačke kako bi ojačali obranu istočnog krila NATO-a, priopćila je vlada, dodajući da bi zrakoplovi trebali letjeti u misijama iznad Poljske u danima koji dolaze.

“Neodgovorno ponašanje Rusije izravna je prijetnja europskoj sigurnosti i kršenje međunarodnog prava, zbog čega će Ujedinjeno Kraljevstvo podržati napore NATO-a da ojača istočni bok kroz operaciju Istočni stražar”, rekao je britanski premijer Keir Starmer, prema Guardianu.

NATO je odlučio povećati svoju prisutnost na istočnom boku saveza nakon što su ruski dronovi prošli tjedan ušli u poljski zračni prostor, što je izazvalo snažan odgovor poljskih i savezničkih snaga.

Starmer je incident nazvao “izuzetno nepromišljenim” potezom Rusije koji pokazuje da predsjednik Vladimir Putin nije zainteresiran za mir.

Manji incident dogodio se i u subotu kada je dron ušao u rumunjski zračni prostor tijekom ruskog napada na ukrajinsku infrastrukturu u blizini granice s Rumunjskom.

The post Britanija šalje svoje vojne zrakoplove iznad Poljske kako bi odvraćala zračne prijetnje Rusije first appeared on Dijalog.hr.

Organizacija je to najavila tijekom Harryjevog posjeta Nottinghamu, gradu u središnjoj Engleskoj, što je njegov prvi posjet domovini u pet mjeseci i jedno od njegovih medijski najeksponiranijih putovanja otkako je odstupio s kraljevskih dužnosti 2020.

Novac će pomoći mladima u zajednicama obilježenim nasiljem, a naročito u Nottinghamu, objavila je organizacija.

“Zahvalni smo na podršci (organizacije) BBC Children in Need u pomaganju pokretačima promjena u gradu da nastave sa svojom misijom stvaranja sigurnih prostora, izgradnje povjerenja te nade i osjećaja pripadnosti za mlade kojima je to najpotrebnije”, rekao je u priopćenju 40-godišnji Harry.

BBC Children in Need, koji je prikupio preko milijardu funti od 1980., kaže da podupire više od 1500 humanitarnih projekata diljem Velike Britanije.

Premda kraljevske humanitarne organizacije često doniraju milijune, a pojedinci nerijetko privatno podupiru humanitarne projekte, iznosi u pravilu nisu javno objavljeni.

Humanitarci su zahvalili kralju Karlu na nespecificiranoj donaciji koju je dao kako bi pomogao preživjelima nakon potresa koji je 2023. pogodio Tursku i Siriju, što su također podržali i Harryjev brat princ William te njegova supruga Kate.

Mediji su se usredotočili na pitanje hoće li se Harry, koji sada živi u američkoj Kaliforniji sa svojom suprugom Meghan i dvoje djece, sastati sa svojim ocem kraljem Karlom, kojeg nije vidio 20 mjeseci.

Štrudlafest u Jaškovu oborio Guinnessov rekord s gotovo 9 tisuća štrudli

Europa predstavila svoje superračunalo Jupiter

Istraživanje pokazalo da su radnici u Hrvatskoj sretniji u državnim tvrtkama nego u privatnim

The post Princ Harry donirat će 1,1 milijun funti humanitarnoj organizaciji BBC Children in Need first appeared on Dijalog.hr.