Napredak u pregovorima, ali duboke razlike

Iran i SAD postigli su određeni napredak u pregovorima u kojima posreduje Pakistan, no i dalje postoje duboka razmimoilaženja, uključujući ona oko nuklearnih ambicija Teherana.

„Posjet čelnika pakistanske vojske Teheranu bio je uspješan u smanjenju razlika u određenim područjima, ali temeljni nesporazumi i dalje ostaju na nuklearnom polju. Porasle su nade o produljenju prekida vatre i održavanju drugog kruga pregovora”, rekao je visoki dužnosnik.

„Sudbina iranskog visoko obogaćenog uranija i trajanje ograničenja iranskog nuklearnog programa među ključnim su spornim pitanjima za koje još nije pronađeno rješenje.”

Načelnik pakistanske vojske, feldmaršal Asim Munir, kojeg mnogi smatraju stvarnim vođom zemlje, u srijedu je posjetio Teheran kako bi pokušao spriječiti obnovu sukoba.
Pakistan je prošlog vikenda bio domaćin prvih mirovnih pregovora od početka rata.

Glasnogovornik pakistanskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je u četvrtak da još nisu određeni datumi za drugi krug razgovora između SAD-a i Irana.

Trump najavio razgovore Izraela i Libanona

U vojsku Irana navodno se prijavilo 26 milijuna ljudi

Trump otvoreno Xiju: ‘Ne naoružavaj Iran, treba ti nafta’

The post Pregovori Irana i SAD-a: primirje da, nuklearni spor ne first appeared on Dijalog.hr.

“Pitao sam: ‘Koliko će mi trebati?’ ‘Gospodine, možete početi večeras, ne treba Vam odobrenje'”, rekao je Trump 15. listopada, opisujući razgovor koji je vodio o projektu. “Rekao sam: ‘Sigurno se šalite.’ Rekli su: ‘Gospodine, ovo je Bijela kuća, vi ste predsjednik Sjedinjenih Država, možete raditi što god želite”.

Nekoliko dana kasnije, ekipe za rušenje buldožerima su sravnile istočno krilo Bijele kuće i tako su desetljeća povijesti jedne od najpoznatijih znamenitosti zemlje svele na hrpu ruševina i izazvale ogorčenost povjesničara, konzervatora, demokrata i javnosti.

Trump je dobio što je htio: nov početak za svoju plesnu dvoranu od 300 milijuna dolara. Bila je to akcija koja, u fizičkom obliku, simbolizira predsjedništvo koje je donijelo rušenje nacionalnih normi, međunarodnih institucija i samog svjetskog poretka.

Povjesničari, uglavnom zgroženi tim potezom, vidjeli su razmišljanje investitora na djelu, a ne čuvara svetog povjerenja.

„Mislim da je ovo opet mentalitet investitora koji gradi nešto veliko na čemu je njegovo ime i po čemu ga svi pamte. Trumpov toranj“, rekao je Jeremi Suri, povjesničar Sveučilišta u Teksasu. „On gradi toranj za sebe. Ova je plesna dvorana toranj.“

Doista, sam Trump, na večeri s čelnicima Applea, Amazona, Lockheed Martina i Meta Platforms, za koje Bijela kuća kaže da su obećali pomoći u financiranju gradnje plesne dvorane, divio se prilici koju projekt pruža.

„To je uzbudljivo za osobu u nekretninama, jer više nikada nećete dobiti ovakvu lokaciju“, rekao je.

Kao poslovni čovjek, Trump je stavio svoje ime na zgrade, odreske i kravate. Trumpova tajnica za tisak Karoline Leavitt rekla je u četvrtak da će i plesna dvorana dobiti ime, ali je odbila reći kako će se zvati.

Trump je novinarima u petak navečer rekao da je ne planira nazvati po sebi. Ali građevina od 8361 četvornog metra zauvijek će biti povezana s njim.

“Svi će gledati i sada će vidjeti građevinu koja zasjenjuje izvršnu rezidenciju, a ta građevina nosi ime jednog čovjeka”, rekao je Edward Lengel, bivši glavni povjesničar u Povijesnoj udruzi Bijele kuće. “Vjerujem da je to namjera.”

Mnogo prije nego što je projekt plesne dvorane postao stvarnost, Trump je ostavio svoj trag u Bijeloj kući zlatnim ukrasima u Ovalnom uredu, popločanim ružičnjakom koji podsjeća na njegov klub Florida Mar-a-Lago, njegovim portretima po cijelom kompleksu i divovskim američkim zastavama na novim jarbolima na sjevernom i južnom travnjaku.

Republikanski predsjednik također nastoji preoblikovati Washington, D.C., preuzimajući kontrolu nad Kennedyjevim centrom i planirajući spomenik u stilu Slavoluka pobjede kako bi proslavio 250. obljetnicu Sjedinjenih Država 2026. godine.

Taylor Budowich, bivši viši savjetnik predsjednika, rekao je da je Trump “najveći graditelj” nacije s vizijom za Bijelu kuću i šire.

“Predsjednik je vizionar, bilo da se radi o politici, poslu ili životu. Sposoban je vidjeti stvari ne samo onakvima kakve jesu, već i onakvima kakve bi mogle biti”, rekao je. “Ovo je samo još jedan divan primjer kako je Trump – Trump.”

‘Malo javnih objava i konzultacija’

Trumpov tim i saveznici odbacili su kritike projekta plesne dvorane kao proizvedeni skandal.

„Sve su njegove nekretnine prve klase. I ne štedi troškove, ima oko za to. Ovo će biti prekrasan dodatak“, rekao je za plesnu dvoranu Armand Grossman, investitor u nekretnine sa sjedištem u Floridi koji je radio za Trumpa četiri godine. Dugo će biti tu, uživat će u njoj mnogi naraštaji.“

Predsjednik slijedi svoj jedinstveni stil i vjerovanje u široku izvršnu moć u ostvarenju projekta plesne dvorane. Za razliku od prijašnjih obnova koje je financirao i odobrio Kongres, ovu će platiti privatni donatori, smanjujući ograničenja nadzora.

I dok Bijela kuća kaže da planira podnijeti nacrte za plesnu dvoranu Komisiji za planiranje glavnog grada, kaže da to tijelo samo nadzire izgradnju, a ne rušenje.

„Mislim da je vrlo jasno da je administracija proučila te slabosti i, s puno većom pažnjom nego što to otkrivaju, da su zatim vrlo nemilosrdno iskoristili te slabosti“, rekao je Lengel.

Dužnosnici Bijele kuće i sam Trump rekli su da su transparentni u vezi s radovima, pokazujući slike predložene plesne dvorane i otvoreno govoreći o njegovim namjerama.

No dužnosnici nisu uspjeli otkriti ni jedno tijelo koje bi bilo ovlašteno nadzirati rušenje, što je postalo prikladna metafora za Trumpov širi utjecaj na upravljanje nekretninama u vlasništvu i pod upravom savezne vlade.

Povjesničarka Ellen Fitzpatrick rekla je: “To je svakako u skladu s vrlo širokim pogledom predsjednika Trumpa na izvršnu vlast koja zahtijeva malo javnog otkrivanja, konzultacija ili objašnjenja prije tako dramatičnog događaja”.

The post Trump srušio istočno krilo Bijele kuće radi gradnje luksuzne plesne dvorane first appeared on Dijalog.hr.

“Zahvalan sam predsjedniku Sjedinjenih Država na pozivu. Svi podjednako želimo brzo i pouzdano završiti ovaj rat”, rekao je Zelenskij u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram nakon dolaska u Washington kasno u nedjelju.

“I nadam se da će naša zajednička snaga s Amerikom i našim europskim prijateljima prisiliti Rusiju na pravi mir”, poručio je.

Bilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa s ukrajinskim predsjednikom Zelenskijem održat će se u ponedjeljak u 13,15 sati sati po mjesnom vremenu (17,15 sati po GMT-u) u Bijeloj kući, priopćila je Bijela kuća u nedjelju u izjavi za medije.

Trump će sudjelovati na multilateralnom sastanku s europskim čelnicima koji također dolaze u Washington u 15 sati po lokalnom vremenu.

Trump: Zelenskij može gotovo odmah prekinuti rat, ako to želi

Trump je u nedjelju na svojoj platformi Truth Social pozvao ukrajinskog predsjednika da postigne dogovor o okončanju troipolgodišnjeg sukoba s Rusijom.

„Predsjednik Ukrajine Zelenskij može gotovo odmah prekinuti rat s Rusijom, ako to želi, ili može nastaviti boriti se. Nema povratka Krima koji je dao Obama… i NEMA ULASKA UKRAJINE U NATO. Neke se stvari nikad ne mijenjaju!!!“, napisao je Trump.

Posebni američki izaslanik Steve Witkoff izjavio je u nedjelju za CNN da su se Trump i njegov ruski kolega Vladimir Putin složili tijekom sastanka na Aljasci u petak o “snažnim sigurnosnim jamstvima” za Ukrajinu, dodajući da su ta jamstva “prekretnica”.

Rekao je i da je Rusija napravila teritorijalne “ustupke” u vezi s pet ukrajinskih regija, uoči sastanka Zelenskija i europskih čelnika u Bijeloj kući u ponedjeljak.

“Rusi su napravili neke ustupke ‘za stolom’ (na Aljasci u petak) u vezi sa svih pet regija (istočne Ukrajine). Vodi se važna rasprava o Donjecku i što će se tamo dogoditi”, izjavio je Witkoff.

Rusija se slaže da svaki budući mirovni sporazum o Ukrajini mora pružiti sigurnosna jamstva Kijevu, ali Moskvi su također potrebna vjerodostojna sigurnosna jamstva, rekao je Mihail Uljanov, ruski izaslanik pri međunarodnim organizacijama u Beču, rano u ponedjeljak.

“Mnogi čelnici država EU-a naglašavaju da bi budući mirovni sporazum trebao pružiti pouzdana sigurnosna jamstva ili garancije za Ukrajinu. Rusija se slaže s tim. Ali ima jednako pravo očekivati da će i Moskva dobiti učinkovita sigurnosna jamstva“, izjavio je Uljanov na platformi X.

The post Zelenskij u Washingtonu: Snagom saveznika do mira first appeared on Dijalog.hr.

“Beskućnici se moraju iseliti, ODMAH. Dat ćemo vam smještaj, ali DALEKO od glavnog grada. Kriminalci, vi se ne morate seliti. Vas ćemo staviti u zatvor, gdje vam je i mjesto”, objavio je Trump na platformi Truth Social.

Bijela kuća odbila je objasniti koje će zakonske ovlasti Trump upotrijebiti za deložaciju ljudi iz Washingtona. Predsjednik, republikanac, u gradu kontrolira samo zemljišta i zgrade u saveznom vlasništvu.

Prema Community Partnershipu, organizaciji koja radi na smanjenju beskućništva u Washingtonu, svake noći u gradu s oko 700.000 stanovnika 3782 osobe doživljavaju beskućništvo.

Većina beskućnika nalazi se u hitnim skloništima ili prijelaznom smještaju. Oko 800 ih se smatra beskućnicima ili “na ulici”, kažu iz organizacije.

Gradonačelnica Washingtona, iz redova demokrata, Muriel Bowser, izjavila je u nedjelju da glavni grad “ne doživljava porast kriminala”.

“Istina je da smo imali strašan porast kriminala 2023., ali ovo nije 2023.”, rekla je Bowser u emisiji The Weekend na MSNBC-u. “Posljednje dvije godine uložili smo trud u smanjenje nasilnog kriminala u ovom gradu, spuštajući ga na najnižu razinu u 30 godina.”

Bowser je u nedjelju istaknula predsjednikovu mogućnost da pozove Nacionalnu gardu ako želi, što je taktika kojom se administracija nedavno koristila u Los Angelesu nakon imigracijskih prosvjeda.

Trump i Putin dogovorili vrijeme i mjesto sastanka: Aljaska, 15. kolovoza

Putin pristao na sastanak s Trumpom u Emiratima, ali ne želi vidjeti Zelenskog

Kremlj najavio susret Putina i Trumpa u idućim danima

The post Trump najavio protjerivanje beskućnika iz Washingtona first appeared on Dijalog.hr.

Prije odlaska, Netanyahu je rekao novinarima da će razgovarati o “pobjedi nad Hamasom”, sukobu s Iranom i oslobađanju svih talaca na sastanku s predsjednikom Donaldom Trumpom u utorak.

To će biti Trumpov prvi sastanak sa stranim čelnikom od povratka u Bijelu kuću u siječnju.

“Mislim da je to svjedočanstvo snage izraelsko-američkog savezništva”, rekao je Netanyahu prije nego što se ukrcao na let.

Izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon dočekao ga je u američkoj prijestolnici u nedjelju navečer. Danon je rekao da će susret Trumpa i Netanyahua ojačati “duboko savezništvo Izraela i Sjedinjenih Država i unaprijediti suradnju”.

Trump, koji je preuzeo zasluge za sporazum o prekidu vatre nakon 15 mjeseci rata, rekao je u nedjelju da pregovori s Izraelom i drugim zemljama na Bliskom istoku “napreduju”.

“Bibi (Benjamin) Netanyahu dolazi u utorak i mislim da imamo na rasporedu vrlo velike sastanke”, rekao je Trump.

Netanyahuov ured priopćio je da će izraelski premijer u ponedjeljak početi razgovore s Trumpovim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom o uvjetima za drugu fazu primirja.

Neizravni pregovori Izraela i Hamasa trebali bi se nastaviti ovog tjedna.

Prva, 42-dnevna faza sporazuma završava u ožujku.

Očekuje se da će iduća faza obuhvatiti oslobađanje preostalih zarobljenika i pokrenuti rasprave o trajnijem okončanju rata.

Trump je rekao da je 15 mjeseci borbe svelo palestinski teritorij na “ruševine” i u više je navrata hvalio plan “čišćenja” Pojase Gaze, pozivajući Palestince da se presele u susjedne zemlje poput Egipta ili Jordana.

Katar, posrednik u primirju zajedno sa SAD-om i Egiptom, naglasio je u nedjelju važnost omogućavanja Palestincima da se “vrate svojim domovima i svojoj zemlji”.

“Naglasili smo važnost zajedničkih napora za intenziviranje dotoka humanitarne pomoći i obnovu Pojasa kako bismo ga učinili pogodnim za život i stabilizirali palestinski narod na njihovoj zemlji”, rekao je katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani nakon sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova.

Očekuje se da će rasprave o prekidu vatre u Washingtonu obuhvatiti i ustupke koje će Netanyahu morati prihvatiti kako bi se oživjeli napori za normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom.

Trump vjeruje “da prvo mora stabilizirati regiju i stvoriti antiiransku koaliciju sa svojim strateškim partnerima”, uključujući Izrael i Saudijsku Arabiju, rekao je David Khalfa, istraživač u Zakladi Jean Jaures u Parizu.

No Netanyahu se suočava s intenzivnim pritiskom iz svoje vlade da nastavi rat. Ministar financija Bezalel Smotrich prijeti da će dati ostavku i premijera ostaviti bez većine.

The post Netanyahu otputovao u Washington zbog druge faze pregovora o prekidu vatre first appeared on Dijalog.hr.

Premda nisu naveli točan broj poginulih, američki senator Roger Marshall iz Kanzasa, odakle je zrakoplov poletio, kazao je kako strahuje da su poginuli svi putnici i članovi posade u avionu. To je rekao na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak rano ujutro u zračnoj luci Reagan, istaknuvši da je “stvarno teško kada istodobno izgubite vjerojatno više od 60 stanovnika Kanzasa”. 

“Kada pogine jedna osoba, to je tragedija, ali kada pogine puno ljudi tuga je nepodnošljiva”, kazao je.

Na istoj konferenciji je Jack Potter, predsjednik i glavni izvršni direktor zrakoplovne uprave Metropolitan Washington Airports rekao da prve ekipe rade na “spašavanju”.

CBS News je izvijestio da je iz rijeke izvučeno najmanje 18 tijela, pozivajući se na izjavu policijskog dužnosnika. Dva izvora su Reutersu kazala da je iz Potomaca izvučeno više tijela.

American Airlines je potvrdio da su u zrakoplovu bile 64 osobe: 60 putnika i četiri člana posade. Američki dužnosnik je kazao da su u helikopteru na trenažnom letu bila trojica vojnika. 

Sudar se u zraku dogodio dok je putnički mlažnjak na putu iz Wichite u Kansasu slijetao prema zračnoj luci Reagan. Radio komunikacija između tornja kontrole zračnog prometa i Black Hawka upućuje na to da je posada helikoptera bila svjesna činjenice da je u blizini zrakoplov.

Na društvenim se mrežama pojavila još jedna snimka koja pokazuje trenutak sudara. Na njoj se vidi da je eksplozija nakon sudara na nebu stvorila veliku vatrenu kuglu.

Pentagon pokreće istragu

Pentagon je priopćio da odmah pokreće istragu o incidentu, za koji predsjednik Donald Trump, po objavi na društvenoj platformi Truth Social, čini se okrivljuje posadu helikoptera i kontrolore zračnog prometa.

“Helikopter je dulje vrijeme letio ravno prema avionu. Noć je bila vedra, svjetla u avionu su blještala, zašto helikopter nije išao gore ili dolje, ili se okrenuo. Zašto kontrolni toranj nije rekao helikopteru što da radi umjesto da pita jesu li vidjeli avion. Ovo je loša situacija koju je, čini se trebalo spriječiti. NIJE DOBRO!!!”, napisao je američki predsjednik. 

Izgleda i da snimke kontrole zračnog prometa bilježe posljednji pokušaj komunikacije s helikopterom, pozivnog znaka PAT25 prije sudara s avionom, opisanim kao CRJ.

“PAT25, imaš li CRJ na vidiku? PAT25, prođi iza CRJ”, kaže kontrolor letenja u 20.47 sati, prema snimci na liveatc.net.

Nekoliko sekunda kasnije, drugi zrakoplov poziva kontrolu zračnog prometa i kaže: “Tornju, jeste li vidjeli ovo?” – očito misleći na sudar. Kontrolor zračnog prometa zatim preusmjerava zrakoplove koji kreću prema pisti 33 i savjetuje ih da je zaobiđu.

Uvjeti spašavanja iznimno teški, hladno je i vjetrovito

U međuvremenu u akciju kreću spasilačke ekipe. Šef vatrogasne službe Washingtona John Donnelly na konferenciji za novinare je rekao da najmanje 300 pripadnika spasilačkih ekipa i vatrogasaca nastavlja raditi na “vrlo složenoj” operaciji spašavanja.

“Uvjeti su izuzetno teški za spasioce”, rekao je Donnelly. “Jako je hladno i vjetrovito”. Na pitanje novinara ima li preživjelih, odgovara da se “još ne zna”.

Izvršni direktor zračne luke Potter je kazao da će ona ostati zatvorena najmanje do 11 sati u četvrtak.

Zabrinutost za sigurnost putnika zbog ranijih incidenata izbjegnutih ‘za dlaku’

Godine 1982. let 90 Air Floride zabio se u most 14th Street koji premošćuje rijeku Potomac, pri čemu je poginulo 70 putnika i četiri člana posade. Preživjela su samo četiri putnika i jedan član posade.

Posljednja velika nesreća komercijalnog putničkog zrakoplova u Sjedinjenim Državama se dogodila 2009. Tada je poginulo svih 49 putnika i članova posade na letu Colgan Aira. Zrakoplov se srušio u državi New York. Na terenu je smrtno stradala još jedna osoba.

No posljednjih godina ozbiljnu zabrinutost za sigurnost putnika izaziva niz incidenata koji su se zamalo dogodili.

“Surađujemo s Nacionalnim odborom za sigurnost prometa u sklopu istrage i nastavit ćemo s objavom informacija koje vam možemo dati”, rekao je u video izjavi izvršni direktor American Airlinesa Robert Isom.

Američki i ruski klizači među putnicima u zrakoplovu koji se srušio u Washingtonu

The post SAD: Sudar putničkog zrakoplova i vojnog helikoptera – vjeruje se da su svi poginuli first appeared on Dijalog.hr.

Kardinal Robert McElroy (70) biskup je San Diega od 2015. On će zamijeniti kardinala Wiltona Gregoryja koji je vodio washingtonsku nadbiskupiju od 2019. i odlazi u mirovinu.

McElroy je oštro kritizirao Trumpov plan tijekom njegove prve administracije da pokrene kampanju masovne deportacije usmjerenu na milijune imigranata koji žive u Sjedinjenim Državama.

Pozvao je Amerikance da “ometu” te planove u govoru 2017., a kasnije je rekao jednom katoličkom časopisu da katolici “jednostavno ne mogu stajati sa strane i gledati kako ih deportiraju”.

“To je hrabar potez”, rekao je Massimo Faggioli, talijanski akademik koji je pomno pratio Franjino papinstvo, o imenovanju McElroya.

Faggioli, profesor na Sveučilištu Villanova u Philadelphiji, primijetio je da je najava stigla na četvrtu godišnjicu napada na američki Capitol 6. siječnja 2021. kad su prosvjednici htjeli poništiti Trumpov poraz na izborima 2020. od predsjednika Joea Bidena.

McElroy je također otvoreni Franjin saveznik među američkim katoličkim biskupima, koji su uglavnom podijeljeni oko Papina pastoralnog programa.

Zauzeo je napredne stavove o pitanjima kao što je otvorenost prema LGBTQ katolicima i pozvao je na ređenje žena za đakone – zaređene službenice koje, za razliku od svećenika, ne mogu voditi misu.

McElroy, kojeg je Franjo proglasio kardinalom 2022., podrijetlom je iz San Francisca.

Kardinal ima doktorat iz teologije na rimskom Papinskom sveučilištu Gregoriani, kao što je uobičajeno za katoličke prelate. Također je stekao doktorat iz politike na Sveučilištu Stanford, gdje se njegova disertacija usredotočila na američku vanjsku politiku.

Dosadašnji nadbiskup Gregory, star 77 godina, bio je prvi Afroamerikanac čelnik Katoličke crkve u Washingtonu te prvi crnac koji je postao američki kardinal.

Bio je poznat po skromnom pristupu i odbijao je pozive nekih konzervativnih katolika da uskrate pričest katoličkim političarima koji podržavaju prava na pobačaj, poput Bidena i bivše predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi.

McElroy je također odbio takve pozive.

The post Papa Franjo imenovao novog washingtonskog nadbiskupa first appeared on Dijalog.hr.

Američki predsjednici rijetko imaju sreću da njihova stranka ima većinu u oba doma Kongresa. U pravilu barem jedan dom nadzire druga stranka. Stoga se čini da će Trumpu biti lako. Međutim, neće. Zapravo bi mu u jednom trenutku moglo postati dosta komplicirano. Jer zastupnici u Kongresu žele imati udio u vlasti, bez obzira iz koje stranke dolaze. A taj se udio u vlasti ostvaruje kroz utjecaj na izglasavanje proračuna, donošenje zakona i rad u mnogobrojnim odborima koji često pokušavaju biti paralelna ministarstva.

Zastupnici žele točno toliko vlasti da tijekom izborne kampanje birače mogu uvjeriti kako su zdušno branili njihove interese. Recimo osiguravanjem saveznih investicija ili ugovora s nekim od ministarstva ili državnim agencijama kojim su osigurali radna mjesta u njihovoj izbornoj jedinici. To se prije svega postiže radom u odborima.

Ništa manje važno je i stjecanje dostatnog utjecaja koji privlači lobiste. Lobiranje u Sjedinjenim Državama nije zabranjeno što omogućava razne formalne i neformalne odnose između lobista i zastupnika u Kongresu. Od uobičajenih ručkova i večera u najskupljim restoranima, (pre)skupih poklona ili plaćanja putovanja u ekskluzivna turistička odredišta, između ostalog.

Naravno, tu su i izdašne donacije predizbornih kampanja.

Uskoro ponovno predsjednik Trump od Kongresa očekuje da će biti glasačka mašina kroz koju će njegovi prijedlozi proračuna i zakona prolaziti bez ikakvih prepreka, po mogućnosti u nekoliko tjedana. Već je zatražio da Kongres ne provodi uobičajeni postupak odobravanja imenovanja visokih dužnosnika nego da mu se dozvoli izravno postavljenje koristeći pravilo „recess appointments”.

Ono se primjenjuje isključivo kada Kongres ne zasjeda. Iako se o tom pravilu zna vrlo malo, barem izvan Sjedinjenih Država, američki predsjednici su ga vrlo često koristili. Barak Obama je u dva mandata tako postavio 32 visoka dužnosnika. Što je puno manje u odnosu na Billa Clintona i njegovih 139 postavljenja. Sve ih je nadmašio George W. Bush koji je u dva mandata „recess appointments” pravilo iskoristio čak 171 put.

Zbog toga se Trump žuri predložiti što više visokih dužnosnika kako bi kroz „recess appointments” imao barem osnovu vlade. Problem je što će Trump ponovno postati predsjednik tek nakon što položi prisegu 20. siječnja, a do tada će se oba doma Kongresa formirati – prve sjednice oba doma 119. saziva Kongresa sazvane su za 3. siječnja 2025.. Sadašnji saziv Kongresa sigurno mu to neće odobriti jer demokrati imaju većinu u Senatu.

Teoretski postoji mogućnost da republikanska većina u Senatu i Zastupničkom domu odmah na prvoj sjednici izglasa da Kongres neće zasjedati do nekog datuma iza predsjedničke inauguracije i tako otvori put za „recess appointments”. Za Trumpa je problem što su upravo postavljenja visokih dužnosnika jedna od najsnažnijih poluga vlasti Kongresa kojima mogu utjecati na Bijelu kuću i kojih se zastupnici neće olako odreći.

Tako će se i prije preuzimanja vlasti Trump suočiti s možda ne baš ugodnom činjenicom da ne kontrolira Kongres.

Novoizabrani šef republikanske većine u Senatu John Thune dao je veliki intervju Fox Newsu. Na pitanje hoće li Senat prihvatiti sve Trumpove prijedloge o nominacijama Thune je odgovorio „sve su opcije na stolu”. Drugim riječima republikanski senatori očekuju od Trumpa da sasluša i njihove prijedloge/želje oko nominacija. U protivnom će pokrenuti redovni postupak potvrđivanja imenovanja svakog od Trumpovih odabranika. Što može potrajati mjesecima. Pa čak i godinama. To još uvijek nije otvorena pobuna ali nije ni daleko od nje.

Prijedlog koji je do sada najviše prodrmao Washington je Matta Gaetza za glavnog državnog tužitelja. Ako je za vjerovati Fox Newsu Trump je odabrao Gaetza zato što je pokazao najviše spremnosti za demoliranje državnog tužiteljstva koje je četiri godine progonilo Trumpa. Problem je što Gaetz nema puno prijatelje među republikancima. Vjerojatno zato što je pod istragom za spolni odnos sa 17 godina starom djevojkom pri čemu je bilo i konzumiranja opijata. Gaetz uporno tvrdi da su optužbe lažne i namještene od strane demokrata.

Gaetz je 13. studenog podnio ostavku na mjesto zastupnika u Zastupničkom domu i time okončao istragu Etničkog povjerenstva. Međutim, sve veći broj republikanaca u Kongresu otvoreno se protivi njegovoj nominaciji.

Tako je republikanska senatorica s Aljaske Lisa Murkowski za Fox News izjavila da je Trumpov prijedlog Gaetza za glavnog državnog tužitelja doživjela kao štos. Pozvala je Trumpa da još jednom razmisli o nominaciji i predloži ozbiljnog kandidata.

Trump je za ministra obrane predložio Pete Hegseth. Hegseth ima samo 44 godine, a u mirovinu je otišao s činom bojnika. Dvadeset godina vojne karijere odradio je u Nacionalnoj gardi. Stoga ni po čemu ne pripada Washingtonskoj eliti koju čine ostarjeli političari i generali.

Trump je ovim prijedlogom pogodio mnoge republikanske veterane koji su se vidjeli na toj poziciji. I dok demokrati otvoreno napadaju Hegsetha da je premlad, te bez dovoljno znanja i iskustva za ministra obrane republikanci „škrguću zubima”.

Trump je objavio da od Hagsetha očekuje „temeljito čišćenje Pentagona i oružanih snaga”. To se čišćenje prije svega odnosi na sve časnike koji su imali veze s bivšim načelnikom združenog stožera generalom Mark Milleyem. Zatim na sve visoke časnike koji su sudjelovali u planiranju i provođenju katastrofalnog povlačenja iz Afganistana 2021. godine.

Te na sve woke časnike i dočasnike, prije svega generale. Liste su već spremne ali nije sigurno da ih je Trump odobrio ili će još biti izmjena i dopuna. Uopće ne treba sumnjati da stotine visokih časnika zovu svakog za koga misle da bi im mogao pomoći te snažno lobiraju protiv Hagsetha.

Nije Hegseth jedini zbog koje je republikanska elita uznemirena. Trump je za director of national intelligence (DNI) predložio nekadašnju visokopozicioniranu demokratkinju Tulsi Gabbard. Iako DNI zvuči jako važno zapravo se radio o sporednoj poziciji. DNI je trebala biti funkcija koja će objediniti upravljanje svim obavještajnim i sigurnosnim agencijama. Naravno da ravnatelji CIA, FBI, NSA, DIA itd. nikada nisu ni pomislili da bi im DNI stvarno bio šef te su ga zaobilazili i još ga uvijek zaobilaze te izravno komuniciraju s Bijelom kućom. Stoga ne čudi da za sadašnju DNI Avril Haines nitko nikad nije čuo.

Zbog toga imenovanje Tulsi Gabbard na tu poziciju samo po sebi ne bi bilo problematično. Da gospođa Gabbard nije od 2013. do 2021. u Zastupničkom domu zastupala Havaje kao demokratkinja. I to jako glasno. Toliko da je tijekom 2020. kandidirala za predsjedničku kandidatkinju Demokratske stranke. Stranku je napustila 11. listopada 2022. da bi pristupila Republikanskoj stranci tek u listopadu 2024. Stoga ne čudi da Gabbard nema nikakve korijene u novoj stranci te je isključivo Trumpov lojalist. Da se pitaju stranački veterani Gabbard ne bi dobila nikakvu funkciju.

Republikanci u Kongresu teško će „probaviti” prijedlog da novi ministar zdravstva bude Robert F. Kennedy Jr. Kennedy je Trumpov lojalist koji skoro da nema nikakvog kontakta s Republikanskom strankom. Mnogi republikanci otvoreno tvrde da je Kennedy bio jako dobar za predizbornu kampanju ali da mu nije mjesto u izvršnoj vlasti.

Ovi prijedlozi imenovanja, a biti će ih još jer je još jako puno nepopunjenih mjesta, pokazuju snažan otklon Trumpa od Republikanske stranke. Predlaže ljude koji ili imaju vrlo malo ili nimalo veze sa strankom. Međutim, svima im je zajedničko da su Trumpovi lojalisti.

Nije beznačajno da od Trumpove pobjede urednici i voditelji na Fox Newsu sve više naglašavaju da će nova administracija povesti snažnu borbu protiv okoštalih i korumpiranih struktura vlasti, te snažno podržavaju Trumpove odabire. Znakovito je da pritom ne odvajaju republikance od demokrata.

Mnogi od republikanskih zastupnika u Kongresu na tim su pozicija godinama, a neki i desetljećima. Stoga pripadaju staroj strukturi Republikanske stranke koju Trump želi razgraditi.

Svima njima nije u interesu da Trump bude previše učinkovit niti da ima veliku potporu glasača. Jer ako Trumpova administracija bude učinkovita i uspješna sasvim je moguće da će Trump već na narednim izborima za Senat i Zastupnički dom stare kadrove pokušati zamijeniti lojalistima. Uz izravnu potporu omiljenog predsjednika svaki će kandidat lako doći do stranačke nominacije. A onda i do pobjede na izborima.

Trumpov novi svjetski poredak

Američki vojnici prvi put brane Izrael od njegova osnutka 1947. godine

Kharg – mali otok za svjetsku krizu

The post Trumpove nominacije šire paniku Washingtonom first appeared on Dijalog.hr.

Nakon glave, počele su se taliti i noge, a naslonjač se stopio s tlom.

Glava s gotovo dva metra visoke replike Lincolnovog memorijala se trenutno popravlja, zbog čega iz vrata 16. američkog predsjednika sada samo strši žica.

Memorijal se nalazi na mjestu gdje je u vrijeme građanskog rata bio izbjeglički kamp Barker, u kojem su stanovali oslobođeni afroamerički robovi, a danas je tamo osnovna škola.

Spomenik je postavljen ispred osnovne škole Garrison kao dio serijala voštanih kipova umjetnika Sandyja Williamsa IV iz savezne države Virginije.

Replika nije samo običan voštani kip, već je i svijeća, a ovo nije prvi put da je imala poteškoća s taljenjem.

Kip je postavljen na istom mjestu prošlog rujna, no prva je verzija sadržavala više od 100 fitilja koji su prerano zapaljeni, zbog čega se rastalio značajan dio umjetničke instalacije uoči svečanog otkrivanja.

Nova inačica, postavljena u veljači, ima manje fitilja i drukčije su raspoređeni. “Ugasite u roku od dvije do tri minute”, piše na ploči kod spomenika.

Rijetka partenogeneza – Brazilska duga boa iznenadila rođenjem 14 mladih zmija

Olimpijske igre kroz povijest – izložba u Arheološkom muzeju Zagreb

Beskućnik u Amsterdamu vratio novčanik zaboravljen u vlaku s dvije tisuće eura

The post Voštani kip predsjednika Lincolna u Washingtonu se rastopio nakon porasta temperatura first appeared on Dijalog.hr.

Blinken će se sastati s poslovnim ljudima prije nego što u petak ode u Peking na razgovore s ministrom vanjskih poslova Wangom Yijem, te na vjerojatni sastanak s predsjednikom Xi Jinpingom.

Blinkenov posjet najnoviji je kontakt na visokoj razini dviju nacija koji je, s radnim skupinama za pitanja od globalne trgovine do vojnih komunikacija, ublažio javne nesuglasice koje su početkom prošle godine dovele odnose do povijesno niske razine.

Ali Washington i Peking malo su napredovali u obuzdavanju kineske proizvodnje kemikalija koje se koriste za proizvodnju fentanila, Tajvan je i dalje žarište, a napetosti se pojačavaju zbog kineske podrške Rusiji u ratu u Ukrajini.

Iako je malo vjerojatan značajan napredak tijekom posjeta, obje zemlje žele “otvorene linije komunikacije kako bi se izbjegli neugodni scenariji”, rekao je Alfred Wu, izvanredni profesor na školi za javne politike Lee Kuan Yew u Singapuru.

Blinken će od Kine tražiti da zaustavi opremanje i opskrbu ruske vojne industrijske baze

Rusija je napala Ukrajinu u veljači 2022., samo nekoliko dana nakon dogovora o partnerstvu “bez ograničenja” s Pekingom, i dok se Kina kloni isporuka oružja, američki dužnosnici upozoravaju da kineske tvrtke šalju tehnologiju dvostruke namjene koja pomaže ruskim ratnim naporima.

Bez navođenja pojedinosti, visoki dužnosnik State Departmenta na brifingu s novinarima u petak je rekao da je Washington spreman “poduzeti korake” protiv kineskih tvrtki za koje vjeruje da štete sigurnosti SAD-a i Europe.

Sjedinjene Države preliminarno su razgovarale o uvođenju sankcija za kineske banke zbog potpore te zemlje Rusiji, ali dužnosnici su za Reuters rekli da još nemaju plan za to.

Washington do sada nije sankcionirao velike kineske banke – što analitičari dugo smatraju “nuklearnom” opcijom – zbog učinaka koje bi to moglo imati na globalno gospodarstvo i na odnose SAD-a i Kine.

Dužnosnik kineskog ministarstva vanjskih poslova kojeg je u utorak citirala državna novinska agencija Xinhua rekao je da su odnosi “pokazali trend zaustavljanja pada i stabilizacije”, otkako su se Biden i Xi sastali u San Franciscu u studenom.

No dužnosnik je kritizirao ono što su nazvali američkom “tvrdoglavom strategijom obuzdavanja Kine, te pogrešnim izjavama i potezima miješanja u unutarnje poslove Kine, kaljajući imidž Kine i potkopavajući kineske interese”.

Posjet se događa nakon što je američki Kongres ovog vikenda izglasao zakon koji uključuje nova sredstva za Tajvan i manje od mjesec dana prije nego što će taj otok inaugurirati novog predsjednika Lai Ching-tea, koji kao i njegov prethodnik odbacuje pravo koje Kina polaže na otok.

Visoki dužnosnik State Departmenta rekao je da bi strane trebale “izbjegavati poduzimanje provokativnih radnji koje bi mogle podići napetosti i pokazati suzdržanost” prije inauguracije.

“To će biti naša poruka za dalje”, dodao je dužnosnik.

Napori da se kineski ByteDance prisili da proda aplikaciju TikTok ili se suoči sa zabranom u SAD-u također dobiva na snazi u Kongresu, što je znak rastuće spremnosti Washingtona da se suoči s Pekingom o ekonomskim pitanjima.

Očekuje se da će Blinken pokrenuti pitanja ljudskih prava, uključujući kinesko postupanje s muslimanima u zapadnoj regiji Xinjiang.

Drugi američki dužnosnici nedavno su se sastali ili nazvali kineske kolege u sklopu širih američkih napora da komunikacijske linije ostanu otvorene.

Ministrica financija Janet Yellen bila je u Pekingu i južnom gradu Guangzhouu ranije ovog mjeseca, a prošli tjedan ministar obrane Lloyd Austin razgovarao je s kineskim kolegom prvi put u 18 mjeseci.

Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan također održava redovite razgovore s Wangom.

Nakon mjeseci čekanja i odgoda SAD šalje milijardersku pomoć Ukrajini

Rusija spremna na odmazdu ako Zapad zaplijeni rusku imovinu i preusmjeri je Ukrajini!

TikTok zabrinut nakon što je Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio zakon kojim bi ga zabranili

The post Američko-kineske veze s nizom neriješenih pitanja koja prijete stabilnosti first appeared on Dijalog.hr.