Hrvatski rukometaši su tako obranili naslov osvojen prije tri godine u Brazilu, a ovo im je ukupno deveto deflimpijsko odličje. Uz šest zlatnih medalja, imaju srebro iz Kopenhagena 1997. te dvije bronce iz Sofije 1993. i Samsuna 2017.

Finalni dvoboj s Nijemcima je bio izjednačen i rezultatski neizvjestan sve do rezultata 14-14, kad su hrvatski rukometaši serijom 6-0 prelomili utakmicu i više nisu dopustili suparnicima da im se približe na manje od četiri gola razlike.

Brončanu medalju je osvojila reprezentacija Francuske koja je sa 26-20 pobijedila reprezentaciju Srbije.

The post Rukometaši osvojili šesto zlato za Hrvatsku na Olimpijskim igrama gluhih first appeared on Dijalog.hr.

Jedinstveni zlatnik težak 339 grama prodan je na dražbi u Švicarskoj za 3,49 milijuna dolara, objavila je aukcijska kuća Numismatica Genevensis SA, potvrdivši da je oborio europski rekord za najvrjedniji novčić.

Centen ili 100 eskuda u bivšoj španjolskoj valuti izrađen je u središnjem španjolskom gradu Segoviji od zlata koje su moreplovci donijeli iz “novog svijeta”.

Nakon što je bio izgubljen nekoliko stoljeća, pojavio se u Sjedinjenim Državama oko 1950. gdje ga je kupio njujorški kolekcionar i prodao španjolskom kupcu. Kasnije je zlatnik prodan na aukciji drugom kolekcionaru čiji identitet nije poznat.

Prethodni rekord držao je dukat koji je nekoć pripadao Ferdinandu III. Habsburškom i prodan je za 2,42 milijuna dolara, rekao je Frank Baldacci, direktor aukcijske kuće.

Zaposlenik u Njemačkoj ukrao najmanje milijun eura u kovanicama iz parkirnih automata

Istraživanje: Veliki broj pasa nosi vučji DNK

Vatrogasci u Münchenu sa zip-linom od 60 metara spasili ženu s vrha crkve sv. Petra

The post Zlatni novčić španjolskog kralja Filipa III. iz 1609. dostigao cijenu višu od 3 milijuna dolara first appeared on Dijalog.hr.

Hrvatske paraolimpijke su u finalu pobijedile Turkinje Hatice Duzman i Merve Sefu Ozsu sa 3-2 (8-11, 11-3, 11-8, 4-11, 11-9).

Mužinić Vincetić i Dretar Karić su finalnom pobjedom uzvratile Turkinjama za poraz 0-3 u skupini. U drugom dvoboju skupine bile su bolje od Srpkinja Zorice Popadić i Kristine Arančić sa 3-0, a potom su u polufinalu pobijedile Francuskinje Floru Vautier i Alexandru Saint-Pierre sa 3-0.

Hrvatske igračice time su obranile europsko zlato u parovima osvojeno prije dvije godine u Sheffieldu.

Bila je to ujedno i njihova šesta europska titula. Prve četiri titule ostvarile su u ekipnoj konkurenciji, a posljednje dvije u parovima. Hrvatske paraolimpijke su svoj “zlatni niz” započele 2013. godine, potom su bile najbolje 2015., 2017., te 2019. godine, 2023. i 2025. S europskih prvenstvima imaju i broncu iz 2011.

Podsjetimo, Anđela je zajedno s Helenom osvojila ekipno srebro na Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru (2016), te broncu u Tokiju (2020). Treba dodati da su osvojile i ekipno srebro (2017), te broncu (2014) na svjetskim prvenstvima.

Za Anđelu Mužinić Vincetić druga je to zlatna medalja u Helsingborg nakon što je u pojedinačnoj konkurenciji “projurila” do obrane europskog zlata upisavši četiri pobjede pri čemu je ispustila samo jedan set.

Medalju i to brončanu osvojili su i Borna Zohil i Mirjana Lučić u mješovitim parovima u kategoriji XD 17.

Zohil i Lučić su bili postavljeni za prve nositelje i bili su slobodni u prvom kolu. U četvrtfinalu su pobijedili Čehe Vita Spaleka i Nelu Kemlinkovu sa 3-0, dok su za ulazak u finale izgubili od Španjolaca Andera Cepasa i Olaije Martinez sa 0-3.

Pavao Jozić i Zohil su u muškim parovima u kategoriji MD18 izgubili u četvrtfinalu od Francuza Matea Boheasa i Thomasa Bouvaisa sa 0-3.

Anđela Mužinić Vincetić i Ivan Katanušić najbolji su parasportaši Zagreba

Anđela Mužinić Vincetić i Deni Černi najbolji parasportaši u 2024.

Pariz: Zlato za Anđelu Mužinić Vincetić

The post Anđela Mužinić Vincetić i Helena Dretar Karić obranile europsko zlato u parovima first appeared on Dijalog.hr.

Školjka je izrađena od oko 101 kilograma zlata i potpuno je funkcionalna. Početna cijena temeljila se na cijeni zlata na dan aukcije, izvijestio je Sotheby’s prije prodaje. U utorak je 101 kilogram 18-karatnog zlata vrijedio oko 10 milijuna dolara.

Cattelan (65) je izradio dvije verzije zlatnog WC-a godine 2016.  i obje ih je nazvao “Amerika”.

Jedan je bio izložen u njujorškome muzeju Guggenheim, prije nego što je 2019. ukraden iz palače Blenheim, rodnoga mjesta Winstona Churchilla u Engleskoj, gdje je bio na posudbi.

Druga verzija prodana je 2017. godine privatnom kolekcionaru, koji ju je ponudio na dražbi. Kako pišu američki mediji, kolekcionar je milijarder Steve Cohen, vlasnik bejzbolske momčadi New York Metsa.

Aukcija ovoga ‘umjetničkog’ djela izazvala je priličnu pomutnju tijekom priprema za prodaju i s nestrpljenjem se iščekivala. 

Prije prodaje “Amerika” je bila izložena u kupaonici novoga sjedišta Sotheby’sa, no za razliku od prijašnjih izlaganja, posjetitelji je ovaj put nisu imali priliku koristiti iz sigurnosnih razloga. 

Samouki talijanski umjetnik porijeklom iz Padove, Cattelan je reputaciju izgradio na svojim neobičnim konceptualnim umjetničkim djelima. Tako je prošle godine banana zalijepljena na zid ljepljivom trakom pod nazivom “Comedian” prodana u New Yorku za 6,2 milijuna dolara. Nakon toga ju je kupac, kripto-milijarder Justin Sun, javno pojeo.

I ostala njegova djela redovito izazivaju žestoke debate i medijsku pozornost, često ga stavljajući u središte kontroverzi.

Slika Gustava Klimta prodana za 236,4 milijuna dolara

Dva djela nepoznata javnosti Johanna Sebastiana Bacha izvedena prvi put nakon 320 godina

Iran krenuo zasijavati oblake kako bi prisilno izazvao kišu

The post WC školjka od 18-karatnog zlata prodana za 12,1 milijun dolara na dražbi first appeared on Dijalog.hr.

Pronašao je „pet zlatnih poluga i brojne zlatnike“ zakopane u plastičnim vrećicama, izvijestio je lokalni list Le Progres.

Muškarac je u svibnju, nakon što je pronašao blago, obavijestio lokalne vlasti, a one su mu dopustile da zadrži zlato jer nije pronađeno na arheološkom nalazištu, priopćilo je gradsko vijeće u istočnom gradu Neuville-sur-Saone u srijedu.

Policija je utvrdila da je zlato bilo stečeno legalno te da je prije 15 do 20 godina rastopljeno u zlatne poluge.

Prethodni vlasnik vrta je preminuo, dodali su u gradskoj upravi, a još se ne zna na koji je način zlato završilo ondje.

Japan poslao vojsku na medvjede zbog napada na lokalne stanovnike

Preminuo najstariji muškarac u Njemačkoj u 110. godini

Japanci će koristiti dronove koji oponašaju zvukove psa i vatrometa kako bi otjerali medvjede

The post Francuz kopao vrt pa pronašao blago vrijedno 700.000 eura first appeared on Dijalog.hr.

Pojedinačnom finalu je u jutarnjem dijelu programa prethodila zadnja serija kvalifikacija, u kojoj je Anton Glasnović izjednačio svjetski rekord sa svih 125 pogodaka, a njegov brat Josip je bio drugi sa 124 pogođene mete. Uz braću Glasnović nastupio je i Giovanni Cernogoraz te zauzeo 18. mjesto sa 119 pogodaka.

No, Hrvatska je s ukupno 368 pogodaka osvojila momčadsko zlato.

U pojedinačnom finalu je malo nedostajalo da u Hrvatsku stignu još dvije medalje. Anton Glasnović je, naime, osvojio četvrto mjesto sa 26 pogodaka u sedam serija, u kojima je imao čak devet promašaja.

U prvih pet serija braća Glasnović su sa po 20 pogodaka bila na diobi drugog mjesta s Indijcem Zoravarom Singhom Sandhuom, a vodio je mladi Španjolac Andres Garcia s dva pogotka više. Prvi je u finalu otpao Amerikanac William Hinton, a nakon njega Francuz Antonin Desert.

Nažalost, sljedeći je bio Anton Glasnović.

Na vatrenoj crti su ostala trojica: Josip Glasnović i Indijac Sandhu imali su po 29 pogodaka, a Garcia jedan manje. U osmoj seriji Josip je pogodio svih pet meta, baš kao i Garcia, a Indijac osebujnog stila je imao tri promašaja pa mu je pripalo brončano odličje.

Preostao je još hrvatsko-španjolski obračun za zlato u završne dvije serije. Olimpijski pobjednik iz Rija 2016. ostao je nepogrešiv do kraja natjecanja, a Garcia je već u devetoj seriji imao tri promašaja pa je zadnjih pet meta bila samo formalnost. Josip Glasnović je postao svjetski prvak s 44 pogotka (od 50 meta) u finalu, a Španjolac je ostao na 39.

“Vrlo sam emotiva. Naporno sam trenirao i pripremao se za ovo prvenstvo. U kvalifikacijama sam imao samo jedna promašaj. Bio sam spreman. Jako sam sretan što sada imam sve zlatne medalje”, izjavio je Josip Glasnović nakon sjajnog nastupa u finalu.

Zlatu iz Rija i s Europskog prvenstva u Suhlu 2013. dodao je i svjetsko pojedinačno najsjajnije odličje, samo nekoliko sati nakon što je popunio i kolekciju momčadskih zlatnih medalja.

The post Hrvatski strijelac Josip Glasnović novi je svjetski prvak u trapu, a imamo i momčadsko zlato! first appeared on Dijalog.hr.

Protiv muškarca i jednog suučesnika pokrenute su istrage zbog baratanja ukradenom robom, objavilo je u ponedjeljak pariško tužiteljstvo. Kod muškaraca je u koferu pronađen i kućni alat.

Prema novinama Le Parisien, koje se pozivaju na istražitelje, muškarci su već bili poznati vlastima i zaustavljeni su tijekom rutinske provjere na kolodvoru Gare de Lyon.

Tijekom pregleda, policajci su otkrili da je jedan od muškaraca u donjem rublju sakrio čarapu u kojoj se nalazio luksuzni sat i brojni komadi nakita.

Zaplijenjena je ogrlica vrijedna procijenjenih 5 milijuna eura, naušnice vrijedne preko 2 milijuna eura i prsten vrijedan milijun eura.

Njemački ministar pohvalio se presađivanjem kose

Gordon Ramsay objavio da je imao rak kože

U Maroku pronađeni ostaci dinosaura stari 165 milijuna godina

The post Muškarac ukrao nakit vrijedan 10 milijuna eura i sakrio ga u donje rublje, policija ga uhitila first appeared on Dijalog.hr.

Josip je u švedskom Marstrandu pokazao iznimnu dominaciju, tijekom cijelog tjedna držao je vodeću poziciju, a u dramatičnom raspletu posljednjeg dana, nakon 11 odjedrenih regata, završio je s jednakim brojem bodova kao i Čeh Jiri Tomas (33). O pobjedi je odlučio broj prvih mjesta – Josip je imao tri, a Tomas samo jedno. Time je Tafra postao europski prvak u seniorskoj konkurenciji, a ujedno i u kategoriji U21, dok je uspjeh hrvatskog jedrenja upotpunio Lovre Bakotić brončanom medaljom.

“Od samog početka prvenstva osjećao sam se samouvjereno i dobro. Nakon Svjetskog prvenstva u Americi znao sam da pripadam među najbolje i da se mogu boriti za vrh. Cilj mi je bio završiti u prva tri, ali cijeli sam tjedan bio prvi i uspio sam to zadržati do kraja”, kazao je Tafra, dok je njegov trener Vedran Mandić istakao:

“San svakog sportaša i trenera je osvojiti dvije velike medalje, a njihov je sjaj još veći kada dođu u samo jedanaest dana. Nakon kratkog odmora od 15 dana krećemo u nove izazove. Do kraja sezone očekuju nas još dvije jake regate u koje moramo dati svoj maksimum i ostvariti što bolji plasman koji se u ovom momentu i očekuje od nas. Na kraju godine prelazimo u olimpijsku klasu ILCA 7, s jasnim ciljem – nastup na Olimpijskim igrama 2032.“

Ovaj uspjeh dodatno je značajan jer se događa u godini nakon obilježavanja 100 godina Jedriličarskog kluba Labud.

The post Josip Tafra osvojio zlato na Europskom prvenstvu u jedrenju u klasi ILCA 6 first appeared on Dijalog.hr.

Kritičari idu tako daleko da kažu da sve dok ova ‘urođena greška novčanog sustava’ postoji neće postojati pravedni financijski sustav na zemlji. Dakle, svjetsku pričuvnu valutu, dolar, stvaraju privatne banke, daleki puč, ili u poslovnom smislu mega dogovor, rezultira osim kontrolom SAD-a i ogromnim bogatstvom već više od 100 godina. Kritičari tvrde da su osnivanjem FED-a određene bankarske kuće poput Rothschilda ili Rockefellera izmislili svog ‘magarca koji se*e zlato’, kako je lijepo opisano u njemačkoj bajci braće Grimm ‘Stoliću, prostri se’.

Što je novac?

To je, dakle, temeljno pitanje. Pitanje s kojim se moramo baviti, postavljati ga i nositi se s njime. Moramo razmišljati i razmišljajući shvatiti: što je to novac?
Na to pitanje danas ne mogu odgovoriti niti profesori niti doktori ekonomije. Financijski sustav su njegovi izumitelji namjerno prikrili pojmovima i procesima tako da nitko uopće s ovim nepreglednim sustavom nije upoznat. Dakle, što je novac?

Novac je prije svega sredstvo razmjene. Ali, novac je sredstvo razmjene kojem vjerujem. Novac je dakle i povjerenje. Povjerenje da ću za taj komad papira nešto dobiti. Kako je, povijesno gledano, bilo podrijetlo i uporaba novca?

Na primjer, jedan seljak je imao svinju i zamijenio je za mlijeko i kruh od drugog seljaka. Obrtnik je seljaku napravio krov i za popravak krovišta je dobio jaja i kozu. Ali, što ako je majstor popravio krov a nisu mu trebala ni jaja, ni koza, jer je i sam imao dovoljno.

S vremenom se naša kultura opredijelila za plemenite metale koji su lijepo izgledali, i koji su blistali, koji su se ljudima sviđali. Služili su kao čuvari vrijednosti i kao sredstvo razmjene, najviše zlato i srebro. Tako je majstor popravio krov i dobio zlatnik. Tim zlatnikom je mogao otići postolaru. Postolar je uzeo zlatnik za dva para cipela i zamijenio opet kod seljaka za jaja i kozje mlijeko.

Zlatnik i srebrnjak su ubrzo postali valuta čitavih regija, moglo bi se reći valute država. Doneseni su zakoni po kojima su samo države smjele kovati i izdavati kovanice, tako da je izdavanje zlatnog, srebrnog i ostalog novca bilo državna privilegija. To se zvalo ‘Pravo na kovanje novčića’. Država je jamčila za čistoću metala i težinu kovanica, tako da se ne samo u zemlji nego i izvan regije ili u inozemstvu uvijek znalo koliko komad zlata koliko vrijedi. Metalni novčići bili su i sredstvo razmjene i trajna vrijednost.

Velike količine i problemi

Ali zlato teži puno. Stoga je prijevoz velikih količina zlata bio težak, bilo je teško na putovanjima prevesti veće količine. Također je bilo opasno i zbog napada na kočije koje su zlato prevozile. Nakon toga nastaju trezori i skladišta za zlato, a od njih je trgovac i vlasnik zlata dobio novčanicu, ceduljicu papira na kojoj je pisalo koliko zlata netko ima u trezoru.

I s tom je novčanicom udobno mogao ići na tržnicu, ići na putovanja, kupovati novu robu, jer su ljudi znali da za tu novčanicu mogu dobiti pravo čisto zlato iz trezora s kojim su mogli nešto opet kupiti. Tako su države dugi niz godina imale pokriće u zlatu za svoje valute. To je značilo da su jamčili određenu količinu zlata pri mijenjanju svoje valute. Tadašnji trgovci i poduzetnici imali su povjerenje u te papire, u te novčanice, jer su znali da će za novčanicu dobiti zlato iz trezora. I zato su novčanice rado prihvaćene, postojalo i povjerenje. To bi trebao biti novac, dakle društveni odnos povjerenja.

Povjerenje blijedi

Ako uzmete novčanicu od 10 eura i odete u restoran, znate da za tu novčanicu možete dobit recimo šalicu kave. Ali i konobar ili vlasnik restorana znaju da će dobiti 10 eura kako bi podmirio svoje obveze. Zato mu i jest potreban stabilan novac, novac kojem vjeruje da će sutra za tu novčanicu nešto dobiti ili s njome platiti. Na žalost, to povjerenje danas blijedi. Brzo nestaje, jer sve više ljudi otkriva koliko je lažan novčani sustav, i jer je novac bezvrijedan do te mjere da brzo gubi snagu i povjerenje.

Još jedan slikovit primjer za lakše razumijevanje kompliciranih procesa

Recimo da imamo komadić kruha koji želimo namazati ukusnim medom. Kruh mažemo medom da bude slatkastog okusa, a prema europskom pravilniku o medu med smije sadržavati najviše 20 posto vode. Dakle, 20 posto vode u medu. Med vrhunske kvalitete obično ima udio vode ispod toga, često samo 10 do 15 posto vode, što ga čini jako ukusnim i slatkim. Ali, ako stalno dodajemo sve više i više vode onda se sve više i više prelazi onih 20, posto možda dođemo 30, 40, 50 ili čak i više udjela vode. Na kraju od ukusa meda neće ostati ništa. Razrijeđen je i bezvrijedan. Na kruh mažem samo vodu koja je malko slatkastog okusa.

Tako je i s novcem. Ako se količina novca nastavi povećavati i napuhivati, jer središnje banke sve više novca tiskaju, odnosno stvaraju ga na računalu, tada novac gubi svoju vrijednost, svoju kupovnu moć, značenje. Dakle, dolazi do obezvrjeđenja novca, ili do tzv. inflacije.

A sada još jedan pravi primjer s brojkama iz EU. Novčana ‘masa’ središnje banke u europskom prostoru se samo u korona krizi udvostručila. Naime, krajem 2019. godine Europska središnja banka je navela da je količina novca u euro zoni iznosila 3,2 bilijuna eura. A u veljači 2022. već je iznosila 6,1 bilijun eura. Ako se vratimo još dalje stvari izgledaju još dramatičnije.

Ako usporedite 6,1 bilijun eura s vrijednošću prije prve financijske krize 2008. godine tada je u opticaju bilo samo 0,88 bilijuna novca središnje banke. Dakle, manje od jedan bilijun. Znači, od 2008. godine do danas čak sedmerostruko povećanje! ‘Razrijeđen’ novac doveo je do obezvrjeđenja, do inflacije. Danas, zbog rata u Ukrajini i sl., se bojimo da situacija ne bi potpuno eskalira i dovela do hiperinflacije.

Danas je rijetko tko živ da bi nam mogao ispričati o velikoj inflaciji 1920-ih, ali je ona srećom jako dobro dokumentirana.

U srpnju 1923. se u Njemačkoj za litru mlijeka se plaćalo 1.440 maraka. U prosincu iste 1923. godine već se plaćalo 360 milijardi maraka. U srpnju se za jedno jaje u Njemačkoj plaćalo 800 maraka, a šest mjeseci kasnije u prosincu 320 milijardi maraka. Kada se tako nešto dogodi sva ušteđevina na računu ili u novčaniku se doslovno uništi. S ušteđevinom, koju ste desetljećima štedjeli, tada ne možete kupiti niti jedno jedino jaje.

Velike količine novca

Ljudi se često pitaju: kako dolazi do povećanja količine novca? Odgovor je zapravo vrlo jednostavan: zato što se novac stvara iz ničega i zato što se novac, posebno dug, beskonačno umnožava složenom kamatom.

U normalnim okolnostima novac može nastati samo kada se nova roba proizvede, dakle tamo gdje se radi, tamo gdje se stvara. Novac ne može tek tako dobiti svoje ‘mlade’, ‘mladunčad’. A ako novac dobije tu ‘mladunčad’ tada se on umnožava, uvijek i uvijek iznova.

Slijedom čega će novac u nekom trenutku biti dostupan u većim količinama, ali za njega neće postojati pravi ekvivalentne vrijednosti. Proizvesti će se sve više i više, ali će i pohlepa biti sve veća, tlo će se sve više i više eksploatirati, no predviđa se kako će ljudi biti sve više degradirani, i svedeni na plaćene pčele radilice. Ali, u jednom trenutku mora doći kraj.

U prirodi nema beskonačnog

Nema nikakve sumnje kako će u nekom trenutku doći kraj takvome načinu. Jer, u matematici možete računati beskonačno ali u prirodi nema vječnog rasta. Na svakom kraju u prirodi dolazi do smrti, čime ciklus počinje ispočetka. Današnje novčani sustav, koji stvara novac iz ničega, sveta je krava Zapada. Svi se tome moraju pokoriti, niti jedan državnik Zapada do danas nije uspio razvlastiti moć novca. Oni koji su pokušali bili su zaustavljeni.

Bezbrojni ratovi su vođeni za prevlast ovog sustava i američkog dolara. Svatko tko nije htio pristati na tiskane novčanice dolara bombardiran je i ubijen. Vođa Libije Gadafi i čelnik Iraka Sadam Husein su svijetu upozorenje. Svaka politika i svaki sustav koji dopušta postojanje ovog neprirodnog novčanog sustava, i ne zamjenjuje ga boljim, nosi u sebi klicu prijevare, izrabljivanja i kolapsa.

Što će uslijediti dan nakon

Na koncu, što ako sve to propadne, ako burze lančano bankrotiraju, ako novac postane jako bezvrijedan – što onda.

U krizi 1920-ih većina ljudi je izgubila sve u roku od nekoliko mjeseci. Bezvrijedni novac su u trgovinu odvozili u kolicima, slično je bilo i u Argentini 2001. Država se u hiperinflaciji riješila svojih dugova, mutikaše su u krizi pokupovali cijela imanja i obogatili se bez skrivanja.

No, to je ipak bilo regionalno, danas je financijski balon po prvi puta na istu veličinu napuhan u cijelom svijetu, a gospodarstvo je globalno povezano. Brojke su višestruko veće nego prije stotinu godina. Prema riječima stručnjaka, pad bi mogao biti višestruko teži i brutalniji nego nekada.

A ako se to dogodi ne bismo trebali jedni druge napadati. Dapače, trebamo se nadati da što više ljudi već sada zna gdje su i tko su krivci, i što treba promijeniti kako bismo krizu shvatili kao priliku za istinsku prekretnicu. Kriza će doći, to je neizbježno, nadamo se samo kako to ipak neće biti globalni kolaps.

Pitanje je samo što će uslijediti.

Što je ‘Great reset’ ili može li globalna pogreška čovječanstvo odvesti u globalni kolaps

Jedna svjetska vlada FED ili kako je moguće da privatne banke tiskaju novac za državu?

Masovni balkanski derneci u Zagrebu, lijevo krilo i reformirani HDZ

The post Osnivanjem FED-a bankarske kuće poput Rothschilda ili Rockefellera izmislile su svog ‘magarca koji se*e zlato’! first appeared on Dijalog.hr.

U seniorskoj kategoriji parova “Main class contact style” hrvatski su sportaši proteklog vikenda osvojili dvije medalje. Prvo mjesto osvojili su Antonia Šćepanović i Noa Lilih iz ARRK Megarock, dok su treći bili Sarah Petrušić i Borna Miletić iz ARRK Buba, a što im je ujedno prva medalja u seniorskom natjecanju.

Peti su bili Nola Bonačić Dorić i Floren Perić Radovanović iz Akrobatskog rock’n’roll kluba Gimnazija.

U kategoriji “Seniorske ženske formacije” treća je bila formacija Babes ARRK Buba, dok je četvrta bila formacija Spliters iz CAF Spliters.

U kategoriji “Male juniorske ženske formacije” šesto mjesto osvojila je formacija Diamonds iz Akrobatskog rock’n’roll kluba Limbo Rock.

Hrvatska košarkašica Danira Nakić-Bilić uvrštena u Fibinu kuću slavnih

Austrijski nogometni izbornik Rangnick odbio ponudu Bayerna

Brazilska nogometna kriza: Kraj ere ‘Joge Bonito’?

The post Zlato i bronca za Hrvatsku Svjetskom kupu u akrobatskom rock’n’rollu u Poljskoj first appeared on Dijalog.hr.