Čaj maca i peludna groznica

Neki je vole zbog posebnog okusa, drugima je dobra kao čaj, no sada je otkriveno da je japanski zeleni čaj maca koristan kao lijek za peludnu groznicu.

Donoseći dobru vijest za alergičare uoči sezone peluda, tim sa sveučilišta u Hirošimi ustanovio je da prah mace potencijalno može smanjiti kihanje u ljudi s nazalnim alergijama. Radi se o tome da njezine visoke razine biološki aktivnih supstanci, uključujući antioksidanse i aminokiseline, blagotvorno djeluju protiv rinitisa.

“Zdravstvene koristi mace su višestruke, od poboljšanja funkcije srca i mozga do smanjivanja upale”, rekli su istraživači o dobrobiti praha koji se dobiva tako da se samelju listovi čaja mace.

U nedavno objavljenom članku u znanstvenom časopisu Science of Food, istraživači su naveli da su miševi koji su imali simptome peludne groznice pet tjedana dobivali čaj mace dva do tri puta tjedno. Dobivali su i dodatnu dozu 30 minuta prije nego što su bili izloženi alergenu koji je izazivao simptome rinitisa. Znanstvenici su najavili da nastavljaju istraživanje kako bi se utvrdilo pojavljuju li se isti efekti i kod ljudi.

U utorak EU odlučuje o sjemenu: OPG‑ovi i udruge zabrinuti, što se još može učiniti?

Moto Trip: Mauzolej obitelji Meštrović u Otavicama

Rak mjehura najčešći je oblik raka od kojeg obolijevaju pušači

The post Maca može pomoći kod alergije od peludne groznice first appeared on Dijalog.hr.

“Naše istraživanje sugerira da bi dodavanje više hrane bogate kalijem u prehranu, poput banana ili brokule, moglo imati veći pozitivan učinak na krvni tlak nego samo smanjenje soli”, rekla je Anita Layton sa Sveučilišta Waterloo.

Obično svrstana uz rajčicu kao voće koje se najviše konzumira u svijetu, banana je popularna kao zasitan međuobrok pun energije i kao preventiva mamurluku zbog kalija, koji je čini obaveznom konzumacijom i za osobe s hipertenzijom.

“Praljudi su jeli puno voća i povrća i kao rezultat toga moguće je da su regulatorni sustavi našeg tijela evoluirali da najbolje funkcioniraju s prehranom s visokim udjelom kalija i niskim udjelom natrija”, rekla je Melissa Stadt, glavna autorica istraživačkog rada objavljenog u američkom časopisu bubrežne i opće fiziologije.

“Današnja zapadnjačka prehrana ima mnogo više natrija, a manje kalija. To može objasniti zašto se visoki krvni tlak nalazi uglavnom u industrijaliziranim društvima, a ne u izoliranim društvima”, kaže Stadt.

Povećana konzumacija slane prerađene hrane dovela je do porasta takozvanih bolesti životnog stila kao što su dijabetes i bolesti srca jer sve više i više ljudi usvaja sjedilački, manje fizički zahtjevan posao, kao i općenito stil života.

A s visokim krvnim tlakom koji pogađa procijenjenih 30 posto odraslih osoba u svijetu, prevalencija moždanog udara i bolesti bubrega porasla je.

“U posljednjih nekoliko godina, učestalost hipertenzije porasla je na svjetskoj razini,” upozoravaju istraživači, pripisujući porast čimbenicima poput “starenja globalne populacije i povećane izloženosti rizičnim čimbenicima životnog stila, uključujući smanjenu tjelesnu aktivnost i popularnost zapadnjačke prehrane”, tumači tim znanstvenika.

‘U vodi nestanu svi simptomi!’ Žene otkrile kako hladna voda mijenja menopauzu

Proljetni umor: Je li stvaran ili samo sezonski izgovor za lijenost?

Zaboravite 10 000 koraka – i manje od 5000 dnevno koristi zdravlju!

The post Ako želite smanjiti visok krvni tlak – jedite banane! first appeared on Dijalog.hr.

Deset tisuća koraka zvuči kao velik izazov. Za prosječnog čovjeka to znači između 80 i 150 minuta hodanja dnevno, što zahtijeva ozbiljan trud. No, je li taj broj zaista ključan za poboljšanje zdravlja?

Nova istraživanja ruše mit o 10.000 koraka

Prema nedavnoj meta-analizi koja je obuhvatila 17 studija s ukupno 227.000 sudionika, odgovor je negativan.

Međunarodni tim znanstvenika objavio je u Europskom časopisu za preventivnu kardiologiju da su zdravstvene koristi moguće s puno manjim brojem koraka.

Istraživanje pokazuje da je dovoljno napraviti 4000 koraka dnevno kako bi se smanjila opća smrtnost, dok je samo 2400 koraka dovoljno za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Naravno, što više koraka, to bolje.

Mišljenje stručnjaka

Dr. Christine Joisten, voditeljica Zavoda za tjelesnu aktivnost i promicanje zdravlja na Njemačkom sportskom sveučilištu, razjasnila je neka od najčešćih pitanja o hodanju i zdravlju.

Je li 10.000 koraka samo marketinški trik?

„Nije posve besmisleno jer su istraživanja pokazala da ciljanje na 10.000 koraka može smanjiti krvni tlak i indeks tjelesne mase (BMI)“, izjavila je Joisten.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) također preporučuje taj cilj za opće zdravlje. Ipak, zanimljivo je da taj broj potječe iz japanske marketinške kampanje za pedometar tijekom Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine. Japanski simbol za broj 10.000 sliči osobi koja hoda.

Zašto se treba kretati svaki dan?

„Tjelesna aktivnost, bilo na poslu, u slobodno vrijeme ili svakodnevnim obvezama, pomaže u prevenciji raznih bolesti“, objašnjava Joisten.

To uključuje kardiovaskularne bolesti, visok krvni tlak, pretilost, dijabetes, ali i neurodegenerativne poremećaje poput Alzheimerove bolesti. Također, tjelesna aktivnost smanjuje rizik od ortopedskih, reumatskih i psiholoških bolesti.

„Osobama s kroničnim bolestima vježba značajno poboljšava kvalitetu života“, dodaje Joisten.

Pomažu li aplikacije i uređaji za praćenje aktivnosti?

„Vjerujem da pomažu jer korisnicima daju uvid u napredak i motiviraju ih“, tvrdi Joisten. Ipak, upozorava kako neki ljudi mogu osjetiti frustraciju ako ne dosegnu zadane ciljeve.

Čak i mali pomaci su važni.

„Povećanje broja koraka za samo 500 do 1000 dnevno ili pet do deset minuta dodatnog hodanja lako je ostvarivo“, zaključuje Joisten.

Fizička aktivnost

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje odraslima od 18 do 64 godine 150 do 300 minuta umjerene aktivnosti tjedno ili 75 do 150 minuta intenzivne aktivnosti. Također, preporučuju se vježbe za jačanje mišića najmanje dva puta tjedno.

Starijima od 65 godina savjetuju se dodatne vježbe ravnoteže i koordinacije kako bi smanjili rizik od padova.

Odlazak na posao biciklom popravlja mentalno zdravlje

Sportašice i majčinstvo: Izazovi roditeljstva i sportskog terena

Istraživanja pokazala: Med za grlo učinkovitiji od antibiotika

The post Znanstveno istraživanje: Je li 10.000 koraka samo marketinški trik? first appeared on Dijalog.hr.

Crispr na molekularnoj razini reže DNK poput škara te uklanja ili deaktivira nepoželjne dijelove, piše BBC, podsjećajući da je otkriće ovog sustava znanstvenicima priskrbilo Nobelovu nagradu za kemiju.

Nadamo se da ćemo u konačnici uspjeti organizam u potpunosti riješiti prisutnosti virusa, premda je potrebno uložiti puno više rada da bi se provjerilo je li metoda u potpunosti sigurna i učinkovita.

Postojeći lijekovi protiv HIV-a mogu zaustaviti virus, ali ne i eliminirati ga iz krvi.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Amsterdamu je, predstavljajući sažetak svojih ranih otkrića na ovotjednoj medicinskoj konferenciji istaknuo da njihov rad zasad ostaje samo “dokaz koncepta” liječenja i da ipak neće tako skoro postati lijek za HIV. 

I dr. James Dixon, izvanredni profesor tehnologija genske terapije na Sveučilištu u Nottinghamu kaže da potpuni nalazi zahtijevaju pomno dodatno ispitivanje. “Trebat će uložiti još puno rada da bi rezultati ovakvih staničnih analiza rezultirali budućom terapijom”, kazao je.

I ostali znanstvenici nastoje iskoristiti Crispr protiv HIV-a. Tvrtka Excision BioTherapeutics tvrdi da ispitivanje na trima dobrovoljcima s HIV-om nakon 48 tjedana ne pokazuje teže nuspojave.

Zabrinutost zbog mogućih dugoročnih nuspojava 

No dr. Jonathan Stoye, stručnjak za viruse na londonskome Institutu Francis Crick kaže da je eliminiranje HIV-a iz svih stanica u organizmu koje bi ga mogle sadržavati “ekstremno izazovno”.

Njega zabrinjavaju “neciljani učinci liječenja, koji bi mogli imati dugoročne nuspojave” i vjeruje “da će proći još mnogo godina prije nego što terapija utemeljena na Crispru postane rutina, čak i pod pretpostavkom da se može dokazati njezina učinkovitost.”

HIV inficira i napada stanice imunosnog sustava, koristeći vlastitu mašineriju za izradu vlastitih kopija. Čak i uz učinkovito liječenje, neke stanice ulaze u stanje mirovanja ili latentno stanje, ali i dalje sadrže DNK ili genetski materijal HIV-a, a da pritom ne proizvode aktivno novi virus.

Većina zaraženih HIV-om treba doživotnu antiretrovirusnu terapiju i prestane li uzimati lijekove uspavani se virus može ponovno probuditi i ponovno prouzročiti probleme.

Finska, sedmu godinu zaredom najsretnija zemlja na svijetu

Iskustvo dame u zrelim godinama: Veličina ipak (ni)je bitna!

U zdravom tijelu zdrav duh i obrnuto ili što bi mi preporučila Milka Babović

The post Znanstvenici metodom Crispr uspjeli eliminirati HIV iz stanica first appeared on Dijalog.hr.

Istraživači sa Sveučilišta u Torontu otkrili su da bi brzina govora mogla biti važniji pokazatelj zdravlja mozga od poteškoća u pronalasku odgovarajućih riječi, što se često događa tijekom procesa starenja, prenosi Independent. 

Otkrića kanadskih znanstvenika mogla bi rezultirati razvojem novih alata i djelovanja u otkrivanju kognitivnog propadanja mozga u najranijoj fazi i pomoći pacijentima da održe zdravlje svog mozga kako stare, kažu znanstvenici.

“Naši rezultati pokazali su da promjene u brzini govora općenito mogu biti odraz promjena u mozgu”, rekao je koautor studije Jed Meltzer.

“Ovo saznanje ukazuje na to da bi brzinu kojom osoba govori trebalo testirati kao dio standardnih kognitivnih procjena da bi se kliničarima pomoglo u što bržem otkrivanju kognitivnog propadanja mozga i da bi se starijim odraslim osobama pomoglo u održavanju zdravlja mozga tijekom procesa starenja”, dodao je dr. Meltzer.

No rezultati istraživanja su u korelaciji i možda ne indiciraju da bi vježbanje bržeg tempa govora moglo utjecati na zdravlje mozga kod starijih ljudi.

U sklopu istraživanju 125 zdravih dobrovoljaca u dobi od 18 do 90 godina prošlo je tri različite procjene.

Jedan od testova sastojao se u igri imenovanja slika u sklopu koje su sudionici morali odgovarati na pitanja o slikama, ignorirajući pritom ometajuće riječi koje su čuli u slušalicama.

Navodeći primjere, znanstvenici su sudionicima kazali da im se, dok gledaju sliku na kojoj je prikazana krpa, može postaviti pitanje: “Završava li riječ na ‘a’?”, a istodobno se u pozadini čula riječ “metla” kao ometajuća. Test je pridonio da se provjeri sposobnost ispitanika da prepoznaju što je na slici i da se prisjete naziva predmeta.

U sklopu druge procjene sudionici su snimani dok su opisivali dvije složene slike – za svaku su imali po 60 sekundi, a softver baziran na umjetnoj inteligenciji upotrijebljen je za analizu njihove jezične izvedbe.

Završni test se sastojao od standardnih provjera procjene mentalnih sposobnosti koje s godinama imaju tendenciju opadanja i povezane su s rizikom od razvoja demencije.

Procjenjivala se provjera izvršnih govornih funkcija, odnosno sposobnost upravljanja proturječnim informacijama, a ispitanik je morao ostati usredotočen i trebao je izbjeći sve distrakcije.

Znanstvenici su podsjetili da s godinama opadaju brojne sposobnosti, uključujući i brzinu pronalaženja prikladnih riječi.

Ustanovili su da pokazatelj najsnažnije povezanosti sa zdravljem mozga nisu bile pauze koje su sudionici pravili da bi pronašli odgovarajuću riječ, već tempo govora između tih pauza.

Stoga znanstvenici kažu da stanke koje čine starije osobe tijekom govora da bi pronašle prikladnu riječ ne moraju uvijek biti znak za uzbunu jer se može raditi o uobičajenom dijelu procesa starenja.

No usporavanje tempa normalnog, uobičajenog načina govora, bez obzira na stanke, može biti važniji pokazatelj ključnih promjena zdravlja mozga, zaključili su kanadski stručnjaci. 

Medicinari priznali aortu kao zaseban ljudski organ

Klarinetom i trubom do boljeg funkcioniranja pluća

Strah od crvenjenja lica samo pogoršava problem

The post Usporavanje uobičajene brzine govora u starijih može ukazivati na zdravlje mozga first appeared on Dijalog.hr.