Prvi put u povijesti Hrvatski restauratorski zavod okupit će sve svoje djelatnosti na jednoj lokaciji – tijekom listopada počinje selidbu u bivšu zgradu Tvornice duhana Zagreb, koja je u suvremeni i funkcionalni prostor obnovljena uz maksimalno poštivanje originalnog izgleda zgrade.
Ana Škevin Mikulandra, projektantica projekta i pomoćnica ravnatelja za nepokretnu baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda, provela je u srijedu novinare tim prostorom, otkrivši pojedinosti zahtjevne obnove, u okviru vodstva koje je dio dodatnog programa skorašnjeg festivala Open House Zagreb (OHZ).
Podsjetila je kako je bivša tvornica koja se proteže od Klaićeve do Jagićeve ulice, danas najcjelovitije očuvana građevina zagrebačke industrijske arhitekture 19. stoljeća. Sagrađena je 1882. prema projektu Ruperta Melkusa, glavnog gradskog arhitekta, na kojem su radili Milan Lenuci i Aleksander Seć te Leopold Lipp.
Zgrada ima četiri razine, prizemlje, prvi i drugi kat te potkrovlje, a izgrađena je u neorenesansnoj maniri s drvenim nosivim konstrukcijama i dijelom čeličnim konstrukcijama, a o vremenu nastanka svjedoče i dalje izvorni željezni stupovi napravljeni u Grazu.
„Nakon što je Zagreb došla željeznička pruga upravo je ova lokacija bila vrlo podatna za smještaj jedne industrijske zgrade, a zanimljivo je i što je današnja Klaićeva ulica tada nosila naziv Tvornička ulica”, dodala je.
U vrijeme zagrebačkog potresa 2020. zgrada je već bila napuštena i dotrajala, no tada su nastala znatna oštećenja. Ona je uglovnica L-tlocrta, s dojmljivom izvornom vanjštinom na kojoj se ističe veliki broj prozora u pravilnom ritmu i dekorativni elementi od opeke, a tu je i novost – solarni paneli na bočnom pročelju.
Pomiriti kulturno dobro i suvremene želje
Nove prostore trebalo je prilagoditi raznorodnim djelatnostima Zavoda, jer je svaka radionica tražila svoje mikroklimatske uvjete i suvremeni sustav. „Bilo je izazovno pomiriti datosti same zgrade koja kao i svako kulturno dobro ima svoja ograničenja, ali cijelo smo vrijeme štitili ono zbog čega je ova kuća spomenik kulture”, istaknula je Škevin Mikulandra.
U prizemlju je realiziran prostor za buduću stolarsku radionicu koja je lako dostupna za dopremanje težih predmeta, a na višim katovima bit će restauratorske radionice za drveno štafelajno slikarstvo i polikromiranu skulpturu, uredi za djelatnike za koje su napravljeni pregradni zidovi uz osobitu pažnju da bude dovoljno prirodnog svjetla, a uredi su predviđeni i u potkrovlju.
„U Zagrebu ćemo zadržati bivši Radaušev atelijer na Zmajevcu zbog velikiih formata jer, napomenula je, ako jednog dana na restauraciju dođe Bukovčev zastor iz HNK to se neće moći napraviti u ovom prostoru”, rekla je.
Jedna od većih novina je što će se u tom prostoru objediniti i dosadašnje knjižnice Zavoda u jednu, s pratećim arhivom, koja će sa stručnim naslovima biti otvorena za posudbu građanima.
Zavodu je zgradu na upravljanje dodijelilo Ministarstvo kulture kako bi se objedinili s čak 12 različitih lokacija u Zagrebu. Obnova se odvijala u dvije faze – konstruktivnoj te cjelovitoj i energetskoj, s ukupnim sredstvima od gotovo 40 milijuna eura – iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Državnog proračuna.
Tomislava Blatnik, izvršna ravnateljica OHZ-a, najavila je da se festival otvara u petak, 9. listopada, u Novinarskom domu, a zatvorit će ga u ponedjeljak, 12. listopada, u Orisu – kući arhitekture, panel o budućnosti Zagreba. Održat će se na 36 lokacija, među kojima su neka od najatraktivnijih zagrebačkih arhitektonskih djela, građevina i urbanih cjelina.
