Izložba „Tkanje kolekcija – tapiserije iz Kolekcija Diehl i NMMU”, koja se otvara u četvrtak u galeriji Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, daje uvid u umjetnički medij za koji danas kod umjetnika raste interes, no unatoč svojim dosezima nije uvijek bio adekvatno vrednovan.
„Željeli smo pokazati novi uzlet i rastući interes za umjetnost tapiserije koja je šezdesetih i sedamdesetih bila izrazito popularna. Nakon što je ta popularnost malo opala sada se javlja nova generacija umjetnika koja se njome bave”, rekao je Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne i umjetnosti na konferenciji za novinare.
Novi interes za tapiseriju, ali i keramiku objasnio je težnjom umjetnika da rade u mediju koji je, napomenuo je, danas gotovo egzotičan u odnosu na klasične discipline ili multimediju, ali isto tako je obogaćen svime što je donijela suvremena umjetnička produkcija.
Franceschi kaže da tapiserija, koja je materijalna i trodimenzionalna, nešto između slike i skulpture, jedan od jako važnih umjetničkih medija iako nikada neće imati mjesto koje imaju slikarstvo i skulptura, zbog čega ovu inicijativu smatra još dragocjenijom.
Po njegovim riječima, tapiserije su se u vrijeme grandioznih kompozicija namijenjenih palačama vezale uz muškarce, a danas se ona poistovjećuje s, kolokvijalno rečeno, ženskom umjetnošću. “Umjetnice koje su se u modernoj epohi bavile tapiserijom unosile su u nju iskustvo moderne vizualne kulture i umjetnosti te napravile potpuno novi medij”, ustvrdio je.
Izložba s dvadesetak radova nastavak je suradnje hrvatskog muzeja s berlinskim izložbenim prostorom Kunsthaus Dahlem, započete ovogodišnjom berlinskom izložbom djela iz zbirke NMMU, „Kad politika strateški pristupa estetici”.
Tapiserije iz zbirke hrvatskog muzeja otkupi su djela hrvatskih autorica , dok se Kolekcija Diehl daje pregled istočnoeuropske produkcije.
Tu su Jagoda Buić, Zofia Butrymowicz, Charles Chamot, Giga Dile Đuragić, Marta Gąsienica-Szostak, Latica Ivanišević, Ritzi Jacobi, Ritzi & Peter Jacobi, Christa Jeitner, Zofia Matuszczyk-Cygańska, Jolanta Owidzka, Mariette Rousseau-Vermette, Wojciech Sadley, Jasenka Tućan Vaillant, Goranka Vrus Murtić. Uključena su i dva rada hrvatskih umjetnica koje nisu u zbirci NMMU, Mariane Pende i Danice Franić.
Na tapiseriju se često gleda samo kao na zidni ukras
Dorothea Schöne, direktorica Kunsthaus Dahlem, rekla je kako se na tapiseriju, područje u kojemu dominiraju žene, često gleda s visoka, samo kao na zidni ukras, no kada se ona izloži vidi se koliko je vrijedna i inovativna u kontekstu materijala, tehnika, korištenja prostora.
„Tijekom mog školovanja stalno su nas usmjeravali na zapadnjačku umjetnost Londona, Pariza ili New Yorka, no kada se radi o tapiseriji trebalo se okrenuti Srednjoj i Istočnoj Europi gdje su se na tom području dogodile revolucionarne stvari”, istaknula je.
Schöne kaže da je u središtu izložbe emancipacija tekstilne umjetnosti iz primijenjene discipline u neovisni oblik umjetničkog izraza, a odabrana djela iz Poljske, Hrvatske, Rumunjske, Srbije, Njemačke i drugih zemalja, pokazuju kako je u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata tekstilna umjetnost razvila dvodimenzionalne zidne radove kroz reljefne strukture do skulpturalnih i instalacijskih formi.
Galerist Volker Diehl još se osamdesetih zainteresirao za istočnoeuropsku umjetnost, osobito nakon pada Berlinskog zida kada se na brojnim putovanjima, od Poljske do Albanije, upoznao i s umjetnicima koji rade tapiserije. „U svakoj zemlji pronašao sam divnu umjetnost, a ovo je tek manji dio moje kolekcije”, dodao je.
„Kod tapiserije mi je zanimljivo usporediti kako se, kada muškarac napravi apstraktnu sliku, svi raspišu o tome, a kada umjetnica napravi apstraktnu tapiseriju to je tek rukotvorina”, dodao je.
Jedna od autorica s izložbe Mariana Pende, kojoj je rad u tekstilu novija preokupacija, rekla je kako se, kada je tek počela raditi s tapiserijom, osjećala kao da je sjela za instrument i doživjela nevjerojatno velike mogućnosti za kreativnost i eksperimentiranje u tom mediju.
Predstavljen je i katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstovima autora izložbe Branka Franceschija i Dorothee Schöne, te kustosice kolekcije Claudije Kudinove i berlinskog galerista Volkera Diehla.
Izložba ostaje otvorena do 8. studenoga.
