Broj virtualnih posjeta hrvatskim knjižnicama u 2025. porastao je s 21,2 na 66,2 milijuna, više nego trostruko u odnosu na 2024., zbog automatskog prometa koji generiraju računalni programi, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Iz DZS-a objašnjavaju da je višestruki porast posljedica strojno generiranog prometa, koji čini većinski udio poslužiteljskih zahtjeva na javnim i akademskim mrežnim sjedištima.
Najveći porast virtualnih posjeta zabilježen je u visokoškolskim, sveučilišnim i znanstvenim knjižnicama, u kojima je takav promet činio čak 97 posto ukupnih posjeta.
S druge strane, broj fizičkih posjeta knjižnicama blago je pao za 2,2 posto – s 12,7 milijuna u 2024. na 12,4 milijuna u 2025. godini. Zbog snažnog rasta virtualnog prometa njihov se udio u ukupnim posjetima smanjio s 38 na 16 posto.
Najveći udio fizičkih posjeta imale su osnovnoškolske knjižnice (92 posto), zatim srednjoškolske (80 posto), te narodne knjižnice (25 posto).
U Hrvatskoj je u 2025. djelovala 1861 knjižnica: jedna nacionalna, 116 visokoškolskih, sveučilišnih i znanstvenih, 101 specijalna, 308 narodnih, 967 osnovnoškolskih i 368 srednjoškolskih. Podaci su dobiveni obradom administrativne baze Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Više od milijun članova i gotovo 9,6 milijuna posudbi
Članstvo u knjižnicama imalo je 1.132.355 osoba, gotovo jednako kao 2024., kada ih je bilo 1.134.491. Od ukupnog članstva u 2025. godini 76 posto činili su aktivni posuđivači, odnosno članovi koji su tijekom godine posudili barem jednu jedinicu građe.
Članovi osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica činili su 42 posto ukupnog članstva, koliko i članovi narodnih knjižnica.
Narodne knjižnice imale su 476.787 članova, među kojima su žene činile 64 posto. Djeca i mladi do 18 godina činili su 42 posto njihova članstva, a ukupno su zabilježile 67.153 nova korisnika svih dobnih skupina.
Zabilježeno je ukupno 12,2 milijun korištenja knjižnične građe. Broj posudbi izvan knjižnica smanjen je za 2,7 posto, s 9,96 milijuna u 2024. na 9,6 milijuna u 2025. Najviše takvih posudbi, 6,7 milijuna, ostvareno je u narodnim knjižnicama.
U knjižnicama su bile zaposlene ukupno 4163 osobe, od kojih su 85 posto bile žene. Stručno knjižnično osoblje činilo je 90 posto zaposlenih.
Prihodi narodnih knjižnica porasli su sa 66,04 milijuna eura u 2024. na 77,5 milijuna u 2025., a rashodi sa 66,5 na 79,1 milijuna eura. Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici prihodi su porasli sa 17,7 na 17,9 milijun eura, a rashodi sa 17,8 na 20,3 milijuna eura.
