Žene većinom ili isključivo same donose odluke o vođenju kućanstva, brizi o djeci, a naročito u komunikaciju sa školom ili vrtićem, a muškarci su dominantni samo u organizaciji kućnih popravaka, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja udruge B. a. B. e.
Istraživanje KEUK 2 (Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom) provedeno lani u prosincu potvrđuje ranijim istraživanjima utvrđenu izrazito rodnu neravnopravnost na štetu žena, ali sada precizno locira i pokazuju njezine manje vidljive dimenzije, ističe predsjednica udruge B.a.B.e Petra Kontić za Hinu.
”U istraživanju iz 2022. već smo utvrdili vrlo jasnu rodnu podjelu kućanskog rada. Rutinski i svakodnevni poslovi kao što su kuhanje, pranje posuđa, čišćenje, pranje i održavanje rublja dominantno su bili ženski poslovi. Između 90 i 97 posto ispitanih žena obavljalo ih je nekoliko puta tjedno ili svakodnevno”, kazala je Kontić.
Dodaje i kako novo KEUK istraživanje ide korak dalje jer ne pita samo tko nešto fizički obavlja, nego tko mora primijetiti da nešto treba napraviti, zapamtiti, planirati, organizirati, koordinirati i pratiti je li napravljeno. I to su, naravno, većinom žene, zaključuje se u istraživanju.
Žene više planiraju i prate obveze djece
”Ranije istraživanje pokazalo je da žene rade više neplaćenog rada, novo istraživanje detaljnije pokazuje da žene u većoj mjeri nose i odgovornost za upravljanje svakodnevnim funkcioniranjem kućanstva i odnosa. Upravo taj dio rada je najteže vidjeti, mjeriti i obuhvatiti javnim politikama”, kazala je Kontić. Istraživanje pokazuje i da žene u većoj mjeri obavljaju kognitivni i mentalni rad, a naročito planiranje i praćenje obveza djece prema školama, vrtićima i zdravstvenom sustavu.
Primjerice, među ženama na koje se ta aktivnost odnosi čak 78,5 posto navodi da komunikaciju sa školom ili vrtićem koordinira isključivo ili većinom ona, a samo 17,8 posto govori o podjednakoj podjeli.
Podaci su izrazito nepovoljni i za muškarce u praćenju rasporeda ispunjavanja dječjih aktivnosti koje provode većinski ili isključivo žene (čak 72,2 posto). Muškarci ističu da su vodeći u tome u samo 10,8 posto slučajeva.
Podaci koji pokazuju izrazitu rodnu neravnopravnost i (nametnutu) vodeću ulogu žena odnose se i na dogovaranje posjete djece liječnicima (78 posto žene – muškarci samo 10 posto) te planiranje obroka i (64,5 – 18,3 posto) popisa za kupovinu ( okvirno 70 – 30 posto). Istraživanje pokazuje i frapantnu razlika u obavljanju nevidljivog mentalnog i emocionalnog rada – žene u potpunosti dominiraju u poslovima organizacije, planiranja i brige o djeci, dok su muškarci primarno fokusirani na tehničko održavanje i povremene financijske odluke.
Jedina aktivnost u kojoj dominiraju muškarci je organizacija kućanskih popravaka
Konkretno, organizacija kućanskih popravaka i održavanja jedina je aktivnost u kojoj muškarci dominiraju, 28,1 posto ih to radi isključivo, a 35,3 posto većinom sami, dok žene partnere navode uglavnom kao nositelje posla.
Zanimljivo je da kod svakodnevnog planiranja plaćanja režijskih troškova i računa ne postoji statistički značajna razlika između spolova, što ukazuje na to da je financijska operativa donekle ravnopravno raspoređena. Međutim, kod planiranja većih financijskih izdataka poput kredita ili kupnje automobila, muškarci češće ističu da su oni isključivo ili većinom odgovorni (44,9 posto), iako gotovo polovica parova (46, 5 posto) te odluke donosi podjednako – zajednički.
Nevidljivi rad održavanja socijalnog kapitala obitelji – podsjećanje na važne datume i briga o rodbinskim vezama – ponovno je nesrazmjerno na leđima žena. Više od 69 posto žena isključivo ili većinom podsjeća članove na važne datume, dok trećina muškaraca (34, 4 posto) priznaje da to radi partnerica. No, unutar samog partnerskog odnosa, rezultati pokazuju prividno visoku razinu ravnopravnosti. Većina ispitanika navodi da podjednako pruža podršku partneru u stresnim situacijama (68,5 posto) te da podjednako potiču razgovore o obiteljskim situacijama (63, 5 posto). Ipak, u detaljnijoj raspodjeli žene su te koje češće preuzimaju stvarnu inicijativu i aktivno upravljaju emocionalnom klimom braka, što uključuje i brigu o zdravstvenim navikama partnera te podsjećanje na prikladan izgled (gdje 48 posto žena vodi glavnu riječ nasuprot samo 5,1 posto muškaraca).
”Napretka ima i važno ga je priznati, ali još uvijek postoji značajan raskorak između formalnog unapređenja prava i njihova stvarnog učinka na svakodnevni život obitelji i raspodjelu skrbi između žena i muškaraca”, poručuje čelnica udruge B.a.B.e.
Opterećenje žena ograničava njihovo puno sudjelovanje na tržištu rada
No, najnovije istraživanje pokazuje da izrazito asimetrična raspodjela kognitivno-emocionalnog rada i dalje opterećuje žene u Hrvatskoj i ograničava njihovu punu participaciju na tržištu rada. Za postizanje dugoročne demografske održivosti i društvene kohezije, javne politike moraju prestati promatrati kućanski rad samo kroz fizičke sate. Nužno je uvođenje sustavnih mjera i javnih politika koje potiču ravnopravno sudjelovanje muškaraca u roditeljstvu i nevidljivoj obiteljskoj administraciji, čime bi se poboljšala opća kvaliteta obiteljskog života u Hrvatskoj, poruka je istraživanja udruge B. a. b. e.
”Pomak od 2023. do danas postoji na razini prava, financiranja i strateškog okvira, ali sljedeći korak mora biti provjera mijenjaju li te politike stvarnu raspodjelu vremena, skrbi i odgovornosti između žena i muškaraca. Ako žene i dalje ostaju osobe koje u najvećoj mjeri upravljaju dječjim obvezama, skrbi, kućanstvom i emocionalnim životom obitelji, formalno poboljšanje sustava još se nije u potpunosti pretvorilo u rodnu ravnopravnost u svakodnevnom životu”, zaključuje Kontić.
