U sklopu projekta o umjetničkoj baštini kontinentalne Hrvatske u srednjem i ranom novom vijeku, koji vodi povjesničar umjetnosti Daniel Premerl, Institut za povijest umjetnosti priređuje znanstveni skup „Umjetničko blago zagrebačke katedrale – nova istraživanja“.
Skup će se održati ovu srijedu i četvrtak, 14. i 15. listopada 2026. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, Kaptol 29a.
Znanstvenim skupom kani se potaknuti na nove iskorake u istraživanju umjetničkoga blaga zagrebačke prvostolnice.
Na dvodnevnom skupu će biti izlagano 25 radova. Program skupa i i sažetke izlaganja može se pročitati ovdje.
Nositelj pothvata u Uvodnoj riječi ističe:
„Zagrebačka katedrala privlači istraživačku pozornost ne samo svojom arhitekturom nego i svojim umjetničkim djelima – oltarima, kipovima, slikama, relikvijarima, monstrancama, kaležima, pastoralima, misnim ruhom, namještajem, iluminiranim rukopisima, ilustriranim knjigama i drugim dragocjenostima. O zanimanju za umjetnine nastale za katedralu svjedoče pisana djela – od opisa baroknih pisaca do studija povjesničara i, napose, povjesničara umjetnosti. Zahvaljujući njima umjetničko blago katedrale ugrađeno je u domaći i regionalni povijesnoumjetnički kanon, a pojedine umjetnine izlagane su u europskim muzejima te se spominju i u inozemnim pregledima europske umjetnosti.“
Dr. Premerl dodaje kako se u umjetničkoj baštini stolne crkve zagrebačke ogleda gotovo čitavo tisućljeće europske umjetnosti. U njoj se susreću djela i umjetnici iz današnje Hrvatske, Austrije, Italije, Francuske, Njemačke, Slovenije i Mađarske. Iz baštine te katedrale progovaraju važne povijesne i zemljopisne činjenice.
Zagrebačku biskupiju osnovao je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav, danas sveti. Zagrebačka katedrala najveća je sakralna građevina u ovom dijelu Europe.
U njoj počivaju kosti bl. Alojzija Stepinca, bana Petra Zrinskoga, kneza Frana Krste Frankopana, ustanika Eugena Kvaternika i šezdesetak zagrebačkih biskupa i nadbiskupa, od kojih su neki bili i banski namjesnici.
