Obnova zagrebačke katedrale nakon potresa 2020. potaknula je nova istraživanja njezine povijesti, a među nalazima su i četiri ulomka renesansne nadgrobne ploče biskupa Luke od Segeda, istaknuto je u srijedu na znanstvenom skupu „Umjetničko blago zagrebačke katedrale – nova istraživanja” u Zagrebu.
Pomoćnik ravnatelja Instituta za povijest umjetnosti Danko Zelić rekao je da je najstarija povijest katedrale i dalje nedovoljno poznata, kao i izgled prvih sakralnih zdanja koja su prethodila današnjoj katedrali, teško oštećenoj u potresu 1880..
Dodao je da su arheološka istraživanja donijela nove nalaze, od kojih neki još nisu obrađeni u stručnoj literaturi, pa će stručnjaci na skupu o njima dati neke primarne informacije.
Zelić je istaknuo da je katedrala složen arhitektonski organizam s izvornim tijelom, dogradnjama i restauracijama krajem 19. i početkom 20. stoljeća, zbog čega se ne može jednostavno brojčano izraziti koliko je toga novoga otkriveno.
Govoreći o nalazima nakon potresa 2020., izdvojio je četiri nova ulomka renesansne nadgrobne ploče zagrebačkog biskupa Luke od Segeda, koji su bitno dopunili njezin izgled i omogućili cjelovitiju rekonstrukciju. Zelić je istaknuo doprinos Milana Pelca, koji je o nalazu objavio znanstveni članak.
Na skupu i u pratećoj knjižici sažetaka i programa Krasanka Majer Jurišić i Kristina Krulić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda preispitale su dosadašnje spoznaje, uključujući pitanje datacije i identiteta jednog od prikazanih likova Ciklusa zidnih slika u staroj sakristiji katedrale, nastao u trećoj četvrtini 13. stoljeća u vrijeme biskupa Timoteja, koji se smatra se najstarijim sačuvanim zidnim slikarstvom na području Zagreba. Kako navode, scena Posljednjeg suda sa zapadnog zida izgubljena je kad je zid srušen tijekom Bolléove obnove 1882., a danas je poznata samo prema akvarelnoj skici izrađenoj neposredno prije rušenja.
Zelić je, pozivajući se na povjesničara umjetnosti Josipa Stošića, istaknuo da se sakralna arhitektura nekog prostora može razumjeti polazeći od katedrala, koje postavljaju parametre i stvaraju paradigme ne samo u arhitekturi.
Na skupu sudjeluje 27 autora s 25 izlaganja, a dolaze iz znanstvenih, kulturnih i crkvenih ustanova. Zelić je najavio da će Institut nastaviti podupirati istraživanja katedrale te ocijenio da ona zaslužuje znanstvenu monografiju koja bi odgovarala njezinoj vrijednosti i suvremenim dosezima povijesti umjetnosti.
Mons. Zlatko Koren pohvalio je hrvatske stručnjake koji su nakon potresa sudjelovali u obnovi katedrale, istaknuvši da su njihov rad i pristup prepoznali i međunarodni stručnjaci. Smatra da bi rezultate obnove trebalo predstaviti i izvan Hrvatske.
Govoreći o važnosti novih istraživanja, Koren je rekao da ona mogu poznate povijesne teme osvijetliti na nov način.
Viši znanstveni suradnik Instituta za povijest umjetnosti Daniel Premerl rekao je da je cilj skupa okupiti istraživače i potaknuti nova istraživanja umjetničkog blaga zagrebačke katedrale. Izrazio je želju da skup postane godišnji i međunarodni.
Skup se održava 14. i 15. listopada u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, u okviru projekta Instituta za povijest umjetnosti „Između Srednje Europe i Mediterana: umjetnička baština kontinentalne Hrvatske u srednjem i ranom novom vijeku”, financiranog sredstvima Europske unije.
