Gori ruski brod, u Kalinjingradu zavijaju sirene: Baltik je postao žarište koje prijeti svjetskom miru

Ruski teretni brod Sparta II, koji prevozi teret za rusku vojsku, i u nedjelju je gorio u Finskom zaljevu. Dva drona pogodila su ga u subotu ujutro u međunarodnim vodama zapadno od ruskog otoka Gogland, dok je plovio iz Sankt Peterburga prema Kalinjingradu, a brod je zatim u plamenu doplutao u finske teritorijalne vode, gdje je sada usidren južno od Loviise. Finska vojska procjenjuje da iza napada vjerojatno stoji Ukrajina. Premijer Petteri Orpo poručio je da se rat prelijeva u neposredno susjedstvo Finske i da Ukrajina ima pravo uzvratiti agresoru.

Brod u službi ruskog Ministarstva obrane

Brod je dug 121 metar, plovi pod ruskom zastavom i pripada tvrtki Oboronlogistika, koja na svojim stranicama navodi da pruža logističke usluge ruskom Ministarstvu obrane. Nalazi se pod američkim i ukrajinskim sankcijama, a sumnjiči se da je prevozio oružje iz Sirije u Rusiju. Svih 16 članova posade prebačeno je na obližnji ruski brod. Požar je gorio cijelu noć dok su finski brodovi vodenim topovima hladili kontejnere naslagane na palubi, a finska granična straža upozorila je da bi voda kojom gase vatru mogla narušiti stabilnost broda i potopiti ga. Spašavanje vodi Finska, uz estonski mornarički ophodni brod i ruski spasilački brod Murman. Helsinki je o napadu odmah obavijestio NATO i ponovno uveo privremena ograničenja zračnog i pomorskog prometa u istočnom dijelu zaljeva.

Ruski helikopter nad finskim teritorijem

Nekoliko sati nakon napada ruski helikopter ušao je više od četiri kilometra duboko u finski zračni prostor. Ministar obrane Antti Häkkänen povezao je taj prelet s akcijom spašavanja ili praćenja oštećenog broda, a za subotnji napad rekao je da se sigurnosna situacija, nažalost, dodatno zaoštrava. Predsjednik Alexander Stubb govori o ozbiljnom incidentu, uz napomenu da Finskoj ne prijeti neposredna opasnost.

Drugi napad u zaljevu u deset dana

Finski zaljev postao je poprište napada još prije desetak dana. U noći na 11. studenoga ukrajinska služba sigurnosti SBU dronovima je pogodila mali raketni brod Naro-Fominsk, naoružan krstarećim raketama kalibr, u istom području kod Goglanda, nakon čega se brod zadimljen vratio u Sankt Peterburg. Iste noći planuo je dio luke Ust-Luga, ključnog ruskog izvoznog terminala za naftu i žito, a Estonija, Latvija i Litva pozvale su građane u skloništa jer su dronovi zalutali u njihov zračni prostor. Analitičari su tada upozorili da je to prvi ukrajinski napad na ruski brod u dijelu Baltika kojim plove civilni brodovi, a zapovjednik estonske mornarice Ivo Värk sada kaže da se novi napadi u zaljevu ne mogu isključiti.

Sirene u Kalinjingradu, eksplozije u Baltijsku

U subotu navečer sirene su se oglasile diljem Kalinjingradske oblasti, od samog Kalinjingrada, Svetlogorska i Zelenogradska do Sovjetska i Kurske prevlake, a stanovnici su pozvani da se sklone na sigurna mjesta. Prema lokalnim medijima, sirene su se u ruskoj eksklavi između Poljske i Litve tada oglasile prvi put otkako je Rusija napala Ukrajinu. Guverner Aleksej Besprozvannih objasnio je da je sustav uzbunjivanja u Njemanskom okrugu reagirao na „sumnjivi objekt iz smjera Litve”, da su stručnjaci sve provjerili i da prijetnje nema, te je zamolio građane za razumijevanje. Manje od sat vremena kasnije sirene su ponovno zavijale, a u zračnoj luci Hrabrovo uvedena su privremena ograničenja letova.

Iz Baltijska, glavne baze ruske Baltičke flote, oko 170 kilometara jugozapadno od Njemanskog okruga, istodobno su stizale sasvim drukčije vijesti. Stanovnici su objavljivali snimke protuzračne obrane koja ispaljuje svjetleće metke i rakete te govorili o eksplozijama i zujanju dronova. Ukrajinski kanali za praćenje tvrde da je meta bila infrastruktura flote, u kojoj su stacionirani raketni brodovi klase bujan-M i karakurt s krstarećim raketama kalibr, ali te navode zasad nitko nije neovisno potvrdio. Ruske vlasti do nedjelje ujutro nisu prijavile ni štetu ni žrtve, a jednu fotografiju dima nad Baltijskom proglasile su lažnom.

Litva je guvernerovu verziju odmah odbacila. Ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys poručio je da njegova zemlja nikad nije dopustila korištenje svog zračnog prostora za napade na ciljeve u Rusiji, pa ni ovaj put, a suprotne tvrdnje nazvao je lažima. Litavske vlasti kažu da te noći u svom zračnom prostoru nisu zabilježile nikakve dronove.

Ruske rakete kraj europskih vojnika u Poljskoj

Dan ranije Moskva je izazvala i Poljsku. Tijekom jednog od najžešćih napada na Ukrajinu, u kojem je prema riječima Volodimira Zelenskog ispaljeno više od 400 dronova i 110 projektila, dva ruska projektila i vjerojatno mlazni dron pali su na jugoistok Poljske, srećom bez ozlijeđenih. Jedan od projektila pao je oko 35 kilometara od vojnog vježbališta Nowa Dęba, na kojem vojnici iz jedanaest europskih zemalja pod vodstvom Britanije i Francuske uvježbavaju moguću poslijeratnu misiju u Ukrajini. Premijer Donald Tusk govori o namjernoj provokaciji, a ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz kaže da datum nije izabran slučajno. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nazvao je incident teškim kršenjem poljskog zračnog prostora i opasnom posljedicom ruskog rata protiv Ukrajine te je u subotu doputovao u Varšavu, a Kosiniak-Kamysz najavio je da će Poljska od saveznika dobiti dodatnu pomoć za obranu istočne granice.

Američki predsjednik Donald Trump incident je umanjio rekavši da je Putin greškom ispustio „par malih raketa”. Tusk mu je odgovorio da se ne slaže uvijek s američkim tumačenjima takvih incidenata i da ovaj put nitko neće moći govoriti o slučajnosti. Putin je ranije poručio da će europske vojnike u Ukrajini nakon eventualnog mirovnog sporazuma smatrati legitimnim metama.

Vladimir Putin i Donald Trump na sastanku tijekom summita G20 u Osaki, 28. lipnja 2019. (Foto: Kremlin.ru, CC BY 4.0, putem Wikimedia Commonsa)
Patruševljeve prijetnje i iscrpljena flota

Što Moskva želi na Baltiku, dalo se naslutiti i na pregovorima u Abu Dhabiju početkom mjeseca, gdje su ruski pregovarači prema neslužbenim informacijama tražili da Finska izađe iz NATO-a i da Savez nema baze u Estoniji, Latviji i Litvi. Putinov savjetnik Nikolaj Patrušev zaprijetio je još u veljači da će, ako mirno rješenje propadne, blokadu „probiti i ukloniti ratna mornarica”, dodavši da mnogi brodovi plove pod europskim zastavama. Ruski ratni brodovi danas prate konvoje sankcioniranih teretnjaka kroz danske tjesnace, ali su brojčano daleko slabiji, jer izvori u NATO-u kažu da u operaciji Baltic Sentry sudjeluje više od 30 savezničkih brodova, dok ih Rusi ondje imaju oko četiri, pa su im posade iscrpljene, a brodovi bez nužnih popravaka.

Što pišu ruski mediji

Ruski mediji o svemu izvještavaju oprezno i uglavnom prenose službene izjave. Guverner Lenjingradske oblasti Aleksandr Drozdenko u subotu je pisao o napadu „u neutralnim vodama” i o 80 oborenih dronova nad oblašću, a tvrdio je i da evakuacija nije potrebna te da posada namjerava nastaviti plovidbu, samo nekoliko sati prije nego što je posada evakuirana, a brod u plamenu doplutao pred finsku obalu. Izvor državne agencije TASS tvrdi da je Sparta II prevozila boje i lakove. Peterburška Fontanka o napadu piše bez spominjanja napadača i prenosi izjave Stubba i Häkkänena, dok kalinjingradski portali i RIA Novosti ponavljaju guvernerovu priču o sumnjivom objektu iz Litve, uz napomenu da prijetnje nema.

Portal Ukraina.ru u svojoj kronici „ukrajinske aktivnosti na Baltiku” krivca je pronašao u Kijevu. Prenosi riječi finskog političara Armanda Meme iz stranke Savez slobode, koji tvrdi da Zelenski pokušava uvući Finsku i cijelu Europu u izravni sukob s Rusijom, Orpovu vladu naziva neodgovornom i upozorava da bi eskalacija mogla završiti nuklearnim ratom. Moskva ukrajinske napade dronovima redovito naziva terorizmom, a glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova još je u kolovozu optužila Helsinki za suučesništvo u međunarodnom terorizmu zbog zajedničke proizvodnje dronova s Ukrajinom i ustvrdila da finska država vodi obične Fince u „krvavi ponor”. O projektilima u Poljskoj Moskva se nije odmah oglasila, a rusko ministarstvo obrane izvijestilo je samo da je pogodilo ukrajinska vojna i industrijska postrojenja. Ruski portal OSN o projektilu pronađenom kod sela Nowy Lipowiec piše kao o „navodnoj” krstarećoj raketi H-101, iako ju je poljski ministar obrane već identificirao.

Rusije

Rusija godinama tvrdi da je NATO opkoljava na Baltiku, a ulazak Finske i Švedske u Savez ponudio joj je dodatne argumente za takve tvrdnje. Rakete na poljskom tlu, helikopter nad finskim teritorijem i prijetnje ratnom mornaricom dolaze iz Moskve. Zapad istodobno financijama i naoružanjem održava Ukrajinu, koja njima gađa ciljeve duboko u Ruskoj Federaciji i na moru, kao što je bilo i u međunarodnim vodama blizu Finske.

Ruski geopolitički interesi bili su povod, a “ugroženost” izgovor za napad na Ukrajinu, a sada se isti obrazac ponavlja na Baltiku. Trumpovo odmahivanje rukom nad „malim raketama koje su slučajno pale na poljsko” tlo potvrđuje tezu da SAD pod njegovim vodstvom neće zaoštravati odnose s Moskvom, a kamoli ulaziti u ozbiljniji sukob s njom. Za Europu se to ne može reći. Baltik, more koje je donedavno bilo sinonim za trajekte i krstarenja, postaje najizglednije mjesto na kojem će sukob Rusije i europskog Zapada ući u novu fazu, koja bi iz temelja mogla promijeniti život na Starom kontinentu, ali i svijet kakav danas poznajemo.

Najnovije vijesti

Miris nove ere na Maksimiru: Dinamo konačno na pravom putu

Dolazak ponovno na Maksimir nakon stanke, promjena, medijskog iskakanja...

FBI napadnut drugi put u dva mjeseca: hakeri upali u središnju policijsku bazu

FBI istražuje upad u Nacionalni centar za kriminalističke informacije...

Ubojstvo u Zagrebu: U apartmanu na Savskoj cesti pronađen mrtav muškarac, dvije osobe pod nadzorom policije

U apartmanu na zagrebačkoj Savskoj cesti u noći na...

VIDEO Davor Rostuhar predstavio multimedijski projekt “Portret Hrvata”

Fotograf i putopisac Davor Rostuhar predstavio je u četvrtak...

Svečano otvoreno 18. izdanje Noći kazališta: Više od 80 lokacija diljem Hrvatske otvorilo vrata publici

Osamnaesto izdanje Noći kazališta, manifestacije koja se ove godine...

Vrijedno čitanja

Miris nove ere na Maksimiru: Dinamo konačno na pravom putu

Dolazak ponovno na Maksimir nakon stanke, promjena, medijskog iskakanja...

FBI napadnut drugi put u dva mjeseca: hakeri upali u središnju policijsku bazu

FBI istražuje upad u Nacionalni centar za kriminalističke informacije...

VIDEO Davor Rostuhar predstavio multimedijski projekt “Portret Hrvata”

Fotograf i putopisac Davor Rostuhar predstavio je u četvrtak...

Svečano otvoreno 18. izdanje Noći kazališta: Više od 80 lokacija diljem Hrvatske otvorilo vrata publici

Osamnaesto izdanje Noći kazališta, manifestacije koja se ove godine...

Što slijedi nakon pobjede demokrata na međuizborima u SAD-u?

Demokrati od siječnja preuzimaju oba doma Kongresa i spremaju program za prvih sto dana. Trumpove reforme su na udaru, a ljevičari traže amnestiju i državno zdravstvo.
spot_img

Slični članci

Popularne kategorije

spot_imgspot_img