Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je u četvrtak da je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman prekršio zakon kada u imovinsku karticu nije unio podatke o isplaćenim dividendama iz više tvrtki zbog čega je kažnjen s zakonski maksimalnim iznosom od ukupno 5300 eura.
Ministar je stupanjem na funkciju 2019. pa do 2022. primio dividende iz više tvrtki, osim iz Agroproteinke čiji je suvlasnik, primao je i dividende iz tvrtke InterPlod, te banaka Zagrebačka banka i OTP banka, a te podatke nije unio u imovinsku karticu iako je morao.
Zbog toga je Povjerenstvo jednoglasno odlučilo kazniti ga za 2019. i 2020. godinu s 2600 eura u šest rata, a za povrede 2021. i 2022., kada je na snagu stupio novi zakon o sprečavanju sukoba interesa, s jednokratnom sankcijom od 2700 eura koje mora uplatiti u državni proračun u roku 15 dana.
Četiri godini niti u jednoj imovinskoj kartici Grlić Radman nije naveo dohotke od kapitala, iako mu je 2019. Povjerenstvo dalo mišljenje da može primati dividende i izričito ukazalo da je to dužan prikazati u imovinskoj kartici, unatoč tome on to nije učinio, kazala je članica Povjerenstva Ines Pavlačić.
Provjerom je utvrđeno da je od 2019. ministar imao primitke od više trgovačkih društva koje nije unio u imovinsku karticu.
U 2019. primio je 1,9 milijuna kuna dividende od Agroproteinke , 319 tisuća kuna od InterPloda i 5800 kuna od Zagrebačke banke. Godinu kasnije od Agroproteinke primio je 2,1 milijuna kuna , od InterPloda 100 tisuća kuna, te od OTP banke 3806 kuna. U 2021. od Agroproteinke na ime dividende dobio je 2,9 milijuna kuna, od InterPloda 238 tisuća kuna a Zagrebačke banke 1204 kuna.
Dohodak od kapitala od Agroproteinke u 2022. bio je 5,3 milijuna kuna.
Te podatke Povjerenstvo je dobilo od Porezne uprave budući da su svi ti primitci prijavljeni i na njih je plaćen porez.
Pavlačić ističe da građani imaju pravo u svakom trenutku biti upoznati s ponašanjem obveznika kao javne osobe, da je riječ o velikim iznosima te je neunošenjem u imovinske kartice javnost ostala zakinuta za te informacije. “Riječ je o visokoj državnoj dužnosti gdje se očekuje najveća razina odgovornosti i transparentnosti”, naglasila je Pavlačić.
Grlić Radman u pisanom se očitovanju branio se tvrdnjama da je riječ o nenamjernom propustu koji se dogodio prvi put, da je primitke prijavio Poreznoj upravi i na njih platio porez te da je učinio sve kako bi to ispravio kao i da se uzme u obzir da nije propustio predati imovinsku karticu nego je samo pogrešno ispunio.
U listopadu ove godine ažurirao je imovinsku karticu, međutim nije smisao instituta izvještavanja javnosti o imovinskom stanju da se kartice popunjavaju pod pritiskom javnosti već svatko to mora učiniti savjesno i odgovorno, poručila je Pavlačić.
Predsjednica Povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković napomenula je da se provjere imovinskih kartica u pravilu provode po prijavi ili ako sami uoče određene nedostatke. Na imovinskim karticama rade četiri savjetnika a imaju 3000 obveznika.
